Különböző típusú szövegek kreatív olvasásának fejlesztése az anyanyelv tanításában (Razvijanje sposobnosti kreativnog čitanja različitih tipova tekstova u nastavi maternjeg jezika)

Abstract

Különböző típusú szövegek kreatív olvasásának fejlesztése az anyanyelv tanításában (Razvijanje sposobnosti kreativnog čitanja različitih tipova tekstova u nastavi maternjeg jezika) tretira metode i procese kojima se razvija čitanje sa razumevanjem (čitalačka pismenost). Ukazuje na to da su preduslov za razumevanje teksta razvijena tehnika čitanja, leksički fond, razumevanje sintagme i rečenice, izvođenje zaključaka, razuđenost teksta, prepoznavanje strukture teksta, unutrašnja slika (mentalna mapa) tipa teksta, u pisanom tekstu poznavanje vizuelnog upravljanja (forma teksta) i jezičkog upravljanja, retorike, uvažavanje vizuelnog konteksta (slike i ilustracije, tumačenje uzajamno komplementarnih tekstova i slika), prepoznavanje stila (stilskog registra), veći kapacitet radne memorije, monitoring okvirnog znanja (poznavanje sveta), procesa razumevanja itd. U radu se prikazuju oblici ispoljavanja deficita pri razumevanju teksta, a objašnjavaju se i uzroci. Autorka analizira strategije razvijanja čitalačke pismenosti sa razumevanjem različitih tipova tekstova počev od beletristike (bajki i poezije), preko naučno-popularne literature (udžbenika) do adekvatnog tumačenja multimedijalnih, pa i digitalnih tekstova. Usput spominje kreativno-produktivne vežbe, ilustruje njihovu ulogu, značaj u stvaranju značenja, prikazuje mehanizam za postizanje efekata kod vežbi kreativnog pisanja i bavi se metodikom vaspitavanja čitalaca. U doktorskoj disertaciji, nakon razmatranja teoretsko-metodološke osnove čitanja sa razumevanjem različitih tipova tekstova, sledi prezentacija rezultata empirijskog istraživanja, kvantitativna i kvalitativna analiza sa matematičko-statističkom obradom podataka. U istraživanju je korišćen test za razumevanje teksta koji nije formalan (standardni), odnosno upitnik o čitalačkim navikama. Uzorak obuhvata 800 učenika: iz naselja u kojima Mađari žive u homogenim sredinama, u rasejanju, odnosno u izolovanim manjim zajednicama. Tokom istraživanja autorka je ispitivala u kojoj meri jezička sredina učenika (Mađari u homogenim naseljima, u rasejanju ili izolovanim zajednicama) utiče na nivo razvoja njihove sposobnosti razumevanja teksta, kao i da li postoji statistički značajna povezanost (pozitivna korelacija) između socijalno-kulturne sredine učenika i nivoa razvoja njihove sposobnosti razumevanja teksta. Istraživanje obuhvata i aspekat postojanja statistički značajne razlike među polovima što se tiče sposobnosti kreativnog čitanja i da li ima razlike u procentima rešenih zadataka vezanih za razne tipove tekstova, odnosno u kojoj meri učinak u razumevanju teksta zavisi od tipa teksta. Tokom kvalitativne analize dobija se odgovor i na to, kako su mediji promenili tradicionalnu strukturu korišćenja slobodnog vremena, odnosno kako se menja profil čitanja po žanrovima i struktura traženog štiva. Koristeći metode deskriptivne, istorijske, statističke i teorijske analize doktorska disertacija daje uvid u nivo razvoja učenika 4. razreda osnovne škole ‒ na teritorijama gde Mađari žive homogeno, u rasejanju ili u izolovanim zajednicama ‒ što se tiče sposobnosti razumevanja teksta, odnosno čitalačkih navika. Disertacija može poslužiti kao osnova za dalja istraživanja, dajući podlogu za komparativne analize.

The doctoral dissertation entitled Különböző típusú szövegek kreatív olvasásának fejlesztése az anyanyelv tanításában (English translation: The development of creative reading of texts with a different type in native language teaching) examines the methods, procedures enhancing text comprehending reading. It sheds light on the fact that the condition of text comprehending is the developed reading technique, the vocabulary, syntagm- and sentence understanding, drawing the conclusions, the articulateness of the text, the recognition of text structure, the inner picture of the text type (its mental map), the visual control (the text form) and the lingual control in the written text, the knowledge of the rhetoric, taking into consideration (the interpretation of a text and figure being complementary with each other) the visual context (figures and illustrations), identification of the style (the style register), bigger work memory capacity, the knowledge framework (world knowledge), monitoring the understanding process, etc. Furthermore, it presents the forms of manifestation of the text comprehending deficits, and brings the reasons to light. By analysing the development strategies of comprehending reading of texts with a different type, the author starts from the literary texts (from the tale and the poem), through the educational (course book) texts gets to the adequate interpretation of the multimedia and digital texts. Meanwhile flashes the creative-productive practices by illustrating their role, significance in meaning creation, presents the mode of action of the creative writing practices, and touches upon the methodology of educating for reading. In the doctoral dissertation, the theoretical-methodological establishment of the comprehending reading of different type of texts is followed by the presentation of the results of the empirical research, respectively the quantitative and qualitative analysis of the statistical data. The research was not carried out with the examination of a random sample, it is not a formal (not standard) text comprehending test, and it is based on the questionnaire surveying the reading habits. 800 students belong to the sample: the students living on areas predominantly inhabited by ethnic Hungarian population (compact areas), students living in a diaspora environment, and students from scattered areas. In the course of her research the author examines whether the students' lingual environment (living on areas predominantly inhabited by ethnic Hungarian population, in a diaspora environment, and on scattered areas) influences the development level of text comprehending ability, furthermore whether statistically there exists considerable connection (positive correlation) between the students' sociocultural background and the development level of text comprehending ability. The research also extends to whether, as regard the genders, there can be observed statistically considerable difference regarding the level of creative reading ability, and whether the resolution proportions of the tasks being attached to different type of texts show a difference, namely to what extend does text comprehending performance depend on the text type. In the course of the qualitative analysis we have also got an answer of how did the media modify the traditional structure of free time spending, and how did the aspect of reading change regarding the read genres, the reading structure. By the descriptive, historical, statistical and theoretical analysis, the doctoral dissertation draws a picture ‒ on the areas predominantly inhabited by ethnic Hungarian population (compact areas), the diaspora environment, and on scattered areas ‒ with regard to the primary school fourth grade students, on the development level of text comprehending ability, and maps the reading habits as well. The dissertation may serve as the basis of additional researches, providing the basis for comparative analyses.