Приказ основних података о дисертацији

Transformation and operation of public service broadcasters in the Republic of Serbia and the Republic of Croatia

dc.contributor.advisorMilivojević, Snježana
dc.contributor.otherVeljanovski, Rade
dc.contributor.otherMatić, Jovanka
dc.creatorMarko, Davor
dc.date.accessioned2018-08-22T09:21:26Z
dc.date.available2018-08-22T09:21:26Z
dc.date.available2020-07-03T09:55:18Z
dc.date.issued2018-03-29
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/9764
dc.identifier.urihttp://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=5921
dc.identifier.urihttps://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:18024/bdef:Content/download
dc.identifier.urihttp://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=518205527
dc.description.abstractU novoj medijskoj ekologiji paradigma javnog komuniciranja se promenila. Promenili su se i odnosi, potrebe i navike u procesu komuniciranja. Tradicionalnu paradigmu linearnog komuniciranja, kontrolisanog iz malog broja centara moći, distribuisanog putem tradicionalnih (oflajn) kanala informisanja, zamenila je paradigma ‘umreženog komuniciranja’ u kojem komunicira svako sa svakim, a kontrolu nad protokom informacija ima mnogo više aktera, dok ulogu 'navigatora' preuzimaju algoritmi koji se generišu putem korisničkih navika i interesovanja. Stvaranju nove paradigme doprinele su strukturne promene u društvima, tehnološki razvoj i digitalizacija komuniciranja, slabljenje države kao dominantnog centra moći i razvoj tržišta uz ekspanziju korporativnih modela i konzumerske kulture. U tehnološkom smislu dolazi do eksplozije kanala putem kojih se pružaju raznoliki i specijalizovani sadržaji, a do sada poprilično uniformna medijska publika postaje fragmentisana, uz drugačije potrebe i navike u informisanju. Ove promene i novi komunikacijski trendovi posebno su pogodili javne radiodifuzne servise, koji su u tradicionalnim sistemima imali privilegovanu poziciju na medijskom tržištu, stabilne izvore finansiranja, i jedinstvenu publiku. Nužnost prilagođavanja novim trendovima uz nepromenjenu misiju informisanja, zabavljanja i obrazovanja u skladu sa javnim interesom, postao je imperativ za javne servise. Javni radiodifuzni servisi na prostoru Zapadnog Balkana prolaze kroz dvostruku transformaciju. Jedna se odnosi na transformaciju iz državnih emitera u javne servise, koja je potaknuta procesima demokratizacije i imperativom evropskih integracija koji započinju u drugoj polovini 1990-ih. Druga se transformacija odnosi na organizaciono i operativno prilagođavanje postojećih emitera novoj paradigmi javnog medijskog servisa. Raskidanje sa tradicionalnom paradigmom koja se oslanja na emitovanje kao primarnu funkciju, pronalaženje adekvatnog modela finansiranja i poslovanja koje opravdava (posebno u domenu programa) javno uložen novac, i izgradnju odnosa poverenja i interakcije sa svojom primarnom publikom, najvažnije su karakteristike ovog procesa. Taj odnos mora počivati na kvalitetnim programima, inovativnom pristupu u proizvodnji i distribuciji programa, transparentnosti, poverenju, nezavisnosti i odgovornosti. Ovaj rad istražuje proces transformacije javnih radiodifuznih servisa u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj. Taj proces oblikovalo je zatečeno stanje, kontekstualne specifičnosti ove dve zemlje, razvoj medijskih politika, programi medijske pomoći usmerene ka osnaživanju demokratskih medijskih institucija, kao i uslovi u kojima su se javni servisi razvijali i obavljali svoje funkcije. Uprkos značajnoj energiji i uloženim sredstvima ove javne televizije danas ne funkcionišu na način na koji se to na početku procesa njihove reforme očekivalo. Početne pretpostavke, koje su tokom procesa istraživanja i analize bile testirane, u obzir su uzimale sledeće: nužnost razumevanja društvenog, kulturnog, političkog i institucionalnog nasleđa iz prethodnog sistema za analizu procesa transformacije javnih emitera, te karaktera i intenziteta medijske pomoći koja je bila prisutna tokom procesa demokratizacije; potom razumevanje ograničenih, ponekad i teško merljivih rezultata koje je imala eksterna pomoć, posebno kada se u obzir uzme nepodsticajno okruženje za modele javnih radiodifuznih servisa na kojima je inicijalno insistirano. Treća pretpostavka afirmiše pretpostavku da je isključivo normativni pristup i iniciranje reformi nizom formalnih uslova koje je trebalo ispuniti, rezultirala institucijama koje danas ne funkcionišu na način na koji je to inicijalno planirano. Četvrta pretpostavka je da dodatni izazov, ali i otežavajuću oklonost, za reformu javnih servisa u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj (kao i u većini zemalja regiona), predstavlja suštinska promena paradigme javnog servisa na evropskom nivou uslovljenu trendovima na medijskim tržištima, digitalizacijom i komunikacijskim navikama publike. Konačno, peta pretpostavka ističe kako između javnih emitera u analiziranim zemljama i njihove publike, građana, nema dovoljno interakcije, čime je javnost uskraćena za mogućnost učestvovanja u radu javnih emitera...sr
