Show simple item record

Imovinskopravni zahtev oštećenog u krivičnom postupku

dc.contributor.advisorKulić, Mirko
dc.contributor.otherPavlović, Zoran
dc.contributor.otherRadovanov, Aleksandar
dc.contributor.otherĐorđević, Đorđe
dc.contributor.otherMatijašević-Obradović, Jelena
dc.contributor.otherKulić, Mirko
dc.creatorСтефановић, Ненад
dc.date.accessioned2018-03-21T14:13:44Z
dc.date.available2018-03-21T14:13:44Z
dc.date.available2020-07-03T18:17:42Z
dc.date.issued2018-02-07
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija151142263972024.pdf?controlNumber=(BISIS)106235&fileName=151142263972024.pdf&id=10728&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/9277
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=106235&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije151142268785314.pdf?controlNumber=(BISIS)106235&fileName=151142268785314.pdf&id=10729&source=NaRDuS&language=srsr
dc.description.abstractДокторска дисертација има за циљ да се истражи и обради појам имовинскоправног захтева лица оштећеног извршењем кривичног дела. Ако се кривично дело дефинише као друштвено опасно дело за које је законом запрећена казна, онда оно представља један од облика негативног људског понашања. Кривично дело производи штету не само за друштво и државу, већ и за сваког оштећеног понаособ. Уколико се говори о штети која настаје извршењем кривичног дела, она се може огледати у повреди или у угрожавању правом заштићених добара, која могу бити лична, али и имовинска права физичких, односно права правних лица. Све то има за последицу кривичноправну санкцију која припада држави због извршеног кривичног дела. Циљеви овог истраживања се могу поделити на научне и практичне. Научни циљ истраживања јесте да се на основу квалитативне и квантитативне анализе правних прописа и анализе статистичких показатеља изврши теоријска елаборација имовинскоправног захтева оштећеног у кривичном поступку. У раду је добијен позитиван одговор на питање да ли је имовинскоправни захтев оштећеног ефикасно средство у заштити повређених, тј. угрожених имовинских права оштећеног. Исто тако је утврђено да је због процесне економије и брзине одлучивања целисходније одлучити о постављеном имовинскоправном захтеву у кривичном поступку него упућивати оштећеног на парницу. Практични циљ је био да се кроз примере из праксе и кроз постојећу научну грађу упознамо са актуелним проблемима везаним за имовинскоправни захтев. На тај начин се стиче целовита слика о овом институту, па је и лакше пружити предлоге у циљу његове корекције и евентуалног побољшања. У складу са наведеним, у овој дисертацији имовинскоправни захтев је анализиран са теоријског аспекта, затим из угла легислативног регулисања овог института, како у законодавству Србије тако и у упоредном законодавству, али и са аспекта примене овог института у судској пракси. Разматрање питања имовинскоправног захтева оштећеног у кривичном поступку, као предмета ове дисертације, систематизовано је у пет глава, поред увода и закључка. Најшире гледано, дисертација се може поделити на две велике истраживачке целине. Прва представља теоријску, док је друга целина практичног, односно емпиријског карактера. У првој глави дисертације елабориран је појам лица које је претрпело штету извршењем кривичног дела – оштећени и његов положај у кривичном поступку. Детаљно је објашњено које све врсте кривичних поступака постоје и да ли има основа извршити корекције позитивноправних решења и уместо термина оштећени у законске текстове унети термин жртва. Прецизно су дефинисана својства оштећеног и његова улога у кривичном поступку и то: оштећеног у својству приватног тужиоца, оштећеног као супсидијарног тужиоца, оштећеног са предлогом за кривично гоњење, оштећеног као субјекта присиљавања јавног тужиоца на предузимање, односно настављање кривичног гоњења и на крају оштећеног у својству сведока. Друга глава представља део дисертације у ком су анализирани законски прописи о оштећеном лицу у кривичном поступку. Објашњен је његов положај у акузаторском, инквизиторском и мешовитом кривичном поступку и како је он регулисан у појединим земљама представницама тих система. Затим су приказана законска решења англосанксонског права са акцентом на право САД и Велике Британије. Посебан осврт је учињен на положај оштећеног у југословенском кривичном процесном праву, од њеног оснивања до њеног распада, да би се у последњем делу ове главе изложила позитивноправна решења данас у бившим југословенским републикама. Такође се желео компаративно приказати имовинскоправни захтев. Како је тај институт регулисан у англосанксонском праву, како у земљама континенталног права, а како у бившим југословенским републикама са посебним освртом на позитивно право Босне и Херцеговине, Републике Хрватске и Црне Горе. Трећа глава представља централни део дисертације и у њој је детаљно обрађен институт имовинскоправног захтева у српском позитивном праву. Од историјског приказа развоја имовинскоправног захтева, преко појма, странака и предмета све до поступка за његово остваривање имовинскоправни