Učenje i usvajanje leksike engleskog kao stranog jezika kod odraslih

Abstract

Ovaj rad bavi se proučavanjem načina na koji odrasli učenici kojima je maternji jezik srpski pristupaju učenju leksike engleskog jezika kao stranog, i ima za cilj davanje konkretnog doprinosa stvaranju cjelovite slike o učenju leksike i strategijama učenja leksike stranog jezika na globalnom nivou. Pored uvodnog dijela, koji sadrži teorijski pregled i presjek stanja dosadašnjih proučavanja i istraživanja u oblasti učenja leksike i strategija učenja leksike, okosnicu rada čini i jedno empirijsko istraživanje u okviru pomenutih oblasti, koje je sprovedeno na večernjim kursevima Instituta za strane jezike u Podgorici, u kome su učestvovale tri grupe odraslih ispitanika (Kontekst grupa, Kontrolna grupa i grupa Metod ključne riječi), i koje je trajalo četiri mjeseca. Uži predmet istraživanja predstavlja proučavanje metoda ključne riječi, strategije koja privlači sve veću pažnju istraživača, i predstavlja možda jednu od najzanimljivijih i najkorisnijih strategija učenja leksike stranog jezika. U radu su korišćeni metodi introspekcije i retrospekcije, kao i testiranja i posmatranja učenika u konkretnim leksičkim zadacima, a dobijeni rezultati obradjeni su i kvantitativno i kvalitativno. Istraživanje je potvrdilo neke od pretpostavki o učenju leksike stranog jezika koje su iznijete u teorijskom dijelu rada, a omogućilo je i sticanje nekih novih uvida koji bi mogli biti od koristi za dalja leksička proučavanja. Tako je istraživanje potvrdilo Hipotezu o kulturološkoj uslovljenosti izbora strategije učenja leksike, a zatim i pretpostavku o važnosti, odnosno korisnosti dubinske obrade informacije. Kada je u pitanju izbor strategije učenja leksike, istraživanje je pokazalo da odrasli učenici engleskog jezika kao stranog kojima je maternji jezik srpski prilikom otkrivanja značenja nove riječi, u prvom redu, uočavaju riječi koje su srodne sa riječima u njihovom maternjem jeziku, odnosno kognate, i pogadjaju značenje nove riječi na osnovu konteksta. Kada je u pitanju učenje i utvrdjivanje (značenja) riječi, odnosno upotreba strategija konsolidacije, učenici se u najvećoj mjeri oslanjaju na korišćenje medija na engleskom jeziku - slušaju ii pjesme, gledaju filmove i informativni program, koriste materijale dostupne na Internetu i slično, a zatim i na strategije bilježenja, glasnog izgovaranja i ponavljanja riječi. Istraživanje je pokazalo i to da učenici imaju prilično razvijenu svijest o korisnosti strategija učenja leksike, kako onih koje koriste, tako i onih koje trenutno ne koriste. Metod ključne riječi pokazao se izuzetno korisnim kada je u pitanju učenje leksike stranog jezika, čime ovo istraživanje potvrdjuje rezultate do kojih su došli i brojni drugi naučnici; naime, učenici koji su koristili metod ključne riječi postigli su najbolje rezultate u eksperimentu, kako na ukupnom planu, tako i na planu pojedinačnih testova. Ovakvi rezultati u potpunosti potvrdjuju Hipotezu o dubinskoj obradi informacije, prema kojoj dublja obrada, odnosno analiza riječi dovodi do njenog boljeg pamćenja; ispostavilo se da su veze uspostavljene primjenom metoda ključne riječi jače čak i od veza uspostavljenih kontekst metodom. Istraživanje je, takodje, pokazalo da svi učenici, nezavisno od primijenjenog metoda učenja, prave različite vrste asocijacija sa zadatim riječima, bilo da se to od njih traži ili ne, i da su najučestalije vrste asocijacija koje oni prave zvučne asocijacije. Interesantno je, i veoma važno za dalja leksička proučavanja, naglasiti da su se zvučne veze više puta u toku ovog istraživanja pokazale važnijima od bilo kojih drugih veza, te da je i najveći broj učenika koji su učestvovali u eksperimentu naglasio važnost zvuka riječi kada je u pitanju učenje, odnosno pamćenje zadatih engleskih riječi. Izuzetno važnim, i gotovo nezaobilaznim u učenju riječi stranog jezika, bez obzira na primijenjeni metod, pokazalo se i ponavljanje riječi

This work studies the ways that adult learners of EFL whose mother tongue is Serbian approach the task of vocabulary learning, and aims at contributing to making an overall picture of foreign language vocabulary learning and foreign language vocabulary learning strategies at a global level. Starting with a theoretical framework and an overview of the current state of affairs in the field of vocabulary learning and vocabulary learning strategies, the work relies on the results of the empirical research within the field of the named areas, carried out at evening courses at the Institute of Foreign Languages in Podgorica. The research involved three groups of learners (Context group, Control group and Keyword Method group) and lasted for four months. The main focus of the research was the Keyword Method, probably one of the most interesting and most powerful foreign language vocabulary learning strategies, that has lately been attracting considerable attention of the researchers in the field. The research data, which were obtained by the use of different methods, such as introspection and retrospection, testing, and classroom observation, were subsequently analysed both quantitatively and qualitatively. The research has not only confirmed some of the hypotheses discussed in the introductory part, but has also enabled gaining some new insights that might be useful for further lexical research. Thus, the research has confirmed the hypothesis on culturally determined choice of a particular vocabulary learning strategy, and the hypothesis on the importance and helpfulness of the depth of processing. The research has shown that adult learners of EFL whose mother tongue is Serbian primarily rely on cognates and guessing meaning from context when discovering the meaning of new words. When trying to consolidate the meaning of those words, the learners predominantly rely on the use of English media (songs, movies, newscasts, the Internet), but then also on the strategies of note-taking, saying new words loud, and verbal and written repetition. iv The research has also shown that learners are quite aware of the helpfulness of vocabulary learning strategies, even of those that they do not currently use. The research has furthermore proved the helpfulness of the Keyword Method, thus confirming the results obtained by some other researchers. Namely, the Keyword Method group achieved the best results in the experiment, according to both overall and individual test scores. Such results undoubtedly confirm the Depth of Processing hypothesis, according to which deeper analysis of a word results in a better word retention. Keyword links have proved to be even stronger than Context method links. The research has also shown that learners make various associations with given foreign language words, regardless of the method that has been applied, and whether they have been told to do so or not. What is interesting, and at the same time relevant for further lexical research, is that links and associations with the sound of a given word have proved to be more important than any other kind of link. Finally, word repetition has proved to be extremely useful and almost unavoidable in foreign language vocabulary learning, again regardless of the learning method applied.