Приказ основних података о дисертацији

Agro-ecological and economic potential of genetic resources of Serbia

dc.contributor.advisorBartula, Mirjana
dc.contributor.otherMandić, Radomir
dc.contributor.otherJevđović, Radosav
dc.creatorAdamović Grittner, Natalija
dc.date.accessioned2021-07-22T10:00:03Z
dc.date.available2021-07-22T10:00:03Z
dc.date.issued2021-05-05
dc.identifier.urihttps://www.metropolitan.ac.rs/files/2021/05/Doktorska-disertacija-Natalija-Adamovi%C4%87-Grittner.pdfsr
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/18468
dc.description.abstractVisokoplaninska i planinska oblast Republike Srbije, predstavlja jedan od 6 centara Evropskog biodiverziteta i jedan od 153 svetska centra. Srbiju karakteriše velika, ne samo genetička i specijska, već i ekosistemska raznovrsnost. Genetički resursi Srbije su veoma raznovrsni i bogati i to kako biljni, tako i animalni. U radu su analizirani međunarodni dokumenti, konvencije i organizacije nadležne za zaštitu i očuvanje biljnih genetičkih resursa. Analizirani su I i II Izveštaj FAO i I i II Akcioni plan FAO za biljne genetičke resurse. Razmatrane su aktivnosti Evropskih i regionalnih organizacija kao što su EURISCO (Evropska baza podataka za biljne genetičke resurse) i SEEDNet (regionalni program za očuvanje i korišćenje biljnih genetičkih resursa) i učešće Srbije u ovim organizacijama i programima. Prikazani su podaci o najvećim bankama biljnih gena u svetu, a posebno je analizirana međunarodna Svalbard banka biljnih gena. Analizirano je stanje biljnih genetičkih resursa u Srbiji, starih, autohtonih i novostvorenih sorti biljaka. Poseban akcenat je stavljen na Banku biljnih gena Srbije, njen razvojni put i sadašnje stanje kolekcija koje se nalaze u njoj. Navedene su naučne institucije (fakulteti i instituti) koji se bave proučavanjem, kolekcionisanjem, oplemenjivanjem, proizvodnjom i čuvanjem pojedinih biljnih genetičkih resursa. U radu je pojedinačno analizirano stanje populacija, starih i autohtonih sorti i oplemenjenih sorti žitarica i kukuruza, krmnog bilja, industrijskih biljaka, povrća, lekovitih biljaka, voća i vinove loze. Prikazan je diverzitet i načini čuvanja (in situ, on farm i ex situ) najvažnijih sorti, sa posebnim osvrtom na kolekcije koje su čuvaju u Banci biljnih gena Srbije. Obrađeno je posebno stanje šumskih ekosistema Srbije i diverzitet dendroflore i njihovih zajednica. Konstatovano je bogatstvo i raznovrsnost biljnih genetičkih resursa, njihov ekološki, poljoprivredni i ekonomski značaj. U zaključnim razmatranjima dati su predlozi za dalje aktivnosti na unapređivanju i očuvanju biljnih genetičkih resursa, pre svega kroz dalji rad i razvoj Banke biljnih gena Srbije, a predložen je i povraćaj pojedinih sorti i vrsta povrća, nekih industrijskih i krmnih biljaka koje su 2011. godine skinute sa Nacionalne sortne liste Srbije. Predloženo je i donošenje novog Nacionalnog programa očuvanja i održivog korišćenja biljnih genetičkih resursa, s obzirom da postojeći srednjoročni ističe ove godine. Predloženo je i niz drugih mera i aktivnosti sa ciljem unapređenja i razvoja aktivnosti na daljem očuvanju i održivom korišćenju biljnih genetičkih resursa. Posebno je analizirano stanje mikroorganizama i konstatovana njihova velika raznovrsnost i bogatstvo. Ukazano je na značaj mikroorganizama posebno u poljoprivrednoj proizvodnji. Konstatovano je da se kolekcije mikroorganizama čuvaju u više naučnih ustanova i laboratorija u Srbiji, ali i da je potrebno popisati sve postojeće kolekcije, kao i oformiti nacionalnu kolekciju koja bi se čuvala u Banci biljnih gena Srbije. Takođe je potrebno sačiniti i Nacionalni program očuvanja i održivog korišćenja mikroorganizama. U poglavlju o animalnim genetičkim resursima, analizirane su međunarodna dokumenta, konvencije i organizacije koje se bave zaštitom i očuvanjem animalnih genetičkih resursa. Analizirani su I i II izveštaji i akcioni planovi koje je doneo FAO, kao i aktivnosti Srbije na njihovom sprovođenju. Analizirano je stanje, status i trendovi animalnih genetičkih rseursa u svetu prema podacima FAO. Detaljno je analizirano stanje animalnih genetičkih resursa u Srbiji, posebno za svaku grupu životinja i to: