Приказ основних података о дисертацији

Correlation between clinical and radiological findings with presence of neuropsychological impairments in patients with mild traumatic brain injury

dc.contributor.advisorVuleković, Petar
dc.contributor.otherCigić, Tomislav
dc.contributor.otherJoković, Miloš
dc.contributor.otherBugarski-Ignjatović, Vojislava
dc.contributor.otherStojanović, Sanja
dc.contributor.otherVuleković, Petar
dc.creatorKaran, Mladen
dc.date.accessioned2016-10-15T13:53:43Z
dc.date.available2016-10-15T13:53:43Z
dc.date.available2020-07-03T13:28:34Z
dc.date.issued2016-09-23
dc.identifier.urihttp://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija146891929470157.pdf?controlNumber=(BISIS)101551&fileName=146891929470157.pdf&id=6533&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/6787
dc.identifier.urihttp://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=101551&source=NaRDuS&language=srsr
dc.description.abstractUvod: Traumatsko oštećenje mozga (TOM) nastaje usled dejstva spoljašnje mehničke sile na kranijum i endokranijalni sadržaj, koje se karakteriše privremenim ili trajnim neurološkim oštećenjem, funkcionalnom onesposobljenošću ili psihosocijalnom neprilagođenošću. Blago TOM je najčešće i čini između 70% i 90% svih povređenih sa TOM. Postoji veliki broj definicija ovog kliničkog entiteta, ali gotovo sve sadrže Glazgov koma skor 13-15, poremećaj stanja svesti u različitom trajanju, te posttraumatsku amneziju kao odrednice koje definišu blago TOM. Najveći broj povređenih sa blagim TOM ima dobru prognozu i potpunu rezoluciju tegoba u kratkom vremenskom periodu nakon povređivanja, bez medicinski relevantnih posledica. Međutim, jedna grupa povređenih koja navodi naglašenije i dugotrajnije tegobe koje mogu imati uticaja na ukupno zdravstveno stanje i kvalitet života. U savremenom naučnoistraživačkom radu aktuelni su pokušaji da se primenom novih dijagnostičkih metoda, detaljnim praćenjem povređenih i primenom neuropsiholoških testova objektivizuju ove tvrdnje, kako bi se pacijenti sa povišenim rizikom od nastanka dugotrajnih tegoba pravovremeno identifikovali i kako bi se mogao sprovesti adekvatan tretman. Cilj: Cilj ove studije je da se utvrditi da li postoji korelacija između kliničkih i radioloških simptoma i znakova i rezultata neuropsihološkog testiranja kod povređenih sa blagim traumatskim oštećenjem mozga, kao i da se utvrdi da li neki od od kliničkih simptoma i znakova mogu biti pouzdan prediktor pojave perzistentnih neuropsiholoških posledica, i koja je priroda moždanih oštećenja koja mogu biti u njihovoj osnovi. Materijal i metode: Sprovedeno istraživanje je u celosti bilo kliničko, prospektivno, i obuhvatilo je 64 povređena sa blagim TOM koji su u periodu od 2012. do 2015. godine hospitalizovani na Klinici za neurohirurgiju Kliničkog centra Vojvodine u Novom Sadu. Pre prijema je svim ispitanicima načinjen pregled endokranijuma kompjuterizovanom tomografijom (CT) koji nije prikazivao znakove traumatskih oštećenja kranijuma niti endokranijalnog sadržaja. U toku hospitalizacije kod povređenih su praćeni i beleženi relevantni klinički parametri. U prvih 72 sata od povređivanja je kod 37 ispitanika načinjen pregled endokranijuma magnetnom rezonancom (MRI). Kod 25 ispitanika je načinjeno neuropsihološko ispitivanje baterijom neuropsiholoških testova mesec dana nakon povređivanja i 6-9 meseci nakon povređivanja. Rezultati su unošeni u bazu podataka i nakon toga statistički analizirani. Rezultati: U analiziranoj grupi od 64 povređena sa blagim TOM kod 37 ispitanika (58%) je načinjen MRI pregled endokranijuma, a pozitivan nalaz u smislu postojanja traumom izazvanih oštećenja moždanog parenhima pronađen je kod 17 ispitanika (46%). Najsenzitivnije MRI sekvence su SWI i T2* kojima se otkrivaju veoma diskretni depoziti razgradnih produkata krvi. Povređeni sa pozitivnim MRI nalazom imaju lošije postignuće na rekogniciji liste B Rejovog testa verbalnog učenja u odnosu na povređene iz grupe bez intrakranijalne traumatske lezije. Rezultati neuropsiholoških testova ukazuju na poboljšanje rezultata između prvog i drugog testiranja u pogledu egzekutivnih i govornih funkcija u ispitivanoj grupi. U ostalim ispitivanim kognitivnim aspektima nije pronađena značajna razlika među navedenim grupama Zaključak: TOM predstavlja jedan od najvećih savremenih medicinskih izazova koji se nameće zbog svoje visoke incidence, dijagnostičkih i terapijskih problema, ali i potencijalno lošeg ishoda i visokih troškova rehabilitacije i resocijalizacije povređenih. Rezultati studije se mogu iskoristiti za bolje razumevanje blagog TOM u smislu lakšeg rešavanja dijagnostičkih dilema, kreiranje efikasnijih dijagnostičkih protokola i preciznije procene ishoda nakon povređivanja ove vrste.sr