dc.description.abstractIn the new media ecology, the paradigm of public communication has been changed. Changes also affected relations, needs and habits in the process of communication. Traditional paradigm of linear communication, controled from the small number of the centers of power and distributed mainly through traditional (offline) channels, has been replaced by emering 'networked communication’ paradigm in which control over the flow of information is excersided by many actors, it is dispersed, while flow of information is generated through algorithms based on users habits and interests. Structural changes in societies, technological developmend and digitalization, de-etatization and expansion of corporative models of communication led to emergence of the new 'networked' paradigm. In technological sense, we are withnessing the explosion of channels for distribution of various and specialized contents, while audience becomes fragmented, demonstrating different communication needs and behaviour. Public service media have been affected by all these changes. In traditional systems these broadcasting institutions had priviledged position on the market, stable financial incomes, and large national audences.. Necessity to adjust to new media trends poses a challenge, especially taking into account its unchanged mission – to inform, educate and entertain. Public service broadcasters in the Western Balkan countries are passing trough double transformation. One is related to transformation from state controlled into genuine public service broadcasters, in line with democratization and EU integration processes which has started in the late 1990s. Second transformation implies organizational and operational adjustment to the new paradigm of public service media (PSM). Breaking the link with traditional paradigm relied on broadcasting as a primary function, seeking for a functional funding model and bussines operations, and establishing interactive and trust-worthy relationship with its audience, are among the most important features of this process. This relation should be based upon high quality programing, innovative approach in production and program distribution, transparency, trust, independence and responsibility. This thesis examines the transformation of pulic service broadcasters in the Republic of Serbia and the Republic of Croatia. This process was affected by the conditions inherited from the previous system, development of media policies, contextual specifities of both countries, media assistance programs aimed to assist establishment and development of democratic institutions, as well as environment in which public service broadcasters operate. In spite of huge efforts and energy invested in their development, these institutions do not meet initial expectations when it comes to their operation. The research was founded upon several initial assumptions. First, the understanding of local social, cultural, political and institutional legacy from socialism, and character and intensity of media assistence in each country has to be included. Second, external media assistance had limited, and hard to measure, results. Third, dominant normative approach to reforms sometimes resulted with institutions that perform differently, especially taking into account new environment in which they were transplanted. Forth assumption is related to the changed paradigm of the public service broadcasting at the European level, claiming that this change affected the transformation processes in both countries, Serbia and Croatia. Finally, it is assumed that public service broadcasters in Serbia and Croatia do not interact with their audiences sufficiently, which prevented them from participating actively in their work...en
dc.formatapplication/pdf
dc.languagesr
dc.publisherУниверзитет у Београду, Филозофски факултетsr
dc.rightsopenAccessen
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
dc.sourceУниверзитет у Београдуsr
dc.subjectDemokratizacijasr
dc.subjectDemocratizationen
dc.subjecttransitionen
dc.subjectpublic service broadcastersen
dc.subjectpublic service mediaen
dc.subjectdigitalizationen
dc.subjectmedia assistanceen
dc.subjectnormative principlesen
dc.subjecttranzicijasr
dc.subjectjavni emiterisr
dc.subjectjavni medijski servisisr
dc.subjectdigitalizacijasr
dc.subjectmedijska pomoćsr
dc.subjectnormativni principisr
dc.titleTransformacija i funkcionisanje javnih radiodifuznih servisa U Republici Srbiji i Republici Hrvatskojsr
dc.title.alternativeTransformation and operation of public service broadcasters in the Republic of Serbia and the Republic of Croatiaen
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseBY
dcterms.abstractМиливојевић, Сњежана; Вељановски, Раде; Матић, Јованка; Марко, Давор; Трансформација и функционисање јавних радиодифузних сервиса У Републици Србији и Републици Хрватској; Трансформација и функционисање јавних радиодифузних сервиса У Републици Србији и Републици Хрватској;
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25820/Disertacija.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25821/IzvestajKomisije17448.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25820/Disertacija.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25821/IzvestajKomisije17448.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_9764


Документи за докторску дисертацију

Thumbnail
Thumbnail

Ова дисертација се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о дисертацији