Ispitivanje 'sindroma sagorevanja na poslu' anesteziologa, zaposlenih u ustanovama tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u Beogradu
Study of burnout syndrome in anaesthesiologists, working in the tertiary level medical health institutions in Belgrade
Author
Milenović, Miodrag S.Mentor
Matejić, Bojana
Committee members
Simić, Dušica
Pekmezović, Tatjana

Milovanović, Srđan

Tripković, Slađana
Metadata
Show full item recordAbstract
Ciljevi ove studije bili su procena prevalence “sindroma sagorevanja na poslu”
anesteziologa zaposlenih u Beogradskim zdravstvenim ustanovama tercijarnog nivoa. Poseban
cilj se odnosio na dvosmerno prevođenje, kulturološku adaptaciju i ocenu pouzdanosti i
valjanosti instrumenta merenja, upitnika - Maslach Burnout Inventory Human Services Survey
(MBI-HSS). Osim toga, utvrđivana je povezanost samoprocene zdravstvenog stanja, skala
zamora, kvaliteta života i depresivnosti sa skalama upitnika MBI-HSS, kao i povezanosti
socijalnih, demografskih, ekonomskih kao i karakteristika radnog mesta, sa sindromom
sagorevanja.
Metod: Istraživanje je sprovedeno kao studija preseka, tokom septembra i oktobra 2013.
godine, u 10 ustanova tercijarne zdravstvene zaštite u Beogradu. U istraživanje su uključeni svi
zaposleni anesteziolozi sa punim radnim vremenom, koji su dobrovoljno pristali da učestvuju u
anonimnom istraživanju. Prema poslednjim dostupnim podacima ukupno ih je 271. Kriterijumi
za isključiva...nje iz studije bili su:diskontinuitet u radu duži od jedne godine, poput dužih
studijskih boravaka u inostranstvu, duža bolovanja ili višestruke promene radnog mesta u
poslednjih 5 godina; izloženost većoj psihofizičkoj traumi, nezavisnoj od profesionalnog
okruženja kao i neslaganje sa učestvovanjem u istraživanju.
U posebno dizajniranom upitniku za potrebe ovog istraživanja, pored sociodemografskih
i ekonomskih karakteristika naših ispitanika, uvrštene su i varijable o karakteristikama radnog
okruženja, kao i o namerama za nastavak karijere u inostranstvu.U procesu merenja subjektivne
percepcije zdravlja i kvaliteta života, kao i procene uticaja unutrašnjih faktora (varijable koje
oslikavaju odlike ličnosti, način prihvatanja svoje uloge, modele ponašanja u odgovoru na radno
okruženje, pojavu depresije), korišćena su još četiri merna instrumenata, lingvistički adaptirane
srpske verzije standardizovanih skala i upitnika: Maslaš upitnik za procenu sindroma
sagorevanja na poslu (eng. Maslach Burnout Inventory- Human Services Survey, MBI-HSS),
Bekova skala depresivnosti (eng. Beck's Depression Inventory, BDI), Generički upitnik za
procenu kvaliteta života povezanog sa zdravljem SF-36 (eng. 36-item short-form health
questionnaire) i Krupova skala zamora (eng. Fatigue Severity Scale, FSS). U statističkoj obradi
podataka su korišćene metode deskriptivne statistike, χ2 test, studentov t-test, analiza varijanse
(ANOVA), Kruskal-Wallis-ov test, korelaciona kao i multivarijantna regresiona analiza...