Kriminološko profilisanje lica lišenih slobode
Criminological profiling of offenders
Doktorand
Petrović, Ivana D.Mentor
Soković, SnežanaČlanovi komisije
Simonović, BranislavBejatović, Stanko
Radulović, Danka
Metapodaci
Prikaz svih podataka o disertacijiSažetak
S obzirom na konstantnu aktuelnost, rasprostranjenost i složenost kriminaliteta na
makro i mikro socijalnom nivou, istorijski razvoj različitih oblika društvene reakcije
upućuje na specijalno-preventivno i generalno-preventivno delovanje, zbog čega su se razvili
različiti naučni pristupi. Metodološki utemeljen pristup dijagnozi ličnosti i prognozi
ponašanja lica ukazuje na potrebu za prepoznavanjem naučno objektivnih, valjanih i pouzdanih
faktora kriminološkog profila. U skladu sa rezultatima savremenih teorijskih i
empirijskih naučnih dostignuća u odnosu na poznavanje i značaj kriminološke dijagnoze
ličnosti i prognoze ponašanja lica lišenih slobode, u praksi je trenutno prisutna upotreba
raznovrsnog kriminološkog instrumentarijuma, koji sve više strukturiše i proširuje
spektar delovanja stručnjaka u zakonom određenom postupku. Polazeći od osnovnih
istraživačkih pitanja u odnosu na implikacije za primenu kriminološkog profilisanja kod
ispitivanja lica lišenih slobode, svrha... empirijskog istraživanja se odnosila na ispitivanje
njegove teorijske i empirijske pozicioniranosti i aktuelne zakonodavne reformske intencije
u R Srbiji. Osnovni cilj je bio usmeren na analizu postojećih naučnih saznanja o poznavanju i
značaju kriminološkog profilisanja lica lišenih slobode, kao i dobijenih podataka
sprovedenog empirijskog istraživanja u odnosu na buduću primenu i razvoj kriminološkog
profilisanja. Za prikupljanje podataka od uzorka ispitanika je korišćen posebno konstruisan
Upitnik poznavanja i značaja kriminološkog profilisanja lica lišenih slobode. Uzorak,
slučajno odabranih ispitanika tokom marta meseca 2016. godine u okviru prostorija
nadležnih sudova (Osnovnog, Višeg i Apelacionog) u Kragujevcu, Pravnog fakulteta
Univerziteta u Kragujevcu i Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta
u Beogradu, sačinjavali su nosioci sudijske funkcije i studenti (N=102). Za statističku
obradu prikupljenih podataka (SPSS – version 22) su korišćene procedure interne
konzistencije, deskriptivne statistike, diskriminativne analize, kanoničke korelacije i
kvadrata kanoničkog koeficijenta multiple korelacije (Cronbach's α, %, f, Mean, Std.Dev.,
Pearson Chi-Square, Student t, Pearson Correlation i R Square). U odnosu na polazne pretpostavke
je empirijsko istraživanje pokazalo da ne postoje statistički značajne razlike između
studenata i sudija u pogledu poznavanja kriminološkog profilisanja, da ne postoje
statistički značajne razlike između studenata i sudija u pogledu značaja kriminološkog
profilisanja, da postoji statistički značajna visoka pozitivna korelacija između statistički značajna visoka
pozitivna korelacija između potrebe nadležnih organa za kriminološkim profilisanjem i
značaja kriminološkog profilisanja, da postoji statistički značajna umerena pozitivna
korelacija između potrebe za prethodnom formalnom profesionalnom obukom stručnjaka za
primenu kriminološkog profilisanja i značaja kriminološkog profilisanja, da postoji
statistički značajna umerena pozitivna korelacija između potrebe za prethodnim
normativnim regulisanjem kriminološkog profilisanja i značaja kriminološkog profilisanja
lica lišenih slobode.
Dati su predlozi za buduća delovanja u odnosu na kriminološko profilisanje lica
lišenih slobode.