Geneza, osobine i ekološko-proizvodni potencijali zemljišta u šumama bukve, jele i smrče na planini Lisina kod Mrkonjić Grada
The genesis, characteristics and ecological-production potential of the soil in beech, fir and spruce forests on the mountain Lisina near Mrkonjic Grad
Author
Eremija, SašaMentor
Knežević, Milan N.Committee members
Cvjetićanin, RadeKošanin, Olivera

Miletić, Zoran

Kapović-Solomun, Marijana
Metadata
Show full item recordAbstract
U disertaciji je proučena i definisana uloga i značaj osnovnih pedogenetskih
faktora (geološka podloga, uslovi reljefa i klima), prikazani su rezultati proučavanja
vegetacije i zemljišta i izdvojene su ekološke jedinice.
Planina Lisina nalazi se u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno u
jugozapadnom dijelu Republike Srpske, oblasti Bosanska Krajina, opština Mrkonjić
Grad. Prostire se na 44° 23' 51" sjeverne geografske širine i 17° 02' 30" istočne
geografske dužine, pravcem sjeverozapad-jugoistok. Geološka građa je složena, gdje se
na malom prostoru dodiruju različite geološke formacije. Reljef područja je razuđen,
dinamičan, pa zajedno sa heterogenim petrografskim elementima, predstavlja
dominantne faktore koji determinišu današnje stanje i dinamiku razvoja zemljišta i
šumske vegetacije. Područje ima obilježja vlažnog perhumudnog klimata.
Najveći dio područja istraživanja pokrivaju mješovite, trodominantne zajednice
bukve, jele i smrče (Piceo-Abieti-Fagetum Stef. 1983). Unutar n...jihovog areala, manje
površine zauzimaju šume jele i smrče (Abieti-Piceetum Mat. 1978) i šume bukve i
smrče (Fago-Piceetum Gaj. 1972). Fragmentarno, na vrlo skromnim površinama od
svega nekoliko hektara, zabilježene su: planinska šuma bukve sa lazarkinjom (Asperulo
odoratae-Fagetum B. Jov. 1983), planinska šuma bukve sa vijukom šumskim (Festuco
drymeiae-Fagetum montanum Mišić 1972), šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum
dinaricum Treg 1957 emen. P-cer 1976), čista šuma smrče (Piceetum montanum
illyricum Horv. et al. 1974), šuma smrče i bijelog bora (Piceo-Pinetum illyricum Stef.
1960) i čista šuma bijelog bora (Pinetum silvestris illyricum Stef. 1960).
Izražena varijabilnost osnovnih pedogenetskih faktora odrazila se i na izraženu
varijabilnost pedološkog sloja. Izdvojeni su sledeći osnovni tipovi zemljišta: koluvijum,
rendzina, ranker, kiselo smeđe zemljište, ilimerizovano zemljište i pozdol.
Koluvijalno (deluvijalno) zemljište je duboko, rastresito, lokalno razvijeno na
fosilnom eutričnom i distričnom smeđem zemljištu, osrednjeg do visokog proizvodnog
potencijala. Rendzina je najrasprostranjeniji tip zemljišta na krečnjačkim supstratima.
Ovo su uglavnom srednje duboka, eutrofna zemljišta, sa visokim sadržajem aktivnih
karbonata. Produktivnost im je određene stepenom razvoja i dubinom profila, a dublje
forme u uslovima humidne klime predstavljaju visoko produktivna staništa šumskih
zajednica koje se na njima javljaju.
vii
Ranker ima lokalno rasprostranjenje, vezano za strme nagibe i istaknute grebene...