Analiza eksterne neravnoteže Srbije
Doktorand
Marčetić, MarijaMentor
Hanić, Hasan
Članovi komisije
Musabegović, IsmailBarjaktarović, Lidija

Metapodaci
Prikaz svih podataka o disertacijiSažetak
U disertaciji „Analiza eksterne neravnoteže Srbije“ determinisani su uzroci i analizirane
posledice koji su delovale u pravcu neravnoteže platnobilansnih pozicija Srbije u dva
tranziciona perioda, pre i posle svetske ekonomske krize.Na osnovu teorijske i
empirijske analize ispitano je da li je eksterna neravnoteža (ne)iskorišćena za
realizaciju, bar delimično, neophodnih strukturnih reformi ili je dobar deo ino
akumulacije otišao na finansiranje potrošnje. Zaključak o efektima iskorišćenosti priliva
kapitala donet je tek nakon pažljive analize važnih indikatora, poput nivoa spoljnog
duga, njegove strukture i odnosa sa BDP, veličine, dinamike i izvora finansiranja
budžetskog deficita, stopa štednje i investicija, veličine stranih direktnih investicija,
racia udeo tekućeg deficita računa u GDP, racia budžetskog deficita u GDP, promene u
deviznim rezervama, veličine realne apresijacije valute u odnosu na trend promene
izvoza, itd. U prvom poglavlju se uspostavlja metodološka os...nova za razmatranje
međuzavisnosti deviznog kursa i platnog bilansa. Do zaključka da li je apresirani kurs
direktni krivac za eksternu neravnotežu u ovom periodu ili, drugim rečima, da li bi
depresijacija deviznog kursa optimalno uticala na smanjenje takvog balansa dolazi se
kroz ispit ispunjenosti Maršal-Lernerove teoreme tražeći dgovore na pitanja kao što su:
koliko se visoka devalvacija smatra nužnom da bi se eliminisao trgovinski deficit datog
obima, odnosno postigla željena veličina promena trgovinskog bilansa; koji je to obim
deficita koji devalvacije određene veličine može eliminisati? Nakon definisanja
koncepta platnog bilansa i pronalaženja relacije sa osnovnim makroekonomskim
agregatima, razmatraju se uzroci neravnoteže, vrste neravnoteže, kao i mehanizmi
prilagođavanja. Cela makroekonomska politika Srbije nakon 2000-te je vođena na
temeljima vašingtonskog koncenzusa što znači naglu liberalizaciju, targetiranu inflaciju,
itd. Preovladava mišljenje da je liberalizacija brza, nedovoljno dobro pripremljena i
osmišljena, da ne vodi računa o privrednoj strukturi i specifičnostima zemlje, itd.
Posebna pažnja je posvećena teorijskim i empirijskim aspektima fiskalnog deficita.
Najzad, uloga fiskalne i monetarne politike često ne vodi suštinskom prilagođavanju
već samo korekciji salda platnog bilansa. Ova stabilizacija može biti ekvivalentna
finansiranju. Za suštinsku eliminaciju deficita potrebno je izvršiti realokaciju resursa u
nacionalnoj privredi, promene u strukturi proizvodnje i lestvici komparativnih troškova,
izmene u strukturi uvoza i izvoza. Na dugi rok samo smislena politika dugoročnog
razvoja može imati pozitivne efekte na platni bilans.