Teorijski I normativni okvir zaštite kritične infrastrukture u Crnoj Gori
Author
Marjanović, MarjanMentor
Milošević, MilanCommittee members
Radosavljević, ŽivotaKorajlić, Nedžad
Trivan, Dragan

Metadata
Show full item recordAbstract
Svjesna činjenice da efikasan sistem zaštite kritičnih infrastruktura stvara preduslove za
normalno i nesmetano funkcionisanje šireg društvenog sistema, Crna Gora poslednjih godina ulaže
značajne napore, kako u pogledu normativnog definisanja tog sektora, tako i na planu iznalaženja
optimalnih mehanizama zaštite nacionalne kritične infrastrukture. Ove napore ne treba shvatiti
isključivo kao reagovanje na savremene trendove u ovoj oblasti, već i kao nužnost, odnosno obavezu
usklađivanja nacionalnog zakonodavstva i prakse sa pravnim tekovinama Evropske unije (Acquis
communautaire) u procesu priključivanja Crne Gore EU. Sve to predstavlja i diskontinuitet sa ranijim
stanjem u kome je nacionalna kritična infrastruktura posmatrana isključivo iz ugla oružanih snaga i
potreba sistema odbrane države. U aktuelnim okolnostima, posebno se osjetljivim smatra spektar
vitalnih sektora koje obuhvata kritična infrastruktura i čiji djelimičan ili potpun prekid rada može
narušiti normalno funk...cionisanje određenog sistema i ugroziti nacionalnu bezbjednost. S druge
strane, od kritične infrastrukture Crne Gore očekuje se da pruža osnovne usluge koje podržavaju
razvoj crnogorskog društva i održavaju način na koji život u njemu funkcioniše. U vezi sa tim, kao
jedan od prvih zadataka se nameće definisanje sektora infrastrukture koji su od vitalnog značaja i kao
takvi predstavljaju kritičnu infrastrukturu.
Bezbjednost sistema kritične infrastrukture i njihovih funkcija nije značajna samo za državne
institucije, budući da se bezbjednosne dileme u pogledu zaštite kritične infrastrukture mogu pojaviti
u i privatnom sektoru koji se pojavljuje kao partner u izvršavanju misija i zadataka u toj oblasti. U
vezi sa tim, ilustrativni su primjeri pojedinih država u kojima se resursi kritične infrastrukture, s
obzirom na njihove specifičnosti i razmjere štetnih posledica potencijalnih napada i ugrožavanja, u
današnjem vremenu štitite primjenom integrisanog modela korporativne bezbjednosti, pri čemu se
neke funkcije povjeravaju specijalizovanim provajderima usluga privatnog obezbjeđenja. Ovako
zamišljeni integrisani model zaštite u objektima i sistemima kritične infrastrukture bi, nakon
izdvajanja funkcija koje obavljaju pripadnici privatnih kompanija za obezbjeđenje angažovani po
principu outsourcing-a, mogao obuhvatiti veliki broj aktivnosti i djelatnosti u cilju adekvatne zaštite
kritične infrastrukture. Predmetni model je važan za Crnu Goru, jer delegitimiše tradicionalno
shvatanje prema kojem samo država ima monopol nad poslovima bezbjednosti, dok privatne
bezbjednosne kompanije, zbog svoje profitno orijentisane prirode, nijesu pogodne za partnera javnom
bezbjednosnom sektoru. U vezi sa tim, treba imati u vidu da u pojedinim visokorazvijenim državama
privatni sektor ima potpuni partnerski odnos sa javnim sektorom, ne samo u zaštiti kritične
infrastrukture, već i u prevenciji kriminala, borbe protiv terorizma i slično.