захтев је детаљно објашњен. Елабориран је детаљан поступак остваривања имовинскоправног захтева у кривичном поступку. Приказано је његово подношење, какав мора бити садржај имовинскоправног захтева, који су све рокови за његово подношење као и то да ли овлашћено лице може одустати од њега и које су све последице тог одустанка. На крају је изложено које све судске одлуке могу бити донете по основу имовинскоправног захтева, који је однос имовинскоправног захтева и мере одузимања имовинске користи прибављене кривичним делом у кривичном поступку, како се извршавају одлуке о имовинскоправном захтеву и који су правни лекови на одлуку суда. У четвртој глави су елаборирани међународни акти и стандарди о имовинскоправном захтеву у кривичном поступку и праву жртава кривичног дела на накнаду штете. У петој глави, односно практичном делу дисертације, приказан је истраживачки део и у оквиру њега изложени су резултати спроведене анкете, а затим и резултати истраживања спроведеног у Вишем суду у Новом Саду. Након закључног разматрања и предлога de lege ferenda, наведена је цитирана и коришћена литература, преглед графичких приказа, табела и два прилогаsr
dc.description.abstractDoktorska disertacija ima za cilj da se istraži i obradi pojam imovinskopravnog zahteva lica oštećenog izvršenjem krivičnog dela. Ako se krivično delo definiše kao društveno opasno delo za koje je zakonom zaprećena kazna, onda ono predstavlja jedan od oblika negativnog ljudskog ponašanja. Krivično delo proizvodi štetu ne samo za društvo i državu, već i za svakog oštećenog ponaosob. Ukoliko se govori o šteti koja nastaje izvršenjem krivičnog dela, ona se može ogledati u povredi ili u ugrožavanju pravom zaštićenih dobara, koja mogu biti lična, ali i imovinska prava fizičkih, odnosno prava pravnih lica. Sve to ima za posledicu krivičnopravnu sankciju koja pripada državi zbog izvršenog krivičnog dela. Ciljevi ovog istraživanja se mogu podeliti na naučne i praktične. Naučni cilj istraživanja jeste da se na osnovu kvalitativne i kvantitativne analize pravnih propisa i analize statističkih pokazatelja izvrši teorijska elaboracija imovinskopravnog zahteva oštećenog u krivičnom postupku. U radu je dobijen pozitivan odgovor na pitanje da li je imovinskopravni zahtev oštećenog efikasno sredstvo u zaštiti povređenih, tj. ugroženih imovinskih prava oštećenog. Isto tako je utvrđeno da je zbog procesne ekonomije i brzine odlučivanja celishodnije odlučiti o postavljenom imovinskopravnom zahtevu u krivičnom postupku nego upućivati oštećenog na parnicu. Praktični cilj je bio da se kroz primere iz prakse i kroz postojeću naučnu građu upoznamo sa aktuelnim problemima vezanim za imovinskopravni zahtev. Na taj način se stiče celovita slika o ovom institutu, pa je i lakše pružiti predloge u cilju njegove korekcije i eventualnog poboljšanja. U skladu sa navedenim, u ovoj disertaciji imovinskopravni zahtev je analiziran sa teorijskog aspekta, zatim iz ugla legislativnog regulisanja ovog instituta, kako u zakonodavstvu Srbije tako i u uporednom zakonodavstvu, ali i sa aspekta primene ovog instituta u sudskoj praksi. Razmatranje pitanja imovinskopravnog zahteva oštećenog u krivičnom postupku, kao predmeta ove disertacije, sistematizovano je u pet glava, pored uvoda i zaključka. Najšire gledano, disertacija se može podeliti na dve velike istraživačke celine. Prva predstavlja teorijsku, dok je druga celina praktičnog, odnosno empirijskog karaktera. U prvoj glavi disertacije elaboriran je pojam lica koje je pretrpelo štetu izvršenjem krivičnog dela – oštećeni i njegov položaj u krivičnom postupku. Detaljno je objašnjeno koje sve vrste krivičnih postupaka postoje i da li ima osnova izvršiti korekcije pozitivnopravnih rešenja i umesto termina oštećeni u zakonske tekstove uneti termin žrtva. Precizno su definisana svojstva oštećenog i njegova uloga u krivičnom postupku i to: oštećenog u svojstvu privatnog tužioca, oštećenog kao supsidijarnog tužioca, oštećenog sa predlogom za krivično gonjenje, oštećenog kao subjekta prisiljavanja javnog tužioca na preduzimanje, odnosno nastavljanje krivičnog gonjenja i na kraju oštećenog u svojstvu svedoka. Druga glava predstavlja deo disertacije u kom su analizirani zakonski propisi o oštećenom licu u krivičnom postupku. Objašnjen je njegov položaj u akuzatorskom, inkvizitorskom i mešovitom krivičnom postupku i kako je on regulisan u pojedinim zemljama predstavnicama tih sistema. Zatim su prikazana zakonska rešenja anglosanksonskog prava sa akcentom na pravo SAD i Velike Britanije. Poseban osvrt je učinjen na položaj oštećenog u jugoslovenskom krivičnom procesnom pravu, od njenog osnivanja do njenog raspada, da bi se u poslednjem delu ove glave izložila pozitivnopravna rešenja danas u bivšim jugoslovenskim republikama. Takođe se želeo komparativno prikazati imovinskopravni zahtev. Kako je taj institut regulisan u anglosanksonskom pravu, kako u zemljama kontinentalnog prava, a kako u bivšim jugoslovenskim republikama sa posebnim osvrtom na pozitivno pravo Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Crne