Приказ основних података о дисертацији

dc.contributor.advisorJakovljević, Ankica
dc.contributor.otherJakovljević, Ankica
dc.contributor.otherPap, Katarina
dc.contributor.otherPopović, Milica
dc.creatorPešić, Dragana
dc.date.accessioned2020-07-03T18:18:47Z
dc.date.available2020-07-03T18:18:47Z
dc.date.issued2015-07-01
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/4159
dc.identifier.urihttp://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija143652387937859.pdf?controlNumber=(BISIS)95181&fileName=143652387937859.pdf&id=3976&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttp://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=95181&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttp://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije143454139441528.pdf?controlNumber=(BISIS)95181&fileName=143454139441528.pdf&id=3838&source=NaRDuS&language=srsr
dc.description.abstractŽelja za očuvanjem prirodne denticije, dovela je do sve veće potrebe za endodontskim retretmanom kao terapijskom procedurom. Sa usavršavanjem endodontske terapije, razvijaju se instrumenti specijalno dizjanirani za retretman. Nameće se potreba za istraživanjem bezbednosti i efikasnosti ovih instrumenata u uklanjanju konvencionalnih opturacionih materijala, koji su već decenijama u upotrebi, kao i novih savremenih opturacionih sistema. Osnovni cilj ovog istraživanja je utvrđivanje efikasnosti različitih kanalnih instrumenata prilikom retretmana kanala korena zuba opturiranih konvencionalnim opturacionim materijalom, gutaperkom sa AH Plus silerom, i novim opturacionim sistemom na bazi metakrilata, RealSeal SE sistemom. Istraživanje je obavljeno u in vitro uslovima na 120 sveže ekstrahiranih intaktnih humanih donjih jednokanalnih zuba. Nakon preparacije kanala korena uzorci su podeljeni u dve grupe i opturirani AH Plus® silerom i gutaperkom (1.grupa) i RealSeal sistemom (2.grupa), tehnikom hladne lateralne kondenzacije. Svaka od dve grupe zuba podeljena je na još 5 podgrupa od po 12 uzoraka u zavisnosti od metoda dezopturacije: I grupa: Gates-Glidden svrdla + K ručne turpije, II grupa: Gates-Glidden svrdla + Headström turpije, III grupa: ProFile rotirajući instrumenti, IV grupa: ProTaper Universal Reatreatment System – rotirajući instrumenti, V grupa: D-RaCe rotirajući instrumenti. U prvom delu istraživanja mereno je vreme potrebno za izvođenje retretmana za svaki uzorak: vreme potrebno za dostizanje radne dužine (T1) i vreme neophodno za potpuno uklanjanje opturacionog sredstva (T2). Takođe je mereno ukupno realno vreme retretmana (T3) koje uključuje, osim same instrumentacije, i vreme neophodno za irigaciju, odmeravanje radne dužine, nanošenje lubrikanta i promenu instrumenata. U toku istraživanja beležene su proceduralne greške za svaki uzorak ponaosob, u cilju utvrđivanja bezbednosti instrumenata. U drugom delu studije obavljena je kvantitativna evaluacija apikalno ekstrudiranog debrisa. Apikalno transportovan kanalni sadržaj je prikupljan pomoću aparature modifikovane u odnosu na eksperiment obavljen od strane Myers i Montgomery-a i meren primenom mikrogramske vage. Ispitivanje efikasnosti ispitivanih instrumenata u čišćenju kanala korena zuba u tećem delu studije, obavljeno je primenom skening elektronske mikroskopije (SEM). Pripremljeni uzorci posmatrani su pod mikroskopom sa uveličanjem od 10x, 200x, 500x, 1000x i 2000 puta, i to svaka trećina kanala korena (koronarna, srednja i apikalna) pojedinačno. U procesu evaluacije efikasnosti instrumenata ispitivano je prisustvo razmaznog sloja, prisustvo debrija i zaostalog opturacionog materijala i delovanje instrumenata na površinu dentina