Uzroci i modeli islamističkog ekstremizma i terorizma na Zapadnom Balkanu
Doktorand
Konatar, LjubišaMentor
Simeunović, DraganČlanovi komisije
Ristanović, ElizabetaPavlićević, Pregrad
Metapodaci
Prikaz svih podataka o disertacijiSažetak
Predmet istraživanja određen je shodno temi i predviđenom sadržaju i u užem smislu predstavlja analizu uzroka ekstremističkih i terorističkih akata na Zapadnom Balkanu i njihove implikacije na bezbjednost regiona. Vrijeme istraživane pojave kraće je od njezina nastanka, trajanja, vremena i mogućih posledica po region. U ovom istraživanju obrada podataka obuhvata uzroke radikalizacije današnjih islamističkih terorista i to sa aspekta: političko-pravnih nauka, bezbjednosti, psihologije, sociologije, teologije i istorije. Praktični cilj istraživanja je bio da se dođe do pouzdanih saznanja o vidovima, oblicima i sadržaju islamističkog terorizma, objašnjenje ove bezbjednosne pojave, tumačenje njenih svojstava i bitnih obilježja, kao i uzroka i posledica, s ciljem predviđanja njenog toka i mogućih efekata. S obzirom na karakter i specifičnosti regije, identifikovano je objektivno ograničenje u primjeni postojećih mehanizama, na planu prevencije i suzbijanja taktike političkog nasilja, gdje j...e ljudska žrtva dopuštena da bi se postavilo i očuvalo društveno-političko uporište religije. Analiza ove pretpostavke polazi od identifikovanih radikalnih elemenata prodora islamizma na Zapadnom Balkanu, kao objektivno stranog tijela na tom prostoru, pri čemu su sagledani i aspekti uticaja međunarodnih činilaca. Nametanje fundamentalističkih stavova i politike prevazilazi pojedinačne, lokalne ili državne, obično bukvalno shvaćene slobode svakodnevnog života, sa zahtjevom da se usklade sa ideološkim zapovjestima Umme. U krajnjem, borba protiv terorizma često ima niz karakteristika koje nisu usmjerene protiv uzroka terorizma, ili za koje nije jasno kako mogu da doprinesu sprječavanju taktike političkog nasilja. Detaljnom analizom uz adekvatnu i realnu procjenu svih gore
pomenutih strukturnih elemenata terorističkog nasilja, pruža se realan osnov za prevenciju i suzbijanje svih onih
uslova koji pružaju osnov za terorističko nasilje. Rezultati ovog istraživanja treba da predstave analizu islamističkog
terorizma kao društvene pojave uz prikaz istorijskog i prostornog ambijenta u kojem se manifestuje, uz činjenicu da broj ekstremista i izvršenih terorističkih akata u svijetu, a posebno na Balkanu sve više raste i pored toga što države
uspostavljaju sve veći broj preventivnih i represivnih mehanizama. Iz navedenog razloga prodor islamističkog terorizma je analiziran u okviru teorijskih ograničenja i eksponiranih terorističkih grupa koje se koriste za političke mahinacije i ostvarivanje interesa u međunarodnom sistemu. Istovremeno, ovakva analiza omogućava i projektovanje adekvatne antiterorističke strategije na duže staze. Na kraju, s obzirom da su interpretacije svih velikih religija imale svoje tamne faze, postavlja se pitanje, da li se terorizam može efikasnije preduprijediti demokratizacijom društva ili represijom
države