Приказ основних података о дисертацији
Kulturni kapital kao znanje: istraţivanje obrazovnih nejednakosti na primeru učenika srednjih škola u Somboru
dc.creator | Štangarić, Snežana | |
dc.date.accessioned | 2018-12-26T13:21:09Z | |
dc.date.available | 2018-12-26T13:21:09Z | |
dc.date.available | 2020-07-03T14:21:27Z | |
dc.date.issued | 2018-10-01 | |
dc.identifier.uri | https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/10448 | |
dc.identifier.uri | https://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija153839503873137.pdf?controlNumber=(BISIS)107823&fileName=153839503873137.pdf&id=12042&source=NaRDuS&language=sr | sr |
dc.identifier.uri | https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=107823&source=NaRDuS&language=sr | sr |
dc.identifier.uri | https://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije153839505110830.pdf?controlNumber=(BISIS)107823&fileName=153839505110830.pdf&id=12043&source=NaRDuS&language=sr | sr |
dc.description.abstract | Predmet ove doktorske disertacije jeste analiza koncepta kulturnog kapitala i njegovih osnovnih strukturalnih elemenata, kao i utvrĎivanje i objašnjenje načina na koji bi se znanje i oblici kulturnog kapitala mogli dovesti u vezu i što preciznije izmeriti. Koncept kulturnog kapitala, čiji je utemeljivač Pjer Burdije, široko je prihvaćen u sociologiji, posebno u sociologiji obrazovanja, kao jedan od mehanizama za objašnjenje društvenih nejednakosti. Burdijeova teorija predstavlja teorijsko polazište ovog rada u kome se razmatraju mogućnosti njene nadogradnje i primene u istraţivanjima obrazovnih nejednakosti u savremenim društvima, konkretno, u savremenom srpskom društvu. Doprinos ovog rada postojećim istraţivanjima kulturnog kapitala jeste razmatranje znanja kao kulturnog kapitala i njegovo uključivanje i operacionalizacija u istraţivanju društvenih nejednakosti. Šira konceptualizacija kulturnog kapitala u ovom radu podrazumevala je njegovo odreĎivanje kao poznavanje legitimne kulture koje se, izmeĎu ostalog, stiče u okviru primarne socijalizacije, a koje se vrednuje i nagraĎuje u okviru obrazovnog sistema, što doprinosi odrţavanju društvenih nejednakosti. U nameri da se na konkretnom primeru proveri primenljivost koncepcije kulturnog kapitala, sprovedeno je empirijsko istraţivanje na prigodnom uzorku učenika dve srednje škole u Somboru – gimnazija i srednja ekonomska škola, koje je za cilj imalo utvrĎivanje nivoa i karakteristika raspoloţivog kulturnog kapitala učenika i otkrivanje njegovih sociološki relevantnih povezanosti sa znanjem i obrazovnim postignućem. Istraţivanje je potvrdilo strukturalnu meĎuzavisnost tri oblika kulturnog kapitala – opredmećenog, otelovljenog i institucionalizovanog, a rezultati su potvrdili i da je kulturni kapital meĎugeneracijski prenosiv, sa roditelja na dete. U procesu transmisije kuturnog kapitala ulogu imaju i aktivni i pasivni mehanizmi, s tim da su se značajnijim pokazali aktivni mehanizmi transmisije u vidu svesnog i organizovanog angaţovanja roditelja u procesu socijalizacije deteta za kulturne prakse. UtvrĎeno je da otelovljeni kulturni kapital učenika predstavlja prediktor znanja o legitimnoj kulturi na taj način da učenici koji raspolaţu sa više kulturnog kapitala postiţu bolje rezultate na testu znanja opšte kulture. Na osnovu dobijenih nalaza zaključuje se da znanje o legitimnoj kulturi predstavlja artikulaciju i aktualizaciju otelovljenog kulturnog kapitala, te da je pri operacionalizaciji otelovljenog oblika kulturnog kapitala u sociološkim istraţivanjima nuţno uključivanje tog tipa znanja. TakoĎe, pokazalo se da učenici višeg socio-ekonomskog statusa poseduju i raspolaţu sa više kulturnog kapitala u svim oblicima, u odnosu na učenike koji pripadaju niţem socio-ekonomskom statusu. Takve razlike uočene su i u stepenu prilagoĎenosti obrazovnom sistemu koja je merena obrazovnim habitusom. UtvrĎeni su pozitivni efekti kulturnog kapitala u njegovom institucionalizovanom i opredmećenom obliku na obrazovno postignuće učenika, mereno prosečnim uspehom u osnovnoj školi i uspehom u prethodnoj školskoj godini u srednjoj školi, što implicira da veće šanse za više postignuće tokom celokupnog formalnog obrazovanja imaju deca koja su rasla u domovima koji su opremljeniji predmetima za kulturnu potrošnju i čiji roditelji imaju viši nivo obrazovanja. S druge strane, otelovljeni kulturni kapital pokazao se značajnim za visinu ocene iz srpskog jezika na celokupnom uzorku, kao i za obrazovno postignuće učenika koji pripadaju niţem socio-ekonomskom statusu, što nije u skladu sa Burdijeovom teorijom društvene i kulturne reprodukcije, već podrţava model kulturne mobilnosti. Dobijeni nalazi otvaraju mogućnosti za koncipiranje smernica za obrazovne i kulturne politike koje bi bile usmerene ka smanjenju društvenih nejednakosti. | sr |
dc.language | sr (latin script) | |
dc.publisher | Универзитет у Новом Саду, Филозофски факултет | sr |
dc.rights | openAccess | en |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ | |
dc.source | Универзитет у Новом Саду | sr |
dc.subject | kulturni kapital | sr |
dc.subject | znanje | sr |
dc.subject | obrazovanje | sr |
dc.subject | nejednakosti | sr |
dc.subject | učenici | sr |
dc.title | Kulturni kapital kao znanje: istraţivanje obrazovnih nejednakosti na primeru učenika srednjih škola u Somboru | sr |
dc.type | doctoralThesis | en |
dc.rights.license | BY-NC | |
dc.identifier.fulltext | https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/45479/Disertacija.pdf | |
dc.identifier.fulltext | https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/45480/IzvestajKomisije.pdf | |
dc.identifier.fulltext | http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/45479/Disertacija.pdf | |
dc.identifier.fulltext | http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/45480/IzvestajKomisije.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_10448 |