kanala korena zuba (prisustvo žljebova, neravnina i polja predentina). Rezultati su statistički analizirani i prikazani tabelarno i grafički. Značajno manje vremena bilo je potrebno za uklanjanje RealSeal opturacionog sistema, u odnosu na gutaperku i AH Plus siler. D-RaCe instrumentima postignuto je najkraće vreme za dostizanje radne dužine (T1) i za ukupno vreme retretmana (T3), a ProTaper instrumentima je trebalo najmanje vremena za uklanjanje opturacionog materijala (T2). Izmerena količina apikalno ekstrudiranog materijala je bila manja prilikom uklanjanja RealSeal sistema iz kanala korena zuba u odnosu na količinu dobijenu pri uklanjanju gutaperke i AH Plus silera, sa statistički značajnom razlikom. Primenom D-RaCe instrumenata u retretmanu uzoraka, kod oba ispitivana opturaciona materijala, dobijena je najmanja količina apikalno ekstrudiranog debrisa, dok je najveća količina izmerena kod primene Hedström instrumenata. Od ukupno 192 korišćena instrumenta, kod samo 4 instrumenta (2.08%) došlo do frakture istih. Nijednom od ispitivanih tehnika endodontskog retretmana nije obezebeđeno apsolutno uklanjanje opturacionog materijala iz kanala korena zuba. Rotirajući instrumenti su se pokazali statistički značajno efikasnijim od ručnih u uklanjanju debrija i zaostalog opturacionog materijala, i superiornijim u delovanju na površinu dentina. Tip instrumenta nije imao uticaj na efikasnost uklanjanja razmaznog sloja. D-RaCe sistem je bio najefikasiji u uklanjanju debrija, a ProTaper sistem u delovanju na površinu dentina. Utvrđene su statistički značajne razlike u efikasnosti instrumenata u uklanjanju debrija i gutaperke, i to u apikalnoj trećini gde su D-RaCe instrumenti bili najefikasniji. U RealSeal grupi nisu uočene statistički značajne razlike u efikasnosti instrumenata u uklanjanju razmaznog sloja i debrija. Statistički značajno više zaostalog opturacionog materijala i debrija, nezavisno od njegove vrste, uočeno je u apikalnoj trećini kanala korena zuba. U koronarnoj trećini kanala korena, efikasnost uklanjanja razmaznog sloja i debrija je bila statistički značajno bolja na uzorcima opturiranih RealSeal sistemom u odnosu na gutaperku i AH Plus siler. U ovom istraživanju je potvrđena superiornost instrumenata posebno dizajniranih za retretman, u odnosu na ProFile i ručne instrumente, analizirajući vreme rada primenom ovih instrumenata i njihovu sposobnost čišćenja kanalnog prostora. Novi materijal na bazi metakrilata se pokazao kao jednostavan materijal za uklanjanje iz kanala korena, i kao takav mogao bi da parira decenijama primenjivanoj gutaperki.sr
dc.languagesr (latin script)
dc.publisherУниверзитет Привредна академија у Новом Саду, Стоматолошки факултет, Панчевоsr
dc.rightsopenAccessen
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceУниверзитет Привредна академија у Новом Садуsr
dc.subjectendodontski retretmansr
dc.subjectefikasnostsr
dc.subjectD-RaCe instrumentisr
dc.subjectProTaper sistemsr
dc.subjectResilonsr
dc.subjectgutaperkasr
dc.subjectSEMsr
dc.subjectrazmazni slojsr
dc.subjectdebrisr
dc.titleEfikasnost endodontskih instrumenata u retretmanu kanala korena zubasr
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/59042/Disertacija181.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/59043/IzvestajKomisije181.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/59043/IzvestajKomisije181.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/59042/Disertacija181.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4159


Документи за докторску дисертацију

Thumbnail
Thumbnail

Ова дисертација се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о дисертацији