Show simple item record

dc.contributor.advisorŠuvaković, Miodrag
dc.contributor.otherPetrov, Ana
dc.contributor.otherMarjanić, Suzana
dc.creatorMajcen Linn, Olga
dc.date.accessioned2021-11-09T12:39:55Z
dc.date.available2021-11-09T12:39:55Z
dc.date.issued2021-11-08
dc.identifier.urihttps://singipedia.singidunum.ac.rs/izdanje/43745-proizvodnja-i-recepcija-subverzivnih-oblika-zivotaumjetnostisr
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/18717
dc.description.abstractDisertacijom na temu "Proizvodnja i recepcija subverzivnih umjetničkih praksi" bavim se subverzivnom umjetnošću koja je utemeljena na tjelesnim praksama (body art, performans) jer tijelo je glavno poprište biopolitika, te umjetnošću koja je utemeljenja na tehnoznanstvenim paradigmama i invencijama, iz razloga što su one jedne od temeljnih proteza moći suvremenog svijeta. Disertacija je utemeljena na praksi mog dvadesetgodišnjeg kustoskog rada u udruzi KONTEJNER ukazujući tako na bitnost oprimjerenja teorijskog pristupa autentičnim i proživljenim projektima. Subverzivna umjetnost se analizira iz perspektive medijske teorije u odnosu na kritičke i transgresivne prakse. Subverzivna umjetnost orijentirana je na eklatantne centre moći poput država i korporacija, no suvremena moć se manifestira kao meka, otežavajući detektiranje, te čini subverziju gotovo nemogućom. Iz perspektive Agambenove teorije, goli život jednako je prisutan danas, kao i u antičko doba, što uzazuje na dosljednu i kontinuiranu prisutnost suverene moći. Suverena se moć u suvremenom društvu manifestira kroz imperativ nadzora u ime sigurnosti, što utječe na slobodu građana. Subverzivne umjetničke prakse tako nalaze mjesto i inspiraciju u biopolitici i bioetici, kao poprištima moći. Temeljeći se na Agambenovoj interpretaciji oblika života, analiziraju se strategije kreiranja umjetničkih oblika života, te njihovo postavljanje u odnosu na svijet. Detaljno je analiziran odnos subverzivne umjetnosti i kulturalnih institucija. Također su objašnjeni mehanizmi recepcije subverzivnih umjetničkih praksi kroz teoriju afekta i spoznajnu teoriju: moć koja se uspostavlja kao imperativ sigurnosti, u odnosu na slobodu putem afektivnih politika nad tijelom, zahtjeva afektivne metode subverzije. Umjetnost kao kognitivna, ali i čulna disciplina ima izravan pristup tijelu, te afektivno djeluje. Subverzivne umjetničke praske proizvode agresivne intenzitete pomoću kojih započinju nasilne pregovore. Studije slučaja obrađuju tri subverzivna umjetnička rada Maje Smrekar, Zorana Todorovića i Siniše Labrovića, koji su upotpunjeni intervjuima s umjetnicima. Intervju s kustosom Galerije Kapelica u Ljubljani Jurijem Krpanom ilustrira dobre prakse suradnje subverzivnih umjetnika i institucija.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherУниверзитет Сингидунум, Студије при универзитетуsr
dc.rightsopenAccessen
dc.sourceУниверзитет Сингидунумen
dc.subjectsubverzivna umjetnost, tehnoznanost, biopolitika, agresivni intenzitet, afekt, moć, habitualnosr
dc.subject.classificationUmetnost i medijisr
dc.titleProizvodnja i recepcija subverzivnih oblika života / umjetnostisr
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseARRsr


Files in this item

Thumbnail
Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record