Uticaj agroekoloških i zemljišnih uslova Podunavlja i Posavine na morfološke i proizvodne osobine korasan pšenice i mogućnost introdukcije u Libiji
Impact of agro-ecological and soil covitions of Podunavlje and Posavina on morphological and productive properties of khorasan wheat and prospects of its introduction to Libya
Doktorand
Alkhammas, Ayiman OmarMentor
Janković, SnežanaČlanovi komisije
Đorđević-Milošević, SuzanaStanković, Slađan
Rakić, Sveto
Metapodaci
Prikaz svih podataka o disertacijiSažetak
Proučavan je uticaj agroekoloških i zemljišnih uslova Podunavlja i Posavine na
morfološke i proizvodne osobine korasan pšenice (populacija belog osja) i mogućnost
introdukcije u Libiji. Ispitivanja su izvedena u dve godine (2015. i 2016). Poljski ogledi su
izvedeni po metodi slučajnog blok sistema na dva tipa zemljišta (černozem i ritska crnica) i u
dve, meteorološki različite godine. Uz povećane količine NPK mineralnih hraniva, korišćene
u dopunskoj ishrani biljaka, proučena su variranja morfoloških i produktivnih osobina,
odnosno komponenti prinosa zrna.
Pre postavljanja ogleda urađene su laboratorijske analize agrohemijskih i fizičkih
osobina zemljišta, a u periodu od setve do žetve korasan pšenice, proučeni su meteorološki
podaci koji imaju najveći uticaj na rastenje i razviće ove biljne vrste. Merenja pokazatelja
morfoloških osobina urađena su neposredno na uzorcima, a pokazatelji produktivnosti i
žetveni indeks posle prosušivanja glavnog i sporednih proizvoda. U labora...toriji za
farmakognoziju određeni su količina skroba, ukupnih proteina, celuloza, ukupnih lipida,
mineralnih soli, količina vode u suvoj supstanci i izračunate su vrednosti BEM.
Dobijeni rezultati pokazali su da se korasan pšenica može uspešno introdukovati u
poljoprivredna područja Podunavlja i Posavine, iako su proučavani tretmani, nekontrolisani
(agroekološki i zemljišni uslovi) i kontrolisani (NPK hraniva) ispoljili statistički značajna
variranja morfoloških i produktivnih osobina ovog pravog žita.
U celini, na morfološke i produktivne osobine, kao i na komponente prinosa, najveći
uticaj ispoljila je dopunska ishrana biljaka što pokazuje dobar genetički potencijal proučavane
populacije, kao sorte podesne za gajenje, ali i za dalji oplemenjivački rad. U interakciji sa
zemljišnim i vremenskim uslovima potvrđene su dobre proizvodne osobine korasan pšenice
koju bi u Srbiji trebalo uvrstiti u redovnu komercijalnu proizvodnju.
Najveći uticaj dopunske ishrane biljaka ispoljen je u procentualnom učešću BEM, gde
su zrna korasan pšenice u kontroli imala dvostruko manje ovih jedinjenja. Analiza ukupnih
količina polifenola i antioksidativne vrednosti zrna korasan pšenice pokazala je da je njeno
zrno veće upotrebne vrednosti u poređenju sa zrnima drugih vrsta roda Triticum.
Primenom EPIC modela (Erosion Productivity Impact Calculator) procenjena je
mogućnost introdukcije ove vrste u tri najvažnija poljoprivredna područja Libije. Izborom
najpodesnije tehnologije proizvodnje korasan pšenica mogla bi se gajiti u ovim područjima
kao ozimi ili fakultativno-ozimi usev. Uvođenjem ove vrste u ratarsku proizvodnju farmeri bi,
dobijanjem zrna povećane nutritivne vrednosti, smanjili ulaganja u gajenju korasan pšenice
koja u svetu postaje sve značajnija sirovina za proizvodnju funkcionalne hrane.