Razvoj adaptivnog četbota zasnovanog na veštačkoj inteligenciji
Development of adaptive chatbot based on artificial intelligence
Author
Kabiljo, MilošMentor
Živković, MiodragCommittee members
1. Bačanin-Džakula 2. Nikolić, 1. Nebojša 2. Boško
Metadata
Show full item recordAbstract
Nakon blagog pada pojedinih društvenih mreža istraživanja ukazuju da su
krajnji korisnici najveću količinu svoje pažnje usmerili na komunikacione platforme
(Viber, Whatsapp, FB messenger, Instagram, itd). Pojam digitalna transformacija zajedno
sa veštačkom inteligencijom, predstavlja ogroman iskorak u pravcu unapređenja
poslovanja kompanija iz različitih industrija. U borbi protiv KOVID-19, a u cilju razvoja
inovativnih rešenja koja obezbeđuju dodatnu vrednost, u digitalni svet je lansiran četbot.
On predstavlja program koji imitira ljudski razgovor i pomaže korisniku da dobije prave
informacije i pruži svakodnevne usluge. U poslednjoj deceniji, ogromno unapređenje
komunikacionih platformi i mrežnih tehnologija pružile su nove tehničke mogućnosti za
usvajanje četbota u različitim sektorima, kao što su: e-trgovina, korisnička podrška,
marketing i obrazovanje. Četbot predstavlja softver koji simulira konverzaciju koristeći
veštačku inteligenciju i učestvuje u dijalogu sa čovek...om koristeći prirodni jezik i pri tome
razume tekstualne i glasovne poruke. Četbot koristi veštačku inteligenciju u cilju
pronalaženja odgovora i rešavanja korisničkih zahteva. U koraku sa novim trendovima u
radu je definisan metodološki okvir za razvoj savremene arhitekture četbota zasnovanog
na veštačkoj inteligenciji za sledeću generaciju Internet zajednice. U skladu sa tim najveći
problem razvoja adaptivne platforme je rešavanje problema fleksibilnosti integrisanja,
odnosno definisanje mehanizma nezavisnosti četbota od samo jednog servisa za
razumevanje prirodnog jezika (engl. Natural Language Understanding - NLU) čime bi se
obezbedila adekvatna adaptivnost.
Predložena metodologija daje opšti postupak i rezultat je kombinacije različitih
metodoloških pristupa. Prateći metodologiju, razvoj adaptivnog četbota zasnovan na
NLU se sastoji iz dve faze: projektni i aplikacioni inženjering. Svaka od ovih faza je zatim
podeljena na aktivnosti koje treba da urade u okviru faza. Prednost ove podele je
realizacija prilagodljive platforme za generisanje četbotova. Napredna arhitektura četbota
koja podržava metodologiju je lako proširljiva, skalabilna i podržava različite servise za
razumevanje prirodnog jezika i komunikacione platforme za razmenu poruka. Teza
opisuje logičku i fizičku arhitekturu četbota. Kroz odgovarajuće metamodele i njihova
mapiranje obezbeđena je nezavisnot NLU servisa. Kroz predloženi pristup daje se
sopstveni nezavisni okvir za razvoj četbota čiji je cilj smanjenje zavisnosti od proizvođača
koji se bave servisima za razumevanje prirodnog jezika i kanalima komunikacija. Na ovaj
način se stiče nezavisnost od bilo kog servisa za razumevanje prirodnog jezika, čime se
rešenje neće vezati za jedan servis već će se predloženim mehanizmom obezbediti lako
mapiranje i prebacivanje sa jednog na drugi novi i/ili stari servis.
Konačno, jedna implementacija predložene arhitekture četbota je ukratko prikazana kroz
studiju slučaja. Akademska Digitalna Asistentkinja (ADA) je prva implementacija
četbota u prosveti na Balkanu koja kroz prirodnu komunikaciju pruža efikasniju
realizaciju usluga i uštedu vremena. ADA prima poruke sa različitih komunikacionih
platformi za razmenu poruka (Viber, FB mesindžer, Instagram i vebčet preko sajta
BAPUSS). Četbot platform obavlja veliki broj važnih zadataka pre nego što pošalje
poruku NLU. NLU zatim analizira tekst i na osnovu tehnika mašinskog učenja upoređuje,
a zatim generiše nameru i njene entitete. Generisani rezultat se šalje nazad u četbot
platformu, koja određenim algoritmom koristi nameru, entitete, kontekst i šalje odgovor
korisniku u odgovarajućem formatu za prikazivanje poruke. ADA je dostupna 24 sata i
daje odgovare na česta pitanja studenata i budućih studenata. ADA zna nešto više od 250
scenarija u vezi sa pitanjima na koje studenti i ostali korisnici žele da dobiju odgovor ili
da izvrše odgovarajuću uslugu. Neki od scenarija su: prijava ispita, promena ispitivača,
overa semestra, informacije o konsultacijama nastavnika, rokovima, rangiranju
akademije, rasporedu predavanja, rejtingu studenata, događajima, dostupnosti usluga,
akademskom okruženju, datumu predavanja i ispita, aktivnostima koje se dešavaju unutar
akademije i druge korisne akademske informacije.