Палеоеколошка реконструкција последњих девет глацијалноинтерглацијалних циклуса на основу лесне малакофауне на територији Војводине, Србија
Paleoekološka rekonstrukcija poslednjih devet glacijalnointerglacijalnih ciklusa na osnovu lesne malakofaune na teritoriji Vojvodine, Srbija
Докторанд
Радаковић, МилицаМентор
Marković, SlobodanЧланови комисије
Pavić, DragoslavMarković, Slobodan
Lukić, Tin
Karaman, Ivo
Cvetković, Vladica
Метаподаци
Приказ свих података о дисертацијиСажетак
За ово истраживање било је потребно узорковати лесне седименте таложене током претходних девет ледених доба на простору Војводине. Седименти сачињавају део Сремског лесног платоа (Стари Сланкамен) и Тителског лесног платоа (Велики Сурдук). Просевањем леса су ручно издвојене љуштуре пужева. На основу пронађених врста описана је могућа животна средина у прошлости. Врсте пужева су омогућиле процену јулске температуре током девет глацијалних периода, који су се међусобно разликовали. Не постоји врста која је континуирано пронађена у свих девет глацијала у свим узорцима у Старом Сланкамену и Великом Сурдуку. Врсте које су веома честе кроз истраживани период су: Helicopsis striata, Clausilia dubia, Pupilla muscorum, Chondrula tridens, Granaria frumentum, док Pupilla triplicata и Vallonia costata предњаче. Врста која је најдуже присутна током навејавања леса у Војводини је Pupilla triplicata која је пронађена у 219 од 240 узорака. Резултати истраживања показују да је глацијал током кога се та...ложила лесна јединица Л5 био најхладнији, а глацијал Л3 најсувљи, што се поклапа са резултатима широм Европе. Просечна јулска температура за свих девет глацијала је 18,4°C, a изузетно се поједине јулске температуре смањују до 14,5°C и повећавају до 21,5°C. Доминантно станиште је током глацијала било отворено, степско, са појединим врстама које указују на шумо-степе. Након последњег глацијалног максимума, у горњем делу Л1 лесне јединице, постојао је један влажнији период, када је вероватноћа за постојање отвореног станишта смањена, након чега се степа поново појављује. Резултати истраживања су поређени са појединачним глацијалним записима из копнених и маринских седимената Европе са којима је пронађена сличност. Вредност овог истраживања је континуирани континентални запис климатских промена и промена животне средине током девет глацијала, какав је ретко очуван у остатку Европе.
Za ovo istraživanje bilo je potrebno uzorkovati lesne sedimente taložene tokom prethodnih devet ledenih doba na prostoru Vojvodine. Sedimenti sačinjavaju deo Sremskog lesnog platoa (Stari Slankamen) i Titelskog lesnog platoa (Veliki Surduk). Prosevanjem lesa su ručno izdvojene ljušture puževa. Na osnovu pronađenih vrsta opisana je moguća životna sredina u prošlosti. Vrste puževa su omogućile procenu julske temperature tokom devet glacijalnih perioda, koji su se međusobno razlikovali. Ne postoji vrsta koja je kontinuirano pronađena u svih devet glacijala u svim uzorcima u Starom Slankamenu i Velikom Surduku. Vrste koje su veoma česte kroz istraživani period su: Helicopsis striata, Clausilia dubia, Pupilla muscorum, Chondrula tridens, Granaria frumentum, dok Pupilla triplicata i Vallonia costata prednjače. Vrsta koja je najduže prisutna tokom navejavanja lesa u Vojvodini je Pupilla triplicata koja je pronađena u 219 od 240 uzoraka. Rezultati istraživanja pokazuju da je glacijal tokom kog...a se taložila lesna jedinica L5 bio najhladniji, a glacijal L3 najsuvlji, što se poklapa sa rezultatima širom Evrope. Prosečna julska temperatura za svih devet glacijala je 18,4°C, a izuzetno se pojedine julske temperature smanjuju do 14,5°C i povećavaju do 21,5°C. Dominantno stanište je tokom glacijala bilo otvoreno, stepsko, sa pojedinim vrstama koje ukazuju na šumo-stepe. Nakon poslednjeg glacijalnog maksimuma, u gornjem delu L1 lesne jedinice, postojao je jedan vlažniji period, kada je verovatnoća za postojanje otvorenog staništa smanjena, nakon čega se stepa ponovo pojavljuje. Rezultati istraživanja su poređeni sa pojedinačnim glacijalnim zapisima iz kopnenih i marinskih sedimenata Evrope sa kojima je pronađena sličnost. Vrednost ovog istraživanja je kontinuirani kontinentalni zapis klimatskih promena i promena životne sredine tokom devet glacijala, kakav je retko očuvan u ostatku Evrope.
Sampling of the loess sediments which deposited over the last nine glacials in Vojvodina was done for the purpose of this research. Sediments belonged to the Srem loess plateau (Stari Slankamen) and Titel loess plateau (Veliki Surduk). After sieving the sediments, shells were manually picked and identified. Describing the possible environmental conditions as well as July palaeotemperatures for the last nine glacials was done based on the found species. There is not single species which was found in all of the samples in Stari Slankamen and Veliki Surduk. Some of the most common species are Helicopsis striata, Clausilia dubia, Pupilla muscorum, Chrondrula tridens, Granaria frumentum, while Pupilla triplicata and Vallonia costata are dominant. Pupilla triplicata had the longest presence of all found species, in 219 from 240 samples. Results indicate that the coldest glacial was corresponding with the accumulation of the loess unit L5, while the driest was L3, which agrees with other Euro...pean findings. The average July temperature from all the nine glacials was 18.5°C, while sometimes it dropped to 14.5°C or increased to 21.5°C. Open steppe habitat was dominant in all of the study period, while forest-steppe conditions appeared sporadically. After the last glacial maximum, the upper part of L1 loess unit shows humid conditions, which reduced the probability of open habitats, but soon after which the steppe reappeared. Results from this research were compared with the continental and marine glacial records, which confirmed the findings. This research is valuable as it is composed of continuous environmental archives over the last nine glacials, which is rarely preserved in the rest of Europe.