dc.description.abstractIntroduction: Traumatic brain injury (TBI) is a result of the influence of external mechanical forces on scull and endocranial structures which can produce temporarily or permanent neurological impairment, functional disability or psychosocial unconformity. Mild TBI is the most frequent form of TBI and represent between 70% and 90% of all TBI cases. There are several different definitions of mild TBI, but almost all of them contain Glasgow Coma Scale score 13-15, altered state of consciousness and different forms of amnesia as criteria for mild TBI diagnosis. Largest number of patients suffered mild TBI have good prognosis and complete resolution of symptoms in short period of time after injury, with out of any kind of sequeles. However, small group of patients report various symptoms and complaints which can last longer than is usual and seriously affect quality of life of this patients. Numerous researches has been conducted applying novel imaging technologies, long follow-up periods and neuropsychological testing in order to make these non-specific self-reported complaints as much objective as possible. The other reason is necessity of timely identification of patients in risk of developing long term complaints so they can be treated in a proper manner. Objective: The aim of this study was to determine is there correlation between clinical and radiological signs and symptoms and results of neuropsychological testing in patients with mild TBI. The aim also was to determine are there some clinical signs which can be reliable predictor of appearance of neuropsychological consequences and what is the nature of cerebral lesion suspected to be a cause of this consequences. Materials and methods: The research was clinical, completely prospective and included total of 64 patients with mild TBI who were hospitalized between 2012 and 2015 at Clinic for neurosurgery, Clinical Centre of Vojvodina in Novi Sad. All patients had computed tomography scan (CT) at the admission which failed to show any signs of trauma of cranial bones or endocranial content. During the first 72 hours after injury the magnetic resonance imaging (MRI) has been performed in 37 patients. 25 patients had neuropsychological testing one month and 6-9 months after injury. We entered results in database and after completion we performed statistical analysis. Results: In 37 of 64 patients (58%) MRI examination has been performed and in 46% of patients we found trauma induced small haemorrhagic and oedematous brain lesions. The most sensitive sequences in our protocol were SWI and T2* confirmed superb sensitivity in detection of small foci of blood. Patients with detected MRI abnormalities showed poorer accomplishment at recognition of list B of Ray Auditory Verbal Learning Test in comparison with group with no intracranial lesions. The results of neuropsychological testing showed significant improvement of executive and speech functions between two periods in time when tests have been administered. We found no other significant differences between analysed cognitive functions in this period in our group of patients. Conclusion: TBI is one of the most important contemporary medical problems due to his high incidence, diagnostics and therapy related issues, but also potentially poor outcome and high costs of rehabilitation. Results of this study can be used for better understanding of mild TBI in order to solve some diagnostic dilemma, create more efficient diagnostic protocols and facilitate more precise outcome assessment after mild TBI.en
dc.languagesr (latin script)
dc.publisherУниверзитет у Новом Саду, Медицински факултетsr
dc.rightsopenAccessen
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceУниверзитет у Новом Садуsr
dc.subjectoštećenja mozgasr
dc.subjectBrain Injuriesen
dc.subjectkraniocerebralna traumasr
dc.subjectznaci i simptomisr
dc.subjectpost-komocioni sindromsr
dc.subjectkognicijasr
dc.subjectneuropsihološki testovisr
dc.subjectmagnetna rezonancasr
dc.subjectdepresijasr
dc.subjectkvalitet životasr
dc.subjectCraniocerebral Traumaen
dc.subjectSigns and Symptomsen
dc.subjectPost-Concussion Syndromeen
dc.subjectCognitionen
dc.subjectNeuropsychological Testsen
dc.subjectMagnetic Resonance Imagingen
dc.subjectDepressionen
dc.subjectQuality of Lifeen
dc.titleKorelacija kliničkog i radiološkog nalaza sa prisustvom neuropsiholoških posledica kod povređenih sa blagim traumatskim oštećenjem mozgasr
dc.titleCorrelation between clinical and radiological findings with presence of neuropsychological impairments in patients with mild traumatic brain injuryen
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dcterms.abstractВулековић, Петар; Јоковић, Милош; Стојановић, Сања; Вулековић, Петар; Цигић, Томислав; Бугарски-Игњатовић, Војислава; Каран, Младен; Корелација клиничког и радиолошког налаза са присуством неуропсихолошких последица код повређених са благим трауматским оштећењем мозга; Корелација клиничког и радиолошког налаза са присуством неуропсихолошких последица код повређених са благим трауматским оштећењем мозга;
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/35487/Disertacija5005.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/35487/Disertacija5005.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_6787


Документи за докторску дисертацију

Thumbnail

Ова дисертација се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о дисертацији