Proširena kognicija

Abstract

Glavni cilj ovog istraživanja јeste razvoj jednog održivog okvira za kompjutacione modele proširene kognicije (ProKog) koji bi bio kompatibilan sa glavnim pretpostavkama standardne kognitivne nauke. Primarna motivacija za ostvarenje ovog cilja je neosnovanost tvrdnje da je ProKog suštinski različita od standardnog pristupa kogniciji, koju mnogi autori u debati o proširenju kognicije implicitno ili eksplicitno zastupaju. Ovakav stav prema odnosu ProKog i standardne kognitivne nauke vodi negativnoj percepciji ProKog kao teze koja protivreči mnogim tvrdnjama i rezultatima dobijenim u oblasti kognitivne nauke. Ukoliko uspemo da pokažemo da ProKog, ili barem neke njene verzije, dele paradigmu sa standardnim pristupom ona se može usvojiti kao prirodni nastavak rada u standardnoj kognitivnoj nauci i kao korisno heurističko oruđe koje bi vodilo današnje istraživanje kognicije preko granica ljudske lobanje. Širi cilj kojim ćemo se voditi je istraživanje granica proširenja kognicije, vrsta realizatora kognitivnih fenomena i, najvažnije, pokušaćemo da procenimo i uporedimo različite vrste epistemoloških i ontoloških tvrdnji u prilog proširenju kognicije kao i njihove međusobne odnose. Ovim pitanjima ćemo pristupiti iz perspektive filozofije kognitivne nauke. Započećemo istraživanje sa nekoliko istorijskih naznaka o samom rođenju kognitivne nauke, što će nam pomoći da odredimo predmet kognitivne nauke kao istraživanje procesa koji uzrokuju inteligentno ponašanje i mehanizama koji stoje u njihovoj osnovi. Ovo će nam, zauzvrat, obezbediti opravdanje da odbacimo one pristupe ProKog koji za svoj predmet postavljaju neke druge kognitivne fenomene. Nakon ovih uvodnih napomena nastavićemo sa osnovnim postulatima situiranih pristupa kogniciji, i identifikovaćemo nekoliko različitih pravaca mišljenja koji su vodili ovakvim shvatanjima. Ovo će nam omogućiti da razumemo različite motive i razloge za opravdanje ProKog, kao i za tvrđenja da je ova teza radikalna i kontroverzna. U drugom poglavlju ćemo usmeriti pažnju na pitanje “Šta se tvrdi hipotezom proširene kognicije i kako je možemo opravdati?” Kako bismo odgovrili na ovo pitanje uvešćemo demarkaciju između mnogovrsnih verzija ProKog i upoznaćemo se sa „argumentom pariteta“, najpoznatijim i preovlađujućim argumentom u prilog ProKog...

The overall aim of this dissertation will be to develop a sustainable framework for computational models of Extended Cognition (ExCog), which would be compatible with main assumptions of standard cognitive science. The main motivation for pursuing this goal is an unwarranted claim that ExCog is deeply different from the standard approach to cognition that many authors implicitely or explicitely advocate, and which leads to negative perception of ExCog as a thesis that contradicts many of the statements made and results gathered in standard cognitive science. If we succeed in showing that ExCog, or at least some of its versions, can be seen as sharing a paradigm of standard approach, it could be endorsed as a continuation of the work done in cognitive science and a helpful heuristic device in leading the current investigation of cognition across the borders of human skull. A wider goal is to explore the limits of cognitive extension and the kinds and types of the realizers of cognitive extension, and, most importantly, to assess and compare different types of epistemological and ontological claims about extended cognition and their interrelationship. We are going to approach these questions from the perspective of philosophy of cognitive science. We will begin with some historical notes on the birth of cognitive science, which will help us determine the subject matter of cognitive science as processes that cause intelligent behaviour and mechanisms that realise them. This, in turn, will justify us in rejecting those approaches to ExCog which take a different subject matter for their investigation. After these introductory notes we shall proceed with basic tenants of Situated approaches to cognition, and identify several lines of thinking which preceded these approaches. This will make us understand different motives and reasons for making claims about cognitive extension, as well the claims about radical, and controversial status of ExCog. In the second chapter we will be mostly focused on the question “What is claimed by ExCog and how can we defend it?” In order to answer this question we are going to demarcate between many versions of ExCog and introduce a reader with the Parity argument, most prominent argument in favour of ExCog...