Gore. Treća glava predstavlja centralni deo disertacije i u njoj je detaljno obrađen institut imovinskopravnog zahteva u srpskom pozitivnom pravu. Od istorijskog prikaza razvoja imovinskopravnog zahteva, preko pojma, stranaka i predmeta sve do postupka za njegovo ostvarivanje imovinskopravni zahtev je detaljno objašnjen. Elaboriran je detaljan postupak ostvarivanja imovinskopravnog zahteva u krivičnom postupku. Prikazano je njegovo podnošenje, kakav mora biti sadržaj imovinskopravnog zahteva, koji su sve rokovi za njegovo podnošenje kao i to da li ovlašćeno lice može odustati od njega i koje su sve posledice tog odustanka. Na kraju je izloženo koje sve sudske odluke mogu biti donete po osnovu imovinskopravnog zahteva, koji je odnos imovinskopravnog zahteva i mere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim delom u krivičnom postupku, kako se izvršavaju odluke o imovinskopravnom zahtevu i koji su pravni lekovi na odluku suda. U četvrtoj glavi su elaborirani međunarodni akti i standardi o imovinskopravnom zahtevu u krivičnom postupku i pravu žrtava krivičnog dela na naknadu štete. U petoj glavi, odnosno praktičnom delu disertacije, prikazan je istraživački deo i u okviru njega izloženi su rezultati sprovedene ankete, a zatim i rezultati istraživanja sprovedenog u Višem sudu u Novom Sadu. Nakon zaključnog razmatranja i predloga de lege ferenda, navedena je citirana i korišćena literatura, pregled grafičkih prikaza, tabela i dva prilogasr
dc.description.abstractThe doctoral dissertation aims to investigate and analyze the notion of a property claim of the aggrieved party after a criminal offense had been committed. If a criminal offense is defined as a socially dangerous/harmful act punishable by law, then it represents a form of negative human behavior. Criminal offense produces damage not only for the community or society and the state, but also for each individual aggrieved party. In case of a damage caused by committing a criminal offense, we can talk about a damage of property or goods protected by law, which may be personal (belonging to an individual), but also property rights of legal entities. All this results in criminal sanctions or penalties to the state for the committed criminal offense. The goals of this research can be divided into scientific and practical. The scientific goal of this research is to provide an elaborate theroretical analysis of a property claim of the aggrieved party in criminal proceedings based on qualitative and quantitative analysis of legal regulations and the analysis of statistical indicators. The paper gives a positive answer to the question whether the property claim of the aggrieved party is an effective means of protecting the violated property rights of the aggrieved party. It has also been found that, in terms of cost-effectiveness and efficiency of the decision making process, it is more appropriate to decide on the basis of a filed property claim in criminal proceedings than to refer the aggrieved party to a start a lawsuit. The practical goal of the dissertation is to get acquainted with current problems related to property claims through practical examples and using the available resources i.e. research papers and study materials. In this way, a complete picture of this institution has been obtained, so it is easier to give suggestions for corrections and potential improvement. In accordance with the above mentioned facts, this dissertation deals with the notion of property claim from a theoretical point of view, then from the perspective of legal regulations, both in the Serbian legislation and in comparison with other legal systems, and finally also from the aspect of the application of this institution in judicial practice. The analysis of the issue of a property claim in criminal proceedings, as the subject of this dissertation, has been systematized in the form of five chapters, together with the accompanying introduction and conclusion. In general, the dissertation can be divided into two main research parts. The first is theoretical, while the other one is of practical, or empirical nature. The first chapter of the dissertation elaborates on the notion of a person who suffered damage after a criminal offense had been committed - the aggrieved party and his/her position in criminal proceedings. Furthermore, the dissertation provides a detailed explanation of the different types of criminal proceedings and whether there are justifiable grounds to make changes and corrections to legal regulations and solutions which are currently in force, and instead of the term “aggrieved party“ in the legal context use the term victim. The characteristics of the aggrieved party and his/her role in the criminal proceedings have been clearly defined. In more specific terms, this includes the role of the aggrieved party as a private prosecutor, as a subsidiary prosecutor, the aggrieved party with a proposal for prosecution, the aggrieved party as a subject forcing the public prosecutor to