Приказ основних података о дисертацији
Determinante razvoja profesionalnog identiteta školskog pedagoga
dc.contributor.advisor | Zuković, Slađana | |
dc.contributor.other | Knezevic-Floric, Olivera | |
dc.contributor.other | Spasenović, Vera | |
dc.contributor.other | Zuković, Slađana | |
dc.creator | Слијепчевић, Сенка | |
dc.date.accessioned | 2022-04-12T18:06:23Z | |
dc.date.available | 2022-04-12T18:06:23Z | |
dc.date.issued | 2022-03-10 | |
dc.identifier.uri | https://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija164024852872888.pdf?controlNumber=(BISIS)119712&fileName=164024852872888.pdf&id=19257&source=NaRDuS&language=sr | sr |
dc.identifier.uri | https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=119712&source=NaRDuS&language=sr | sr |
dc.identifier.uri | https://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije16402485402162.pdf?controlNumber=(BISIS)119712&fileName=16402485402162.pdf&id=19258&source=NaRDuS&language=sr | sr |
dc.identifier.uri | https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/18985 | |
dc.description.abstract | Tema profesionalnog identiteta u pomagačkim profesijama predstavlja veoma aktuelnu istraživačku oblast. Potreba za istraživanjem profesionalnog identiteta školskog pedagoga proizilazi, pre svega, iz specifičnosti profesionalnog delovanja pedagoga kao stručnog saradnika u školi. Cilj istraživanja je ispitivanje povezanosti određenih ličnih i profesionalnih karakteristika ispitanika, kao i određenih specifičnosti konteksta u kom obavljaju svoju profesionalnu delatnost, sa jedne strane, sa profesionalnim identitetom školskih pedagoga i njegovih strukturalnih komponenti, sa druge strane. Referentni teorijski okvir rada čine teorija socijalnog identiteta u okviru koje se po značaju izdvaja i podteorija samokategorizacije, kao i socijalno-kognitivna teorija. Na uzorku od 434 pedagoga iz osnovnih i srednjih škola sa teritorije Republike Srbije, testirane su pretpostavke o značajnim doprinosima ličnih i profesionalno-kontekstualnih prediktorskih varijabli profesionalnom identitetu, kao i pretpostavke o moderatorskim efektima starosti ispitanika, dužine njihovog radnog staža i sastava stručne službe u školama u relacijama između prediktorskih varijabli i profesionalnog identiteta. U istraživanju su korišćeni sledeći instrumenti: Upitnik o socio-demografskim karakteristikama, Skala samoefikasnosti školskih savetnika (pedagoga) (SCSE), Rozenbergova skala za ispitivanje globalnog samopoštovanja (RSES), Skala za procenu zadovoljstva odnosima u kolektivu i radnim okruženjem, Skala profesionalnog identiteta školskog pedagoga – skraćena verzija (PISC-s). Rezultati istraživanja ukazuju da samoefikasnost predstavlja najvažniji mereni indikator i ostvaruje najjaču pozitivnu povezanost sa profesionalnim identitetom. Drugi značajni indikatori profesionalnog identiteta ili pojedinih njegovih komponenti su: procena angažovanosti u profesionalnim udruženjima, zadovoljstvo odnosima u kolektivu i radnim okruženjem, dužina radnog staža, sedište škole, tip škole i stav o profesionalnim udruženjima. Još jedan značajan nalaz ovog istraživanja jeste da visoko samopoštovanje i zadovoljstvo odnosima u kolektivu i radnim okruženjem snažnije pozitivno doprinose izraženosti profesionalnog identiteta kod pedagoga mlađe starosne dobi i sa manje godina radnog staža. Zanimljiv rezultat ove studije odnosi se na primećen trend smanjivanja pozitivne veze između prediktorskih varijabli i profesionalnog identiteta (i/ili pojedinih njegovih komponenti) sa prisutnošću drugog stručnog saradnika. Konačno, rezultati istraživanja na našem uzorku su pokazali da školski pedagozi koji rade u velikim školama koje su locirane u manjim sredinama, koji visoko percipiraju stepen samoefikasnosti, smatraju sebe angažovanim u profesionalnim organizacijama i zadovoljniji su odnosima u kolektivu i radnim okruženjem imaju izraženiji profesionalni identitet. Ovo istraživanje predstavlja prvo istraživanje u ovoj oblasti u Srbiji i može da ima značajne istraživačke i praktične implikacije kako na školsku praksu tako i na inicijalno obrazovanje budućih pedagoga. U radu su date preporuke za dalja istraživanja i praktične implikacije koje su predstavljene u dva dela: implikacije za institucije inicijalnog obrazovanje pedagoga i implikacije za unapređenje profesionalnog delovanja školskih pedagoga i okruženja u kom rade. Ograničenja istraživanja se odnose na način prikupljanja podataka i strukturu uzorka. Preporuka je da se sprovedu istraživanja ovog fenomena koja će koristiti kombinaciju metodoloških pristupa, kao i istraživanja longitudinalnog karaktera koja bi pružila potpuniji uvid u razvoj profesionalnog identiteta. | sr |
dc.language | sr (latin script) | |
dc.publisher | Универзитет у Новом Саду, Филозофски факултет | sr |
dc.rights | openAccess | en |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/ | |
dc.source | Универзитет у Новом Саду | sr |
dc.subject | Profesionalni identitet | sr |
dc.subject | školski pedagog | sr |
dc.subject | samoefikasnost | sr |
dc.subject | socijalni identitet | sr |
dc.title | Determinante razvoja profesionalnog identiteta školskog pedagoga | sr |
dc.type | doctoralThesis | sr |
dc.rights.license | BY-NC-ND | |
dcterms.abstract | Зуковић, Слађана; Зуковић, Слађана; Спасеновић, Вера; Кнезевиц-Флориц, Оливера; Slijepčević, Senka; Детерминанте развоја професионалног идентитета школског педагога; Детерминанте развоја професионалног идентитета школског педагога; | |
dc.identifier.fulltext | http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/142526/Disertacija_12169.pdf | |
dc.identifier.fulltext | http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/142527/Izvestaj_komisije_12169.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_18985 |