Ekološko-proizvodni potencijali i unapređenje sistema kontrole sakupljanja, korišćenja i prometa divljih vrsta biljaka, gljiva i životinja u Republici Srbiji

Abstract

Srbija je jedan od 6 evropskih centara biodiverziteta i zajedno sa Balkanskim poluostrvom predstavlja jedan od 153 centara svetskog biodiverziteta. Zbog značaja koji teritorija Srbije ima u pogledu biodiverziteta, njegovo racionalno i održivo korišćenje je ne samo od nacionalnog nego i evropskog, pa i svetskog značaja. U ovom radu je pored ekološkog, analiziran ekonomski značaj i potencijal divljih vrsta biljaka, gljiva i životinja. Kontrola sakupljanja i prometa divljih vrsta biljaka, gljiva i životinja započinje 1990.g., donošenjem Pravilnika sa spiskom vrsta čije se sakupljanje mora evidentirati. Prva Naredba o kontroli sakupljanja i prometa divljih vrsta biljaka, gljiva i životinja, doneta je 1993.g. i do današnjih dana menjala se više puta, kao i broj vrsta obuhvaćenih kontrolom sakupljanja i prometa. Analizirana je važeća Uredba o stavljanju pod kontrolu korišćenja i prometa divlje flore i faune, kao i Godišnji izveštaji Zavoda za zaštitu prirode Srbije za period 1993-2016.g. i to biljne vrste, gljive i životinjske vrste. Na osnovu sprovedenih analiza i istraživanja utvrđen je spisak od 50 vrsta biljaka, koje su u periodu od 1993. do 2016. godine bile najopterećenije sakupljanjem. Utvrđena su područja sa kojih se sakuplja lekovito bilje na osnovu analiza otkupnih stanica , sa predlogom okruga na kojima je potrebno sprovoditi monitoring stanja i sakupljanja lekovitog bilja u Srbiji. Predložen je spisak od 168 vrsta biljaka za dopunu postojećeg spiska vrsta obuhvaćenih Uredbom o kontroli sakupljanja i prometa. Analizirano je stanje plantažnog gajenja lekovitog bilja i predložen spisak od 107 vrsta lekovitih biljaka, za koje je utvrđeno da je savladana tehnologija gajenja i koje bi mogle da se gaje na području Srbije. Izvršena je analiza vrsta gljiva koje se sakupljaju iz prirode, sa posebnim osvrtom na tartufe, i utvrđeno je da je na području Srbije prisutno 6 vrsta jestivih tartufa, od čega su dve vrste slabo zastupljene. Predložen je monitoring za svih 6 vrsta jestivih tartufa. Sačinjena je karta područja na kojima se, prema sadašnjim saznanjima, mogu pronaći navedene vrste i za koja se predlaže monitoring. - Utvrđen je spisak vrsta, odnosno taksona gljiva, koje su se najviše sakupljale iz prirode (7 taksona), urađena je karta područja na kojima se vrši sakupljanje i predložen monitoring za navedene taksone na utvrđenim područjima sakupljanja. - Analizirane su vrste gljiva obuhvaćene kontrolom sakupljanja i prometa i predložen spisak od 10 vrsta gljiva, koje treba dodati na spisak vrsta obuhvaćenih kontrolom sakupljanja i prometa. Analizirano je gajenje gljiva sa posebnim osvrtom na mogućnosti mikorizacije sadnica dendroflore namenjenih pošumljavanju i predloženo dalje gajenje 3 taksona gljiva i 5 taksona gljiva, komercijalno značajnih, za mikorizaciju sadnica dendroflore, namenjenih pošumljavanju odnosno plantažnom gajenju. Predloženo je da se zaštita gljiva ubuduće obavlja pre svega stavljanjem pod zaštitu njihovih staništa, a da je zaštita količinama koje se odobravaju za sakupljanje, sekundarna mera. Analizirano je sakupljanje životinjskih vrsta iz prirode i utvrđeno je: - da je sakupljanjem od puževa, najopterećenija vrsta puža H. pomatia, data karta područja sa kojih se najviše sakuplja i predložen monitoring na ovim područjima za sve tri komercijalno interesantne vrste. Predloženo je skidanje sa spiska Uredbe vrste