Приказ основних података о дисертацији

dc.contributor.advisorHardi, Đura
dc.contributor.advisorGyöre-Đere, Zoltán
dc.contributor.otherStojkovski, Boris
dc.contributor.otherKrstić, Aleksandar
dc.contributor.otherHardi, Đura
dc.contributor.otherGyöre-Đere, Zoltán
dc.creatorPfajfer, Atila
dc.date.accessioned2021-02-25T14:53:30Z
dc.date.available2021-02-25T14:53:30Z
dc.date.issued2020-09-30
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija159075141985124.pdf?controlNumber=(BISIS)114652&fileName=159075141985124.pdf&id=15530&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=114652&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije159075143131760.pdf?controlNumber=(BISIS)114652&fileName=159075143131760.pdf&id=15531&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.uri/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije159075143131760.pdf?controlNumber=(BISIS)114652&fileName=159075143131760.pdf&id=15531
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/17977
dc.description.abstractNaselje Bač je nekad bio toliko važan da je dao ime celoj geografskoj oblasti između reke Dunava sa zapada i juga i Tise sa istočne strane sve do današnjih granice na severu sa Mađarskom. Predmet istraživanja predstavlja istorija grada Bača od poznog srednjeg veka (od 14. veka) do opadanja moći Osmanske carevine u Ugarskoj (17. vek), odnosno nastanak i procvat Bača u okvirima Ugarske države, i njegovog položaja u okvirima Osmanskog carstva. Prvobitni gradovi srednjovekovne ugarske države bili su centri pojedinih županija. Posebnu pažnju zaslužuju gradovi koji su se nalazili pored ili blizu velikih reka, odnosno gradovi u blizini državne granice. Gradovi koji su imali gore navede karakteristike (crkveno sedište, sedište županije, blizinu granice i velike reke) nisu mogli izbeći pažnji stranih i domaćih vladara, koji su rado boravili u njima, držali zasedanja državnog sabora ili čak zaposedali takve značajne gradove. Grad sa upravo pomenutim značenjima bio je Bač, koji se nalazio na rečici Mostongi u blizini Dunava na jugu Ugarske kraljevine, koji je bio centar Bačke županije i crkveno središte. Doktorska teza počinje sa istorijom Kaločke nadbiskupije, čije istorije smo proučavali iz aspekta našeg Bača, jer kako smo to više puta mogli videti iz rada i iz korišćenih izvora i literature da je bio njegovo drugo sedište u današnjoj jugozapadnoj Bačkoj. Istoriju ove institucije smo analizirali preko onih nadbiskupa (od 11. veka do druge polovine 17.) koji su kao kaločki nadbiskupi stolovali u crkvi Svetog Pavla u Baču, odnosno duže su boravili u pomenutom drugom sedište nadbiskupije. Takođe smo obratili pažnju na njihovu delatnost u Baču ili u okolini. Videli smo da su posle 1541. godine kaločki nadbiskupi izgubili svoju dijecezu i da su morali da „upravljaju“ nadbiskupijom iz preostalih teritorija ranije jedinstvene Ugarske kraljevine, iz Đera ili iz Požuna. Interesantna nam je bila činjenica da su se ovi nadbiskupi u drugoj polovini 16. veka, odnosno u 17. veku trudili više oko sakupljanja poreza sa bivših poseda nekadašnje srednjovekovne dijeceze nego oko, na primer, organizovanja propovedanja, širenja i održavanja katoličke vere na nekadašnjim južnim delovima Ugarske, koji su se nalazile pod Osmanskom okupacijom. Uz to, za crkvene i za svetovne poslove od značaja je bio bački kaptol, koji je vršio funkciju javnog mesta. Posebnu pažnju smo posvetili ovoj crkvenoj instituciji jer je bila veoma značajna u izdavanju povelja u nekim trenucima ne samo na lokalnom