Приказ основних података о дисертацији

The Strategic Management of the Banks' Performances in Bosnia and Herzegovina in the Times of the Financial Crisis

dc.contributor.advisorRadović Marković, Mirjana
dc.contributor.otherRadović Marković, Mirjana
dc.contributor.otherGrubišić, Zoran
dc.contributor.otherVunjak, Nenad
dc.creatorTomaš Miskin, Sonja
dc.date.accessioned2021-12-07T13:26:59Z
dc.date.available2021-12-07T13:26:59Z
dc.date.issued2021-06-02
dc.identifier.urihttp://union.edu.rs/wp-content/uploads/2021/04/Doktorska-disertacija-Sonja-Tomas-finalna-verzija.pdfsr
dc.identifier.urihttp://union.edu.rs/wp-content/uploads/2021/04/Referat-Sonja-Tomaš-Miskin.pdfsr
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/18724
dc.description.abstractVelika finansijska kriza iz 2008. godine nije bila samo poremećaj funkcionisanja finansijskih tržišta. Ona je bila samo manifestacija mnogo dubljih i dalekosežnijih poremećaja globalne ekonomije i društva. Pod uticajem krize postali su uočljivi strukturni problemi razvoja globalne ekonomije, zatim razotkriveni su netransparentni odnosi velikih banaka i država, kao i loša regulacija tržišta, nepouzdanost važećih metoda upravljanja, loša koordinacija rada institucija i nemoć tradicionalnih mehanizama monetarne i fiskalne politike da stabilizuju finansijsko tržište. Osim toga kriza je pokazala da na tokove ekonomije uticaje vrše moćne oligarhijske finansijske strukture, da u naučnim i stručnim krugovima vlada velika konfuzija, da je socijalna osjetljivost društva mnogo veća na ovakav oblik krize nego što se očekivalo i da je u uslovima krize nizak nivo solidarnosti između društvenih slojeva i država. Kompleksnost finansijske krize se manifestovala kroz različite tipove krize i specifičnost djelovanja u različitim sektorima. Tako možemo govoriti o: (1) bankarskoj krizi (ugroženost performansi banaka kroz pogoršanje strukture bilansnih pozicija); (2) platnobilansnoj krizi (naglo smanjenje priliva inostranog novca); (3) dužničkoj krizi (nemogućnost vraćanja dospjelih kredita); (4) recesiji (pad proizvodnje sa svim lošim posljedicama po zaposlenost i potrošnju stanovništva). Iako je finansijska kriza imala svoje osnovno žarište, njena kompleksnost uvela je sve zemlje svijeta u neki specifičan oblik krize. Poslije prvog udara krize (2007-2008) koji je djelovao kao „finansijski šok“, nastao je 2011. godine drugi talas nazvan „dužnička kriza“. Mada domaće banke nisu bile pokretači krize, oba talasa finansijske krize nisu mimoišla BiH i zemlje u regionu. Prosječna stopa rasta ekonomije BiH u periodu od 2000- 2008. godine iznosila je 4,8% godišnje, a u postkriznom periodu od 2009-2018. godine tek 1,4% godišnje. Ekonomija BiH je pod uticajem finansijske krize pretrpjela veliku štetu. Rizici plasmana kapitala i rizici naplate kredita su naglo porasli, tako da se bankarski sektor BiH našao u posebno teškoj i izazovnoj situaciji. U cijelom svijetu se potvrdilo da finansijska kriza naglo mijenja bilansne pozicije banaka i ugrožava poželjne performanse njihovog poslovanja. Banke i regulatorna tijela širom svijeta preduzeli su niz mjera da smanje rizike širenja krize i očuvaju performanse poslovnih banaka. U ovom radu istražujemo uticaj finansijske krize na funkcionisanje bankarskog sektora i sposobnosti bankarskog sektora BiH da se prilagodi uticaju krize, preduzimajući odgovarajuće strateške poteze u upravljanju vlastitim performansama. Sve se to analizira u vrlo specifičnim okolnostima koje vrijede u BiH. Slijedeći političku strukturu konstituisanja BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom, bankarski sektor BiH sastoji se od dva bankarska sistema: Federacije BiH i Republike Srpske. Oni su uspostavljeni na osnovu entitetskih zakona o bankama i zakona o entitetskim agencijama za bankarstvo koje djeluju kao supervizori poslovnih banaka. Sa ekonomskog aspekta, iako je sastavljena od dva entiteta, BiH je definisana kao jedinstveno tržište za sve subjekte iz oba entiteta. Saglasno tome, komercijalne banke mogu svoju funkciju neometano vršiti na cijeloj teritoriji BiH, bez obzira na to kom bankarskom sistemu pripadaju. Entitetski zakoni o bankama, zakoni o agencijama za bankarstvo i podzakonski propisi o superviziji banaka su u visokom stepenu harmonizovani, tako da su i formalni uslovi poslovanja banaka u entitetima harmonizovani u visokom stepenu. Pored specifične strukture bankarskog sektora, BiH se odlikuje i specifičnim oblikom fiskalnog federalizma i Centralnom bankom koja funkcioniše kao currency board i ne vodi diskrecionu monetarnu politiku. Imajući sve to u