A monarchia-irodalom sztereotípiáinak továbbírásai és kultúraközisége a kortárs vajdasági Magyar novellairodalomban
Stereotipi u književnosti Austrougarske, njihova aktualizacija i interkulturalnost u savremenim novelama mađarske književnosti u Vojvodini
Метаподаци
Приказ свих података о дисертацијиСажетак
Doktorska teza pod naslovom A Monarchia-irodalom sztereotípiáinak továbbírásai és kultúraközisége a kortárs vajdasági magyar novellairodalomban (Stereotipi u knjževnosti Austro-Ugarske, njihova aktualizacija i interkulturalnost u savremenim novelama mađarske književnosti u Vojvodini se bavi stereotipi u knjiţevnosti Austro – Ugarske, njihova aktualizacija i interkulturalnost u savremenim novelama maĎarske knjiţevnosti u Vojvodini bavi se proučavanjem vezanim za istorijski period vladavine Austro – Ugarske Monarhije. Knjiţevnost iz perioda Monarhije izrodila je značajne stereotipe. Istraţivanje se u mnogome zasniva na proučavanju ovih stereotipa. U radu dokazujem Lacanova teorija odrazapribliţavajući se nauci imagologije i identiteta. Doktorski rad proučava i paralelne pojave koje se javljaju uporedo sa knjiţevnim stereotipima Austro –Ugarske. Uzajamno dejstvo identiteta je ključni elemenat rada koji je usko vezan sa stereotipima. Pomenute teorijske činjenice praktično istraţujem u savr...emenim novelama Janoša Hercega, Erţebet Juhas, Ildiko Lovaš, Atile Balaţa, Otoa Tolnaia, Šandora Majorošija, Ištvana Nemeta, Nandora Giona, Arona Bluma, Đule Mirniča i Oršolje Benčik. Rad je i delimično komparatistički osvrt na austrijsku i srpsku knjiţevnost. Teorijski deo rada obuhvata tri povezane kategorije: stereotipija, inagologija i identitet. Unutar kategorije stereotipa posebno poglavlje posvećeno je vrstama austro-ugarskih stereotipa (nacionalni, etnički,s ocijalni, ekonomski itd.) Oni su u istraţivanju definisani, razvrstani a objašnjeno je i njihovo poreklo. Rad se bavi i kratkim, istorijskim pregledom vaţećih društvenih, socijalnih normi toga perioda koje neposredno utiču na izolovanost koja je opisana u novelama. Upotrebljen je komparatistički stav u istraţivanju pomenutih stereotipa u novelama. Istraţivanje ima za cilj da dokaţe da se savremeni maĎarski pisci iz Vojvodine često bave aktualizacijom stereotipa iz Austro- Ugarske knjiţevnosti. Posebno etničkim stereotipima, stereotipima nastalih tokom istorijskog suţivota naroda kao i ekonomskim stereotipima . Interkulturalnost stereotipa u knjiţevnosti Austro-Ugarske je takoĎe segment istraţivanja. Sadrţaj teksta odaje slikovitost, likovni je izraz jezika. Knjiţevnost i slikarstvo povezani su intermedijalnom vezom , te se istraţivanje bavi i likovnim, slikovnim pojavnim oblicima jezika u novelama.