već i na zemaljskom nivou. Takođe, kaptoli su bili važni u izborima novih nadbiskupa, i vršili su određene funkcije u odbrani zemlje od 15. veka. Tokom naših istraživanja smo propratili izdavačku delatnost kaptola od početka 14. veka do 1526. godine. Tokom predmohačkog perioda grad bio sedište županije – važne administrativne jedinice srednjeg upravnog nivoa u okvirima pravnog sistema Ugarske. Prvo kao centar tzv. županije utvrđenja od 11. do 14. veka, koji je pripadao ugarskim kraljevima i koji je bio pod vlašću bačkih župana. Videli smo da su bački župani bile važne ličnosti na zemaljskom nivou (to smo konstatovali iz povelja gde su na kraju nabrajani uvek i bački župani koji su bili značajne ličnosti). Kasnije, u skladu sa promenama feudalnog uređenja zemlje i Bačka župnija se transformisala u plemićku županiju za vreme vladavine Karla Roberta u prvoj polovini 14. veka, te vlast u županiji preuzima uglavnom lokalno srednje plemstvo. Grad je takođe postao centar županijskog suda (šedrija) od sredine 14. veka, koji će u Baču funkcionisati do početka 16. veka. Isto tako u mnogim slučajevima održani su sabori više županija (kongregacije, kako smo to videli) pored grada, na kojoj su učestvovali osim predstavnika Bačke i predstavnici Bodroške i Sremske županije. Ne mali udeo je igrala bačka tvrđava u razvoju naselja u periodu naših istraživanja. Ona je bila značajna od vremena stvaranja Ugarske kraljevine sve do kraja vladavine Osmanlija na ovim prostorima do kraja 17. veka. U početku je ona bila kraljevska zemljišna tvrđava koja je bila uporište bačkih župana. U izvorima se javlja od kraja 12. veka, a bila je uništena u vreme najezda Mongola sredinom 13. veka. Obnovljena je (na početku barem delimično - donžon kula) za vreme Karla Roberta u prvoj polovini 14. veka. Ona je ponovo izgrađena u drugoj polovini 15. veka od strane kaločkih nabiskupa da bi postala sastavni deo graničnih tvrđava druge odbrambene linije Ugarske pod upravom nadbiskupa. Između 1526-1543. Ferdinand Habzburški, Jovan Zapolja i Osmanlije su je više puta osvajale, da bi bila u rukama Osmanlija 1543-1687. godine. Za vreme osmanske vlasti je bila među dobro održavanim i čuvanim tvrđavama Segedinskog sandžaka i imala je svoj stalni garnizon. Što se tiče ekonomske istorije grada mogli smo konstatovati da je Bač od sredine 12. veka do kraja 16. veka bio značajni ekonomski i trgovački centar. U navedenom periodu elemente privrednog života smo uspeli rekonstruisati zahvaljujući izvorima koji svedoče o ekonomskom životu grada. Između ostalog tako smo mogli konstatovati da su u gradu postojali nedeljni vašari od 12. veka i da su u 15. veku, odnosno da su u njemu organizovani godišnji vašari koji su bili posećeni i od budimskih trgovaca. Prisutnost zanatlija u poznom srednjem veku je očigledno iz izvora koji su nam pristupačni iz Jagelonskog perioda Ugarske. Od zanatlija se pominju konjušar, krojač, kuvar, pekar, vrtlar, stolar, majurdžija, dok smo u bačkoj tvrđavi ali i gradu naišli na pomen sedlara, krojača, obućara, kovača, streljača i mesara. Isto tako smo uspeli da dođemo do izvora koji su dokazali postojanja zlatarskog ceha u gradu, koji je bio poznat i poštovan na zemaljskom nivou, jer je imao veze sa svojim kolegama majstorima iz Segedina i dalekog Brašova. Takođe je u gradu postojala solska komora, što nam govori da je trgovina soli bila značajna u Baču. Uspeli da nađemo tragove postojanju trgovine u gradu, zahvaljujući princu Žigmunda Jagelonca koji je pazario kod jednog apotekara u