konji, magarci, goveda, bivoli, ovce, koze, svinje, kokoši, guske, ćurke, patke, psi i pčele. Konstatovano je veliko bogatstvo starih autohtonih rasa životinja u Srbiji, prikazan je status ugroženosti i definisane su potrebne mere i aktivnosti na očuvanju i održivom korišćenju animalnih genetičkih resursa u Srbiji. Predloženo je da se na Uredbu o podsticajima za stare autohtone rase koju je donelo Ministarstvo poljoprivrede, uvrste još 15 rasa, odnosno 13 rasa i dva soja autohonih životinjskih vrsta. Dat je predlog i da se sačini Nacionalna strategija i program za očuvanje i održivo korišćenje animalnih genetičkih resursa, da se sačini Lista najugroženijih rasa životinja u Srbiji, utvrdi njihov status i brojnost, kao i da se popišu imaoci ovih najugroženijih rasa. Konstatovano je da je potrebno osnovati i Banku animalnih genetičkih resursa u Srbiji, a dat je predlog i za podsticajne mere države kako bi se unapredilo gajenje starih autohtonih rasa u većem obimu nego do sada. U poglavlju o Ekonomskoj koristi od genetičkih resusra Srbije, ukazano je na obim i potencijal ekonomske koristi kroz tri primera: lekovito bilje, gajenje i održivo korišćenje animalnih genetičkih resursa u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica, i kroz broj košnica i proizvodnju meda u Srbiji. Konstatovano je da je ekonomski potencijal genetičkih resursa izuzetno visok i značajan. Ekonomska korist od biljnih genetičkih resursa kao što su žitarice, kukuruz, krmno bilje, brojne vrste i sorte industrijskog bilja, povrća, voća i vinove loze je velika i oni čine osnovu agrarne proizvodnje u Srbiji. Posebno su značajne autohtone i stare vrste i sorte zbog genetičkog diverziteta koji nose i koji je garancija očuvanja dobrih osobina (otpornost na bolesti, parazite i štetočine, adaptacija na klimatske promene i sl.). Animalni genetički resursi (autohtone stare rase i sojevi) predstavljaju značajni ekonomski potencijal koji još uvek nije u dovoljnoj meri ni afirmisan ni iskorišćen. Zaključeno je da je potrebno više podsticati, ekonomskim instrumentima države, veći nivo prerade i finalizacije proizvoda od biljnih i životinjskih genetičkih resursa (agrobiodiverziteta), podsticajima za podizanje preradnih kapaciteta, afirmacijom gotovih proizvoda putem sajamskih domaćih i međunarodnih manifestacija, smotri i izložbi, ali i pojačanom medijskom kampanjom koja bi ukazivala na kvalitet, zdravstvene prednosti i autentičnost takvih proizvoda. Na kraju je zaključeno da je genetički diverzitet Srbije (agrobiodiverzitet) od izuzetnog ekološkog, poljoprivrednog i ekonomskog značaja za Srbiju i da se prema njemu moramo odnositi sa mnogo više pažnje, aktivnosti i ulaganja.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherУниверзитет Метрополитан, Студије при универзитетуsr
dc.rightsopenAccessen
dc.sourceУниверзитет Метрополитанen
dc.subjectgenetički resursisr
dc.subjectbiljni genetički resursisr
dc.subjectbanka biljnih genasr
dc.subjectžitarice i kukuruzsr
dc.subjectkrmno biljesr
dc.subjectindustrijske biljkesr
dc.subjectpovrćesr
dc.subjectlekovito biljesr
dc.subjectvoćesr
dc.subjectvinova lozasr
dc.subjectšumesr
dc.subjectmikroorganizmisr
dc.subjectanimalni genetički resursisr
dc.subjectkopitarisr
dc.subjectgovedasr
dc.subjectovcesr
dc.subjectsvinjesr
dc.subjectživinasr
dc.subjectpsisr
dc.subjectpčelesr
dc.subjectekonomski potencijalsr
dc.subject.classificationZaštita životne sredinesr
dc.titleAgro-ekološki i ekonomski potencijal genetičkih resursa Srbijesr
dc.title.alternativeAgro-ecological and economic potential of genetic resources of Serbiasr
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseARRsr
dcterms.abstractБартула, Мирјана; Јевђовић, Радосав; Мандић, Радомир; Aдамовић Гриттнер, Наталија; Aгро-еколошки и економски потенцијал генетичких ресурса Србије; Aгро-еколошки и економски потенцијал генетичких ресурса Србије;
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/72560/bitstream_72560.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/72559/bitstream_72559.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_18468


Документи за докторску дисертацију

Thumbnail
Thumbnail

Ова дисертација се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о дисертацији