vidu, nastojali smo istražiti da li se strateškim upravljanjem performansama banaka u uslovima krize može očuvati njihova likvidnost, solventnost i profitabilnost, odnosno da li se upravljanjem performansama banaka mogu izbjeći i smanjiti rizici njihovog poslovanja i pojačati njihov doprinos ublažavanju posljedica krize u drugim sektorima privrede i društva? U skladu sa uočenim problemom, predmetom i postavljenim ciljem analize, postavili smo osnovne hipoteze koje smo željeli provjeriti tokom istraživanja. Suština osnovne hipoteze je u tvrdnji da strategijsko upravljanje korporativnim performansama banaka direktno utiče na efikasnije i efektivnije poslovanje bankarskog sektora BiH i na ublažavanje uticaja finansijske krize. Sljedeća hipoteza pretpostavlja da se strategijsko upravljanje performansama banaka zasniva na upravljanju bankarskim rizicima i promjeni strukture bankarskog sektora BiH. Naredna hipoteza počiva na tvrdnji da korporativnu strategiju rasta i razvoja banaka nije moguće realizovati bez optimalizacije kreditnog i investicionog portfolija, racionalnog upravljanja obavezama banaka i koncepta adekvatnosti kapitala banaka u bankarskom sektoru BiH. U pretposljednjoj hipotezi upravljanje rizicima likvidnosti, solventnosti i profitabilnosti banaka dovodimo u vezu sa strategijskim upravljanjem rizicima banaka. Posljednjom hipotezom provjerićemo međuzavisnost makroekonomskih performansi ekonomije BiH i performansi bankarskog sektora, kao uslova oporavka ekonomije poslije finansijske krize. Harmonizovani uslovi poslovanja i iskazivanja pozicija u bilansima banaka BiH omogućili su nam, u metodološkom smislu, formiranje uporedivih vremenskih serija svih analiziranih veličina. Od posebnog značaja za dokazivanje naših hipoteza bili su statistički metodi (prikupljanje podataka iz relevantnih izvora, statističko klasifikovanje podataka, statističko formiranja serija podataka i statističke analize - deskriptivna statistika); metodi statističke analize (metod korelacije za utvrđivanje povezanosti između pojedinih makroekonomskih pokazatelja i povezanosti između pokazatelja u bankarskom poslovanju sektora BiH); hipotetičko-deduktivne metode (kao oblik iskustvenog metoda, analitičkog postupka i kao oblik zaključivanja), zatim induktivni metod, metod modeliranja i grafički metod. Analizirane su vremenske serije podataka o performansama banaka za period od 2000. do 2019. godine. Osnovu podataka čine službeni podaci agencija za bankarstvo Federacije BiH i Republike Srpske. Osim toga, korišćeni su statistički podaci Centralne banke BiH, Zavoda za statistiku Republike Srpske, Agencije za statistiku BiH, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Cjelokupno istraživanje prezentovano je kroz četiri međusobno povezana poglavlja (sa većim brojem potcjelina) te uvodnog dijela i zaključka. U uvodnom dijelu rada objašnjeni su problem istraživanja, predmet istraživanja, ciljevi istraživanja, istraživačke hipoteze, metodi istraživanja i izvori podataka. U prvom dijelu rada istraživani su uzroci, karakteristike i posljedice krize sa aspekta različitih pogleda prezentovanih u literaturi. Nastojali smo objasniti razmjere krize, pravce i intenzitet njenog širenja, objašnjavajući time da je ona bila neizbježna i za BiH. Analizirali smo uticaj finansijske krize na bankarski i realni sektor ekonomije BiH, posebno sa aspekta uticaja na vršenje funkcija bankarskog sektora. Drugi dio rada posvećen je korporativnim strategijama banaka BiH u uslovima djelovanja finansijske krize. U metodološkom smislu vršili smo komparaciju teorijskih principa strategijskog upravljanja u uslovima asimetričnih informacija strategijskim upravljanjem bankama u BiH. Istraživanje je bilo usmjereno na utvrđivanje stanja karakteristika korporativnih performansi banaka i način njihovog strategijskog planiranja. U trećem dijelu rada dat je pregled korporativnih strategija razvoja performansi banaka i upravljanja rizicima u uslovima djelovanja finansijske krize. Pošli smo od toga da strategija razvoja banaka podrazumijeva definisanje: vizije razvoja, misije razvoja i strategijskog pravca sa situacionom analizom banaka. Takođe, definisali smo i elemente vizije i misije banaka. Posebna pažnja posvećena je strategijskom upravljanju kreditnim i investicionim portfoliom banaka, zatim depozitima, dugoročnim obavezama (kreditima), adekvatnosti kapitala banaka i nenaplativim kreditima. U ovom dijelu rada obrađeno je i strategijsko upravljanje rizicima, posebno sa aspekta strategijskog pristupa upravljanju rizikom likvidnosti, solventnosti i profitabilnosti