Socijalno ponašanje i vršnjački status učenika na ranom osnovnoškolskom uzrastu
Author
Радовановић, ТамараMentor
Zuković, SlađanaCommittee members
Maric, Jurisin, StanislavaPopović, Daliborka

Zuković, Slađana
Metadata
Show full item recordAbstract
Rad se bavi socijalnim domenom razvoja dece ranog osnovnoškolskog uzrasta, konkretno oblicima socijalnog ponašanja i statusom u grupi vršnjaka. Navedeni konstrukti predstavljaju važne faktore uspešne adaptacije u novim i izazovnim situacijama, akademskog postignuća, mentalnog zdravlja i uopšte pravilnog razvoja. U svetlu toga, a potkrepljeno teorijskim i istraživačkim nalazima, analizirani su oblici socijalnog ponašanja - socijalno kompetentno ponašanje i problemi u ponašanju, kao i njihova korelacija sa statusom koje dete ima u grupi vršnjaka, posmatranom posredstvom dve dimenzije - sociometrijske prihvaćenosti i opažene popularnosti. Analiza je dopunjena prikazom određenih (ne)bihevioralnih korelata, neminovnih implikacija u okvirima drugih konteksta, te sublimiranim oblicima podrške usmerenim ka jačanju kapaciteta dece, porodice i praktičara. Cilj sprovedenog istraživanja je ispitivanje prirode odnosa između oblika socijalnog ponašanja učenika i dimenzija vršnjačkog statusa, te njih...ova uslovljenost opštim sociodemografskim karakteristima dece, roditelja i porodice. Uzorkom je obuhvaćeno 280 učenika III razreda osnovnih škola na teritoriji grada Novog Sada. Od instrumenata su korišćeni Skala socijalnog ponašanja u školi dopunjena sociodemografskim pitanjima i Sociometrijski upitnik upotpunjen pitanjima o značenjima koji učenici pripisuju (ne)popularnosti. Rezultati istraživanja ukazuju na opravdanost dvojake analize vršnjačkog statusa učenika i očekivanu distinkciju između dimenzija i njihovih kategorija. Navedenu razliku potvrđuju i bihevioralne karakteristike koje ukazuju da učenici neprihvaćenog, nepopularnog i sociometrijski/opaženo kontroverznog vršnjačkog statusa više ispoljavaju nepoželjne oblike ponašanja u poređenju sa učenicima prihvaćenog i sociometrijski/opaženo prosečnog statusa, koji su skloniji oblicima poželjnog ponašanja. Značajno je da su opaženo popularni učenici skloni i jednom i drugom obliku ponašanja, što ponovno potvđuje potrebu razlikovanja u odnosu na socijalnu preferenciju. Usled velikog broja učenika zanemarenog všnjačkog statusa, važan je podatak koji ukazuje na njihovu sklonost ka socijalnoj izolovanosti i uopšte slabije ispoljavanje oblika socijalnog kompetentnog ponašanja. Rezultati takođe upućuju na važnost mapiranja značenja koja se pripisuju (ne)popularnosti, posebno imajući u vidu dobijenu nekoherentnost u tumačenju. Roditeljske i porodične karakteristike više objašnjavaju i prave razlike u odnosu na oblike socijalnog ponašanja, nego što je to slučaj sa dimenzijama vršnjačkog statusa. Primetna je polna uslovljenost u odnosu na oba konstrukta, i to u korist devojčica koje imaju povoljniji vršnjački status i više ispoljavaju oblike prihvatljivog ponašanja u odnosu na dečake. Vrednost realizovanog istraživanja se ogleda u potvrđenoj distinkciji između dimenzija vršnjačkog statusa i njihove povezanosti sa (ne)bihevioralnim karakteristikama koje ih karakterišu. Istraživački nalazi upućuju na važnost primene različitih oblika podrške usmerenih ka jačanju potencijala svih agenasa spomenutih u radu. Posebno se iskristalisala potreba implementiranja socioemocionalnih aspekata u kurikulum posredstvom programa socioemocionalnog učenja. Na kraju, otvoren je prostor za dalja istraživanja i otkrivanje faktora koji doprinose građenju i održavanju podržavajućih odnosa na različitim relacijama u okvirima raznovrsnih konteksta.