Show simple item record

dc.contributor.advisorHalupka-Rešetar, Sabina
dc.contributor.otherMilić, Mirjana
dc.contributor.otherArsenijevic, Nada
dc.contributor.otherAndjelkovic, Darinka
dc.contributor.otherFilipovic-Djurdjevic, Dusica
dc.creatorIlic, Nina
dc.date.accessioned2021-09-23T09:56:27Z
dc.date.available2021-09-23T09:56:27Z
dc.date.issued2021-09-13
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija162280593799313.pdf?controlNumber=(BISIS)117867&fileName=162280593799313.pdf&id=17889&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=117867&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije162280595357740.pdf?controlNumber=(BISIS)117867&fileName=162280595357740.pdf&id=17890&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/18496
dc.description.abstractStudije koje se bave usvajanjem maternjeg jezika nam pružaju uvid u način na koji deca percipiraju odnos između ekstralingvističke situacije/aktivnosti/događaja i učesnika u datoj situaciji/aktivnosti/događaju, kao i u način na koji ga verbalizuju kao odnos između glagola i njegovih argumenata na jezičkom nivou. To prenošenje na jezički nivo nas informiše o toku usvajanja jezika. Kako glagoli zauzimaju centralnu poziciju u klauzi, izučavanje argumentske strukture se već godinama nalazi u fokusu psiholingvističkih istraživanja. Postojeće studije pokazuju da se povratni glagoli usvajaju prilično rano (Snyder–Hyams, & Crisma, 1995; Snyder–Hyams, 2015). Ipak, neka istraživanja su došla do zaključka da deca imaju poteškoća sa pomeranjem unutrašnjeg argumenta na položaj subjekta (engl. A-chain Deficit Hypothesis; Borer–Wexler, 1987; Babyonyshev–Fein–Ganger–Pesetsky, & Wexler, 2001), dok rezultati drugih eksperimenata ukazuju na problem sa usvajanjem glagola koje karakteriše alternirajuća tranzitivnost (glagola koji mogu biti i tranzitivni i intranzitivni) (Brooks–Tomasello, 1999). Cilj ove disertacije je bio da ispita uspeh dece u produkciji različitih vrsta glagola koji se javljaju sa klitikom se: pravih povratnih glagola (npr. oblačiti se), leksički povratnih glagola (npr. penjati se), uzajamno-povratnih glagola (npr. grliti se), leksički uzajamno-povratnih glagola (npr. svađati se) i anti-kauzativnih glagola (npr. polomiti se). Nijedan od ovih tipova glagola nije sintaksički jednostavan, pošto ni kod jednog nije prisutno kanoničko povezivanje tematskih uloga agensa i pacijensa sa sintaksičkim funkcijama subjekta i objekta. Ipak, inicijalna hipoteza je bila da se pravi povratni glagoli usvajaju pre uzajamno-povratnih i anti-kauzativnih glagola, jer se kod njih dve tematske uloge (agensa i pacijensa), realizovane u vidu koreferencijalnih argumenata, preslikavaju na funkciju subjekta na nivou sintakse. Kod uzajamno-povratnih glagola su prisutna dva nekoreferencijalna argumenta, koja istovremeno obavljaju i funkciju subjekta i funkciju objekta, dok anti-kauzativne glagole karakteriše sintaksički kompleksan proces derivacije iz tranzitivnog glagola, uz brisanje spoljašnjeg argumenta. Drugi cilj ove teze je bilo poređenje morfosintaksički izvedenih (pravih) oblika i leksičkih oblika povratnih i uzajamno povratnih glagola. Leksički povratni i uzajamno-povratni glagoli nisu zamenljivi tranzitivnim glagolima, kao što je to slučaj sa pravim povratnim i uzajamno-povratnim glagolima, što bi moglo da doprinese njihovoj uspešnijoj produkciji. Naposletku, razmotrili smo kakve posledice rezultati istraživanja imaju na opis statusa i funkcije klitike se u srpskom jeziku. Nakon sprovođenja pilot istraživanja, čija je svrha bila da se