Prikaz osnovnih podataka o disertaciji
Temporalne odlike graničnih segmenata prozodijskih jedinica u engleskom i srpskom jeziku: korpusno istraživanje
dc.contributor.advisor | Markovic, Maja | |
dc.contributor.other | Paunović, Tatjana | |
dc.contributor.other | Delić, Vlado | |
dc.contributor.other | Sredojevic, Dejan | |
dc.contributor.other | Markovic, Maja | |
dc.creator | Jakovljevic, Bojana | |
dc.date.accessioned | 2021-09-23T09:56:22Z | |
dc.date.available | 2021-09-23T09:56:22Z | |
dc.date.issued | 2021-04-28 | |
dc.identifier.uri | https://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija160932863215136.pdf?controlNumber=(BISIS)117413&fileName=160932863215136.pdf&id=17408&source=NaRDuS&language=sr | sr |
dc.identifier.uri | https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=117413&source=NaRDuS&language=sr | sr |
dc.identifier.uri | https://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije160932865720667.pdf?controlNumber=(BISIS)117413&fileName=160932865720667.pdf&id=17409&source=NaRDuS&language=sr | sr |
dc.identifier.uri | https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/18490 | |
dc.description.abstract | Ova disertacija predstavlja eksperimentalnu korpusnu studiju koja se bavi temporalnim odlikama graničnih segmenata prozodijskih jedinica u engleskom i srpskom jeziku, fokusirajući se prvenstveno na proces finalnog duženja (Byrd – Saltzman, 2003) u intonacijskim frazama. Prema formalnim pristupima proučavanju prozodije, najbitnija razlika između intonacijske fraze u engleskom i srpskom jeziku tiče se prominentnosti osnovnog tona na desnoj granici intonacijske fraze koja sadrži finalni informacioni fokus (Ladd, 2008 [1996]; Godjevac, 2000). Finalni informacioni fokus u engleskom jeziku odlikuje značajna prominentnost osnovnog tona, te je osnovni ton pouzdan pokazatelj desne granice intonacijske fraze kako u slučaju uzlazne, tako i u slučaju silazne intonacije. S druge strane, finalni informacioni fokus u srpskom jeziku prvenstveno je označen temporalnim odlikama govornih segementa, dok je prominentnost osnovnog tona informativna isključivo u slučaju uzlazne intonacije. Stoga, glavni cilj ovog istraživanja jeste da utvrdi stepen i opseg finalnog duženja u engleskom i srpskom jeziku, te da dalje ukaže na prirodu odnosa između prominentnosti osnovnog tona i finalnog duženja uopšte budući da oba obeležja markiraju desnu granicu intonacijske fraze (Wang – Hirschberg, 1992; Ladd, 2008 [1996]; Selkirk, 2005). Pored finalnog duženja, u disertaciji se takođe analizira ponašanje pauza u engleskom i srpskom jeziku, pri čemu je akcenat stavljen na njihovu interakciju sa ostalim temporalnim odlikama intonacijske fraze. Istraživanje se zasniva na akustičkoj analizi govornog korpusa. U oba jezika, korpus obuhvata okvirno jedan sat govora, a čine ga tekstovi koje čitaju dve glavne ispitanice: jedna izvorna govornica engleskog jezika i jedna izvorna govornica srpskog jezika. Obe ispitanice su profesionalni spikeri, a korpusi su uporedivi u pogledu brzine artikulacije, tematike i kvaliteta snimaka. Snimci su analizirani u programu Praat (Boersma – Weenink, 2017; verzija 6.0.29), a merenja su vršena u prozodijskim jedinicama definisanim u skladu s formalnim pristupima proučavanju prozodije i sintaksičko-prozodijskim interfejsom. Rezultati merenja su statistički obrađeni. Rezultati koji se tiču glavnih ciljeva istraživanja, testirani su na manjim govornim korpusima koje čine tekstovi koje je čitalo pet engleskih i pet srpskih ispitanika, koji su takođe profesionalni spikeri. Glavni rezultati istraživanja pokazali su da se engleski i srpski jezik razlikuju kako u pogledu stepena, tako i u pogledu opsega finalnog duženja. U slučaju rime finalnih postakcenatskih slogova, kako naglašenih, tako i nenaglašenih, stepen duženja veći je u engleskom jeziku, dok je u slučaju rime nefinalnih naglašenih slogova, stepen duženja veći u srpskom jeziku. Takođe, u srpskom jeziku primećen je i širi opseg duženja, koje pored rime finalnog sloga višesložne prozodijske reči pred granicom intonacijske fraze, obuhvata i rimu nefinalnog naglašenog, kao i rimu svih postakcenatskih nenaglašenih slogova između njih. S druge strane, u engleskom jeziku postakcenatski nefinalni nenaglašeni slogovi ne podležu finalnom duženju. Budući da se finalno duženje manifestuje kako kroz stepen, tako i kroz opseg duženja, dobijeni rezultati pokazuju da je proces finalnog duženja prominentniji u srpskom jeziku, te se može posmatrati kao kompenzacija za odsustvo prominenentnosti osnovnog tona. | sr |
dc.language | sr (latin script) | |
dc.publisher | Универзитет у Новом Саду, Филозофски факултет | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Technological Development (TD or TR)/32035/RS// | |
dc.rights | openAccess | en |
dc.source | Универзитет у Новом Саду | sr |
dc.subject | Lingvistika | sr |
dc.subject | fonologija | sr |
dc.subject | prozodija / finalno duženje | sr |
dc.subject | pauze | sr |
dc.subject | prozodijske jedinice | sr |
dc.subject | sintaksičko-prozodijski interfejs | sr |
dc.subject | govorni korpus | sr |
dc.subject | akustička analiza | sr |
dc.subject | engleski jezik | sr |
dc.subject | srpski jezik | sr |
dc.subject | fonologija | sr |
dc.subject | prozodija | sr |
dc.title | Temporalne odlike graničnih segmenata prozodijskih jedinica u engleskom i srpskom jeziku: korpusno istraživanje | sr |
dc.type | doctoralThesis | sr |
dc.rights.license | Attribution-NonCommercial-ShareAlike | |
dcterms.abstract | Марковиц, Маја; Делић, Владо; Марковиц, Маја; Пауновић, Татјана; Средојевиц, Дејан; Јаковљевиц, Бојана; Темпоралне одлике граничних сегмената прозодијских јединица у енглеском и српском језику: корпусно истраживање; Темпоралне одлике граничних сегмената прозодијских јединица у енглеском и српском језику: корпусно истраживање; | |
dc.identifier.fulltext | https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/75989/Izvestaj_komisije_11432.pdf | |
dc.identifier.fulltext | https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/75988/Disertacija_11432.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_18490 |