banaka. Četvrti dio rada posvećen je analizi i mjerenju uticaja finansijske krize na promjene u realnom i bankarskom sektoru BiH. Nastojali smo dokazati na koji način strateško upravljanje rizicima doprinosi poboljšanju performansi banaka u uslovima krize i kako makroekonomske performanse realnog sektora ekonomije i međunarodnih tokova kapitala utiču na performanse bankarskog sektora. Na osnovu regresionih modela, dobijenih analizom vremenskih serija, pokazali smo da upravljanje performansama banaka ima uticaj na ostvarivanje adekvatnosti kapitala. Time je potvrđeno da je strategijsko upravljanje korporativnim performansama banaka u uslovima krize imalo uticaja na očuvanje efikasnosti bankarskog sektora, čime je dalo doprinos ublažavanju finansijske krize u realnom sektoru privrede. Iako smo postavili dva modela čiji su parametri različiti, pokazalo se u oba slučaja da upravljanje rizicima komponenti bankarskih bilansa daje dobre rezultate po adekvatnost kapitala. Time je pokazano da je postojeća struktura bankarskog sektora neutralna sa aspekta efikasnosti strateškog upravljanja performansama banaka. Analiza datih vremenskih serija potvrdila je da su bankarski sektor i regulatorne institucije preduzele pravovremeno adekvatne mjere strateškog prilagođavanja u upravljanju rizicima. Registrovane su, u većini slučajeva, promjene nivoa kapitala, obima plasmana, uslova plasmana, rezervisanja i klasifikovanja potraživanja. Time je potvrđen uticaj kontrole rizika na očuvanje performansi banaka u BiH. Bez obzira na niz razvojnih i strukturnih problema kojima privreda BiH generiše loše makroekonomske performanse i uticaje na bankarski sektor, činjenica je da nelikvidnost i nesolventnost banaka u BiH nikada, u analiziranom periodu, nisu ugrozile funkcionisanje realnog sektora privrede. Naša analiza je potvrdila i specifičan oblik međuzavisnosti bankarskog i realnog sektora privrede. Utvrdili smo da CBBiH ne vodi diskrecionu monetarnu politiku (osim stope obavezne rezerve) te da ne postoji mogućnost adekvatne koordinacije monetarne i fiskalne politike kao bitnog faktora ekonomske stabilnosti. U takvim uslovima uspostavlja se specifičan model koegzistencije privrede i banaka. Sektori međusobno uvažavaju strateške odluke. Bankarski sektor je svjestan rizika i strateških poteza realnog sektora, ali i realni sektor je istovremeno svjestan rizika i razumije strategije bankarskog sektora. Strategije se prihvataju kao date i njima se koriguje vlastito ponašanje. To je model po kojem se održava odnos bankarskog i realnog sektora u BiH u uslovima krize. Istraživanje je ograničeno na bankarski sektor BiH. Za buduća istraživanja bilo bi interesantno porediti strateške pristupe upravljanju performansama banaka u različitim zemljama. Takođe bilo bi interesantno uporediti međuzavisnost performansi bankarskog sektora i makroekonomskih performansi privreda drugih zemalja, pogotovo onih gdje postoji koordinacija monetarne i fiskalne politike. Bio bi to dobar put da se provjeri efikasnost strateškog upravljanja performansama banaka i efikasnost međuzavisnosti bankarskog sektora i realnog sektora u BiH.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherУниверзитет Унион, Београдска банкарска академија - Факултет за банкарство, осигурање и финансијеsr
dc.rightsopenAccessen
dc.sourceУниверзитет Унионen
dc.subjectfinansijska krizasr
dc.subjectbankarski sektor BiHsr
dc.subjectperformanse banakasr
dc.subjectstrateško upravljanjesr
dc.subjectadekvatnost kapitalasr
dc.subject.classificationEkonomijasr
dc.subject.classificationFinansije i bankarstvosr
dc.titleStrategijsko upravljanje performansama banaka Bosne i Hercegovine u uslovima finansijske krizesr
dc.title.alternativeThe Strategic Management of the Banks' Performances in Bosnia and Herzegovina in the Times of the Financial Crisissr
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseARRsr
dcterms.abstractРадовић Марковић, Мирјана; Грубишић, Зоран; Вуњак, Ненад; Радовић Марковић, Мирјана; Томаш Мискин, Соња; Стратегијско управљање перформансама банака Босне и Херцеговине у условима финансијске кризе; Стратегијско управљање перформансама банака Босне и Херцеговине у условима финансијске кризе;
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/77540/bitstream_77540.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/77539/Doktorska-disertacija-Sonja-Tomas-finalna-verzija.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_18724


Документи за докторску дисертацију

Thumbnail
Thumbnail

Ова дисертација се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о дисертацији