proveri kako deca reaguju na stimuluse, i u skladu s tim izvrše neophodne korekcije, deca su prvi put testirana u februaru 2019. godine, a zatim iznova devet meseci kasnije. U oba eksperimenta je učestvovalo ukupno 60 ispitanika iz 3 starosne grupe (od otprilike tri, četiri i pet godina starosti – po 20 ispitanika u svakoj). Tehnika prikupljanja podataka je bila zadatak elicitirane produkcije uz korišćenje unapred pripremljenih vizuelnih stimulusa (crteža), a od dece se tražilo da imenuju navedene radnje. Broj testiranih glagola iz svake grupe je bio jednak (šest glagola po grupi, ukupno trideset ciljnih glagola). Podaci su statistički obrađeni analizom iz porodice Mešovitih linearnih modela. U prvom delu istraživanja, ispitano je koji se od pet vrsta glagola produkuju sa većim uspehom od ostalih u svakoj od tri starosne grupe. U drugom delu istraživanja, testiran je porast u produkciji pojedinačnih vrsta glagola u tri starosne grupe. Nezavisne varijable u istraživanju su bile vrsta glagola i uzrast dece. Zavisna varijabla je bila produkcija ciljnih odgovora po tipovima glagola (unutar starosne grupe i između starosnih grupa). Dužina i frekvencija glagola su takođe testirane kao kovarijable. Rezultati dobijeni u prvom eksperimentu su pokazali da deca najtačnije produkuju leksički povratne glagole, te prave povratne glagole. S druge strane, čini se da produkcija pravih uzajamno-povratnih, leksički uzajamno-povratnih, kao i anti-kauzativnih glagola kasni, što je i bilo očekivano, s obzirom na veću kompleksnost ovih glagola. Isti eksperiment je ponovljen u decembru 2019. Rezultati su potvrdili prethodne zaključke, iako je produkcija svih vrsta glagola bila mnogo uspešnija, uključujući i one koji su se pokazali teškim, što je rezultovalo time da neke razlike u produkciji različitih tipova glagola unutar, kao i između starosnih grupa, više nisu bile prisutne. Opšte uzevši, rezultati istraživanja ukazuju na to da se povratni glagoli usvajaju pre uzajamno-povratnih i anti-kauzativnih glagola, što potvrđuje inicijalnu hipotezu. Kada je reč o statusu klitike se, rezultati ove studije su u skladu sa prethodnim istraživanjima (Ivić, 1961–1962; Piper et al., 2005; Arsenijević, 2011; Reinhart–Siloni, 2003), što nas dovodi do zaključka da klitika se i povratna zamenica sebe imaju različitu distribuciju u jezičkoj produkciji glagola sa klitikom se, te se stoga predlaže da bi klitiku se pre trebalo tretirati kao odvojenu morfemu, nego kao skraćeni oblik povratne zamenice.en
dc.languageen
dc.publisherУниверзитет у Новом Саду, Филозофски факултетsr
dc.rightsopenAccessen
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceУниверзитет у Новом Садуsr
dc.subjectusvajanje maternjeg jezikaen
dc.subjectpovratni glagolien
dc.subjectuzajamno-povratni glagolien
dc.subjectanti-kauzativni glagolien
dc.subjectprodukcija glagolaen
dc.subjectklitika seen
dc.subjectsrpskien
dc.titleThe acquisition of se-verbs in Serbian as L1 (Usvajanje glagola sa klitikom se u srpskom jeziku kao maternjem)en
dc.typedoctoralThesissr
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dcterms.abstractХалупка-Решетар, Сабина; Aндјелковиц, Даринка; Aрсенијевиц, Нада; Филиповиц-Дјурдјевиц, Дусица; Милић, Мирјана; Илиц, Нина;
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/76007/Izvestaj_komisije_11439.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/76006/Disertacija_11439.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_18496


Files in this item

Thumbnail
Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record