C. aspersum jer je utvrđeno da je marginalno zastupljen u prirodi i smanjenje kontigenata za vrstu H. lucorum jer se znatno manje sakuplja; - da je sakupljanje sva tri taksona žaba koje su komercijalno interesantne, dovelo do promene stanja uzrasnih struktura i smanjenja reprodukcionog potencijala, pa se predlaže skidanje sva tri taksona sa spiska vrsta pod kontrolom sakupljanja i prometa. Utvrđena su područja sa kojih su sakupljani taksoni zelenih žaba i priložena karta. Predložen je monitoring za sva tri taksona na navedenim područjima, kako bi se pratilo stanje njihovih populacija; - predloženo je skidanje sa spiska vrste šumska kornjača - Testudo hermanni jer njen status ugroženosti u prirodi nije definisan i predložen je monitoring za ovu vrstu na području cele Srbije; - predloženo je skidanje sa spiska vrsta pod kontrolom sakupljanja i prometa, vrste poskok - Vipera ammodytes, jer je utvrđeno da je sakupljanjem narušena uzrasna struktura populacija i ugrožen reprodukcioni potencijal ove vrste. Predložen je monitoring i dat spisak područja sa kojih su najviše sakupljane njegove populacije; - predloženo je da se, na spisku vrsta pod kontrolom sakupljanja i prometa, vrsta H. medicinalis-medicinska pijavica (za koju je utvrđeno da je nema na području Srbije), zameni sa vrstom H. verbana - južnomedicinska pijavica, koja je zastupljena na području Srbije. Za ovu vrstu predložen je monitoring na području cele Srbije, a posebno na području Vojvodine. Analizirano je farmersko gajenje pojedinih vrsta životinja i predloženo farmersko gajenje vrste puža C. aspersum, šumske kornjače - T. hermanni, barskog raka - A. leptodactylus i južnomedicinske pijavice H. verbana. Predloženo je da se obnove aktivnosti na veštačkom mrestu i reintrodukciji salmonidnih vrsta riba, a posebno mladice - H. hucho i jesetarskih vrsta riba, a posebno morune - H. huso. Predložene su podsticajne mere ekonomske politike za plantažno i farmersko gajenje i za nabavku potrebne opreme i mašina, kao i podsticajne mere za podizanje preradnih kapaciteta, potrebnih mašina i opreme, kako bi se podigao nivo prerade i finalizacije vrsta koje se sakupljaju iz prirode, ali i onih koje se gaje na plantažama i farmama. Analizirane su ekonomske koristi od biodiverziteta i utvrđeno je: - da je potrebno uskladiti obračunske cene za plaćanje takse sa cenama koje se plaćaju sakupljačima na terenu, čime bi se okvirno prihod od takse uvećao 2-4 puta; - da je sakupljački potencijal divljih vrsta biljaka, gljiva i životinja koje se sakupljaju iz prirode oko 67 miliona evra, a izvozni potencijal oko 299 miliona eura; - analiziran je ekonomski potencijal plantažnog i farmerskog gajenja i potencijalna dodata vrednost, koja bi bila ostvarena finalizacijom i preradom sakupljenih vrsta iz prirode i dobijenih plantažnim i farmerskim gajenjem. Konstatovan je nedostatak godišnjih programa monitoringa divljih biljnih i životinjskih vrsta koje se sakupljaju iz prirode, na osnovu kojih bi se predlagali realni kontigenti za sakupljanje. Konstatovano je da je najveći deo sakupljanja, stavljanja u promet i izvoza divljih vrsta flore i faune u oblasti sive ekonomije i da je potrebna kontinuirana inspekcijska kontrola ekološke, tržišne i finansijske inspekcije, kao i kontrola edukovanih policijskih službenika u unutrašnjem prometu, posebno u pograničnim područjima, kao i kontrola edukovanih carinskih organa na graničnim prelazima. Sprovedena je anketa kojom je obuhvaćeno 130 kompetentnih ispitanika, koji su svojim odgovorima potvrdili rezultate prethodnih istraživanja.