Tresave Srbije klase Scheuchzerio-Caricetea fuscae (Nordh. 1936) R. Tx. 1937. - florističko vegetacijske karakteristike, ugroženost i zaštita

Abstract

Tresave Srbije i Balkanskog poluostrva predstavljaju južne granice distribucije tresava u Evropi. Tresavska vegetacija, odnosno vegetacija u sintaksonomskom smislu obuhvaćena je klasama Oxycocco-Sphagnetea Br.-Bl. et Tüxen ex Westhoff et al. 1946 i Scheuchzerio-Caricetea fuscae (Nordh. 1936) R. Tx. 1937., od kojih je na teritoriji Republike Srbije zabeležena samo vegetacija klase Scheuchzerio-Caricetea fuscae. Ova vegetacija je prestavljena većim brojem malih i veoma malih tresava brdsko planinskih predela i osnovni je predmet ove doktorske disertacije. Ciljevi ove disertacije su višestruki: uobličavanje opših teorijskih postavki i definicija tresava i treseta, njihova geneza, ekologija, distribucija i značaj; sistematizacija svih relevantnih publikovanih i nepublikovanih podataka; analiza postojećih klasifikacionih sistema; sintaksonomske i florističke analize prikupljenih podataka o tresavama Srbije; utvrđivanje aktuelnog stanja i faktora ugrožavanja tresavske flore i vegetacije; analiza nacionalne i međunarodne legislative iz oblasti zaštite prirode; analiza do sada zaštićenih tresavskih područja u Srbiji sa uočenim prednostima i slabostima zaštite. Na bazi komparativnih analiza svih dostupnih vegetacijskih snimaka klase Scheuchzerio-Caricetea fuscae na nivou Evrope, uključujući Srbiju (Peterka et al. 2016 submitted), urađen je predlog revizije nacionalne sintaksonomije tresavske vegetacije pri čemu su sve biljne asocijacije svrstane u dva reda: Caricetalia fuscae W. Koch 1926 emend. Nordhagen 1937 i Caricetalia davallianae Br.-Bl. 1950, i 4 sveze: Caricion fuscae Koch 1926, Sphagno-Caricion canescentis Passarge (1964) 1978, 3arthecion scardici Horvat ex Lakušić 1968 i Caricion davallianae Klika 1934. Sveza Sphagno (recurvi)- Caricion canescentis po prvi put je konstatovana za Srbiju dok je sveza Caricion davallianae prethodno samo literaturno navođena, bez konkretnih publikovanih fitocenoloških snimaka. Novoopisane biljne asocijacije imenovane su radno, i tek predstoji njihova definitivna obrada radi publikovanja...

Serbia and Balkan Peninsula represents the southern limits of mires distribution in Europe. Mire vegetation, or vegetation syntaxonomically included in classes Oxycocco- Sphagnetea Br.-Bl. et Tüxen ex Westhoff et al. 1946 and Scheuchzerio-Caricetea fuscae (Nordh. 1936) R. Tx. 1937. on the territory of Republic of Serbia is presented only by vegetation class Scheuchzerio-Caricetea fuscae. This vegetation is represented by a number of small and very small mountainous mires (fens) and is the main subject of this doctoral thesis. There are several aims of this thesis: shaping the general theoretical assumptions and definitions of mires and peats, their genesis, ecology, distribution and importance; systematization of all relevant published and unpublished data; analysis of existing classification systems; syntaxonomical and floristic analysis of data collected on fens in Serbia; determining the current situation and the factors threathening mires flora and vegetation; analysis of national and international legislation in the field of nature protection; analysis of protected mire areas in Serbia with perceived strengths and weaknesses of protection. Proposed revision of national syntaxonomy of fen vegetation is based on the comparative analysis of all the available vegetation plots of the class Scheuchzerio- Caricetea fuscae in Europe, including Serbia (Peterka et al. 2016 submitted). Thus, all plant associations are grouped in two orders: Caricetalia fuscae W. Koch 1926 emend. Nordhagen 1937 and Caricetalia davallianae Br.-Bl. 1950, and four alliances: Caricion fuscae Koch 1926, Sphagno-Caricion canescentis Passarge (1964) 1978, 3arthecion scardici Horvat ex Lakušić 1968 and Caricion davallianae Klika 1934. Alliance Sphagno (recurvi)-Caricion canescentis is recorded for the first time in Serbia and Caricion davallianae was previously only cited in the literature but without specific published phytocoenological plots...