start or continue with criminal prosecution and, finally, the characteristics of the aggrieved party as a witness. The second chapter is the part of the dissertation which deals with the legal regulations related to the aggrieved party in the criminal proceedings. His/Her position in the accusatory, inquisitorial and mixed criminal proceedings is explained and how this position is regulated in certain countries which are representative of such systems. The dissertation then focuses on the legal solutions and provisions of the Anglo-Saxon law with a particular emphasis on the law of the United States and the United Kingdom. Special attention was also given to the position of the aggrieved party in the criminal procedural law of former Yugoslavia, from its establishment to its disintegration. The last part of this chapter presents legal solutions applied in the former Yugoslav republics. The author also wanted to analyze the notion of a property claim in comparative manner. More precisely, the intention was to see how this institution is regulated in the Anglo-Saxon law, as opposed to other European countries, as well as in former Yugoslav republics with a special focus on the positive law of Bosnia and Herzegovina, the Republic of Croatia and Montenegro. The third chapter is the central part of the dissertation, which deals with the institution of a property claim according to the current Serbian law. This chapter provides a detailed description of the notion of a property claim from the point of view of its historical development, concept, parties and objects, including the procedure for its realization. A detailed procedure for the realization of a property claim in the criminal procedure has been explained. The dissertation deals with the submission procedure of the property claim, its required content, the deadlines for submitting it, and whether the authorized person can relinquish his/her legal claim and what are the consequences of that. In the end, the dissertation discusses all court decisions which can be made on the basis of a property claim, the relationship between the property claim and the sanction of confiscating the gained property obtained by criminal offense in criminal proceedings. The thesis also analyzes how the decisions on the property claim are executed and what legal remedies for the court decision there are. In the fourth chapter the author provides an elaborate presentation of international acts and standards on the property claim in criminal proceedings and the right of victims of the crime to file for the compensation for the incurred damage. In the fifth chapter, i.e. the practical part of the dissertation, the conducted research and the results of the carried out survey are presented, together with the research results obtained in the High Court in Novi Sad, Serbia. After the final considerations and proposal de lege ferenda, the dissertation contains a list of quoted and used literature (references), as well as a review of graphic representations, tables and two appendices.en
dc.languagesr (cyrillic script)
dc.publisherУниверзитет Привредна академија у Новом Саду, Правни факултет за привреду и правосуђеsr
dc.rightsopenAccessen
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceУниверзитет Привредна академија у Новом Садуsr
dc.subjectИмовинскоправни захтевsr
dc.subjectImovinskopravni zahtevsr
dc.subjectProperty claimen
dc.subjectoštećenisr
dc.subjectkrivični postupaksr
dc.subjectmaterijalna štetasr
dc.subjectnematerijalna štetasr
dc.subjectžrtvasr
dc.subjecttužilacsr
dc.subjectnaknada štetesr
dc.subjecttužbasr
dc.subjectparnični postupak.sr
dc.subjectоштећениsr
dc.subjectкривични поступакsr
dc.subjectматеријална штетаsr
dc.subjectнематеријална штетаsr
dc.subjectжртваsr
dc.subjectтужилацsr
dc.subjectнакнада штетеsr
dc.subjectтужбаsr
dc.subjectпарнични поступак.sr
dc.subjectaggrieved partyen
dc.subjectcriminal proceedingsen
dc.subjectmaterial damageen
dc.subjectnon-material damageen
dc.subjectvictimen
dc.subjectprosecutoren
dc.subjectcompensation for damageen
dc.subjectappealen
dc.subjectlitigation procedureen
dc.titleИмовинскоправни захтев оштећеног у кривичном поступкуsr
dc.title.alternativeImovinskopravni zahtev oštećenog u krivičnom postupkusr
dc.title.alternativeProperty Claim Of The Aggrieved Party In CriminalProceedingsen
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dcterms.abstractКулић, Мирко; Павловић, Зоран; Радованов, Aлександар; Ђорђевић, Ђорђе; Матијашевић-Обрадовић, Јелена; Кулић, Мирко; Stefanović, Nenad; Imovinskopravni zahtev oštećenog u krivičnom postupku;
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/58806/Disertacija.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/58807/IzvestajKomisije.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/58806/Disertacija.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/58807/IzvestajKomisije.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_9277


Files in this item

Thumbnail
Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record