Компетенције наставника као фактор развоја ликовног стваралаштва ученика основношколског узраста
Kompetencije nastavnika kao faktor razvoja likovnog stvaralaštva učenika osnovnoškolskog uzrasta
Докторанд
Војводић, МилицаМентор
Filipović, SanjaЧланови комисије
Kostović, SvetlanaŠkorac, Bojana
Filipović, Sanja
Метаподаци
Приказ свих података о дисертацијиСажетак
Okosnicu ovog istraživačkog rada u najširim okvirima čini mišljenje da se putem likovnog izražavanja snažno manifestuju stvaralački potencijali dece i mladih, kao i da je doprinos likovnog vaspitanja i obrazovanja posebno značajan za razvoj stvaralačkog izražavanja i kulturnog identiteta ličnosti. U radu je razmatrana višeslojna uloga učitelja i nastavnika likovne kulture, ako i mogućnosti različitih metodičkih pristupa u procesu razvoja kako kreativnih, tako i ukupnih potencijala učenika, sa ciljem integralnog razvoja ličnosti u duhu osnovnih humanističkih načela. Problemsko polje rada odnosi se na utvrđivanje faktora koji utiču na razvoj dečijeg likovnog stvaralaštva, a sprovedenim istraživanjem se nastojao dati odgovor na pitanje u kojoj meri didaktičko-metodičke kompetencije, stavovi i postupci učitelja i nastavnika likovne kulture utiču na razvoj likovnog izraza učenika osnovnoškolskog uzrasta. Cilj istraživanja bio je sagledati efekte didaktičkometodičke osposobljenosti i metodič...kog pristupa likovnom vaspitanju i obrazovanju nastavnika kroz prikupljanje podataka i analizu: programa inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika likovne kulture, stavova i postupaka učitelja i nastavnika likovne kulture u vaspitno-obrazovnoj praksi, kao i produkata likovnog stvaralaštva učenika sa kojima učitelji i nastavnici likovne kulture ostvaruju program nastave likovne kulture. Istraživanje je sprovedeno tokom školske 2015/2016. godine na teritoriji južnobačkog okruga i teritoriji grada Beograda. Uzorak je činilo 210 učenika II i VI razreda osnovne škole, a kao instrument korišćen je modifikovani Test sedam crteža. Drugi deo podataka prikupljen je pomoću Upitnika za učitelje i 4 nastavnike likovne kulture sastavljenog za potrebe ovog istraživanaja, a uzorak je činilo 87 ispitanika. Ključni rezultati istraživnja pokazali su da učenici čiji su nastavnici inicijalno obrazovanje stekli na umetničkim fakultetima, pokazuju viši nivo didaktičko-metodičke osposobljenosti u pojedinim aspektima, kao i oni čiji se nastavnici kontinuirano stručno usavršavaju u oblasti likovne kulture, ostvaruju značajno bolje rezultate na polju likovnooblikovnog razvoja u odnosu na učenike čiji su nastavnici inicijalno obrazovanje stekli na učiteljskim fakultetima, pokazuju niži nivo didaktičko-metodičke osposobljenosti u pojedinim aspektima i stručno se ne usavršavaju u datoj oblasti. Rezultati su takođe pokazali da nastavnici koji su inicijalno obrazovanje stekli na umetničkim fakultetima, kao i oni koji se stručno usavršavaju u oblasti likovne kulture, pokazuju viši nivo didaktičko-metodičke osposobljenosti u pojedinim aspektima, u odnosu na nastavnike koji su inicijalno obrazovanje stekli na učiteljskim fakultetima ili se stručno ne usavršavaju u datoj oblasti. Na osnovu prikazanih rezultata date su preporuke za unapređenje aktuelne metodičke prakse, kao i profesionalnog razvoja nastavnika putem stručnog usavršavanja u oblasti likovne kulture. Na osnovu komparacije studijskih programa i programskih sadržaja Pedagoškog fakulteta i Akademije umetnosti, Univerziteta u Novom Sadu, date su preporuke za unapređenje vaspitno-obrazovnih politika visokoškolskih institucija koje obrazuju nastavni kadar za rad u oblasti nastave likovne kulture u našoj zemlji, prevashodno na nivou ishoda učenja. Dobijeni rezultati, interpretirani u svetlu dosadašnjih teorijskih postavki, otvorili su brojna pitanja i mogu poslužiti kao polazište za nova istraživanaja, kako u domenu metodike likovnog vaspitanja i obrazovanja, tako i u širim pedagoškim okvirima.