Karakterizacija Monilinia spp. patogena plodova jabuke u Srbiji i različiti aspekti njihove kontrole
Characterization of Monilinia spp. pathogens of apple fruit in Serbia and different aspects of their control
Докторанд
Vasić, Miljan M.Ментор
Duduk, Nataša
Чланови комисије
Vico, Ivana
Marković, Tatjana
Radulović, Niko

Radivojević, Dragan
Метаподаци
Приказ свих података о дисертацијиСажетак
Iz plodova jabuke sa simptomima smeđe truleži i crnila sakupljenih u
voćnjacima i skladištima u Srbiji, u periodu od 2010. do 2012. godine, dobijeno je 349
izolata Monilinia spp. Na osnovu morfoloških i molekularnih osobina izolati su
identifikovani kao M. fructigena, M. laxa i po prvi put u našoj zemlji vrste M. fructicola
i Monilia polystroma. U voćnjacima je utvrđeno dominantno prisustvo M. fructigena
(76,98%), dok su manje zastupljene bile M. polystroma (14,78%), M. laxa (5,15%) i M.
fructicola (3,09%). U skladištima je dominantno bila prisutna M. fructigena (77,58%), a
manje zastupljene M. polystroma (8,62%), M. fructicola (6,9%) i M. laxa (6,9%).
Izolati sve četiri vrste su okarakterisani na osnovu morfoloških, patogenih,
odgajivačkih, ekoloških i molekularnih osobina. Kolonije izolata M. fructigena su bile
ravnog oboda beličaste do sivkaste boje, dok je kod pojedinih izolata uočena
stromatizacija u kulturi. Izolati M. polystroma su obrazovali kolonije sivkaste boje,
ravnog oboda..., sa koncentrično raspoređenim stromatičnim tvorevinama, a kolonije
izolata M. laxa bile su sivkaste boje, režnjevitog oboda i izgleda rozete. Kolonije izolata
M. fructicola su bile sivkaste, ravnog oboda, sa masom spora na površini vazdušne
micelije. Prosečni dnevni porast kolonija na KDA podlozi je bio najbrži kod M.
fructicola, dok je kod ostalih vrsta bio ujednačen. Konidije izolata Monilinia spp. su bile
jednoćelijske, hijalinske, limunastog oblika, formirale su se u lancima i bile su veće na
inokulisanim plodovima jabuke nego na V8 podlozi. Izolati M. fructigena su obrazovali
najveće konidije, nešto manje M. polystroma i najmanje M. fructicola i M. laxa. Na
osnovu broja obrazovanih inicijalnih hifa po konidiji utvrđena je razlika između vrsta.
M. polystroma i M. fructigena su klijale u jednu ili dve inicijalne hife, a M. laxa i M.
fructicola u jednu inicijalnu hifu. M. fructigena je obrazovala najduže inicijalne hife, a
zatim M. polystroma i M. fructicola i najkraće M. laxa. Na inicijalnim hifama M.
fructicola je formirala prve bočne grane na najvećoj udaljenosti od konidije, zatim M.
polystroma, pa M. fructigena i na najmanjoj udaljenosti M. laxa...
During a three-year period, from 2010 to 2012, diseased apple fruit with brown
rot and black apple symptoms were collected from orchards and storage facilities in
Serbia. Upon isolations 349 isolates were obtained. Based on macroscopic
morphological and molecular features M. fructigena, M. laxa, and for the first time in
Serbia M. fructicola and M. polystroma were identified as apple fruit pathogens. The
dominant causal agent of apple brown rot in orchards was M. fructigena (76.98%), and
less distributed were M. polystroma (14.78%), M. laxa (5.15%), and M. fructicola
(3.09%). Under storage conditions M. fructigena was the dominant species (77.58%),
while less distributed were M. polystroma (8.62%), M. fructicola (6.9%) and M. laxa
(6.9%).
Isolates of all four species were characterized based on morphological, cultural,
ecological, pathogenic and molecular features. Colonies of M. fructigena were white to
grayish, while several isolates exhibited stromatization in culture. M. polystroma...
formed a grayish colony with entire margins and black stromatal plates were formed in
concentric rings. Colonies of M. laxa were grayish, with lobbed margins and rosette
appearance, while colonies of M. fructicola were grayish, with entire margins and
masses of spores on areal mycelium. M. fructigena exhibited fastest growth rate, while
other species had similar growth rate pattern. Conidia of Monilinia spp. isolates were
one-celled, hyaline, limoniform, formed in chains, larger on inoculated apple fruit
compared to V8 medium. M. fructigena formed largest conidia, M. polystroma slightly
smaller, and the smallest were conidia of M. fructicola and M. laxa. M. fructigena and
M. polystroma formed one or two germ tube per conidia, while M. fructicola and M.
laxa formed one germ tube per conidia. M. fructigena had the longest germ tubes, little
shorter were germ tubes formed by M. polystroma and M. fructicola, and the shortest
germ tubes were of M. laxa. Germ tubes of M. fructicola branched at the longest
distance from conidium, at lesser distance in M. polystroma, then in M. fructigena and
at shortest distance in M. laxa...