Baču. Na važnost Bača ukazuju posete vladara, koji su na kraće ili duže vreme boravili u gradu. Kako smo imali prilike videti, oni su iz različitih razloga dolazili u centar Bačke županije, odnosno u drugi centar Kaločko-Bačke nadbiskupije. Neki su tu boravili kao gosti kao što su bili kraljevi Geza II i Vladislav II, neki su tu organizovali održali državni sabor ili međunarodni skup diplomata kao što su bili Jagelonski kraljevi. Naravno, postojali su vladari koji su sa vojskom dolazili u Bač jer su imali spoljnopolitičke ambicije da osvajaju Ugarsku kao Manojlo I Komnin ili Sulejman Veličanstveni, a grad se nalazio na važnom magistralnom putu. Međutim, postojali su i vladari, za čiji boravak smo mogli saznati zahvaljujući poveljama ili pismima. U Baču su prema tim izvorima boravili Bela IV i Matija Korvin. Posle osvajanje Bača od strane Osmanlija 1543. godine može se konstatovati iz prvog popisa oporezovanog stanovništva (verovatno iz 1545. ili 1546. godine) da je broj stanovništva opao i da se tek formirala jedna potpuno nova administracija carevine, koja je donela sa sobom novu kulturu i civilizaciju. Međutim, posle razaranja je došlo i do oporavljanja i kasnije čak do procvata osmanskog Bača. To možemo konstatovati iz deftera 1560., 1570., odnosno iz 1578. godine. Dolazi do konstantnog povećanja stanovništva (pre svega muslimanskog ali i hrišćanskog), broja zanatlija i trgovaca, osnivaju se džamije. U tvrđavu su boravile spahije (ponekad i begovi), koji su imali timare na jugu Segedinskog sandžaka i zbog toga što se Bač nalazio južnije od Segedina, odnosno Bačka tvrđava je bila solidna za odbranu i bezbedan život. U ovo vreme je grad bio uključen i u rečnu dunavsku trgovinu, jer su bački emini trgovali sa bačkim žitom u Budimu. Isto tako smo došli do važne informacije da je Bač bio kadiluk sedište kadija, on se bavio organizovanjem snabdevanja namirnicama i oko izgradnje mosta kod Petrovaradina. Svakako je bilo interesantno vršiti istraživanja u vezi borbe hrišćana i Osmanlija na teritoriji Bačke u 16. i 17. veku. Prodor hrišćanskih trupa (obično hajduka) je bilo nepodnošljivo za lokalno stanovništvo jer su ih oporezivali ili pljačkali. Borbe su postale stalne već posle 1541. godine naročito do 1606. godine. Kako smo mogli konstatovati, vojnici pograničnih tvrđava sakupljali su desetinu za kaločkog nadbiskupa, tako da su u nekim momentima bili faktički plaćenici crkvene strukture. Značajne su bile i katoličke misije organizovane krajem 16. i tokom 17. veka na prostoru Bača i šire okoline. Iz naših saznanja je postalo jasno da je Bač bio jedan od centara franjevačkih misija, gde su propovedali i jezuiti početkom 17. veka. Iz izveštaja misionara, koji su slani za Rim, mogli smo videti kakva je bila situacija za katolike na osmanskim teritorijama, kako su se sukobiljavali misionari sa osmanskim vlastima ali i sa pravoslavnim sveštenstvom. Čini nam se da su se obe crkve borile za širenje svojih uticaja, odnosno sprečavanje druge crkve da dobija nove vernike. Ovo su važni podaci i zbog toga što nam govore o broju hrišćana ali i o naseljima u kojima su živeli. Osnova razvoja Bača je činio njegov povoljan geografski položaj i plodno zemljište koje od najranijih vremena do današnjeg dana obezbeđuje osnove bilo da se radi o zemljoradnji, voćarstvu, povrtarstvu, stočarstvu ili ribolovu. Njegov geografski položaj je tokom srednjeg veka i ranog modernog doba naselju takođe osigurao određen stepen značaja i u vojnom smislu, ali i značaj kao saobraćajnog pa donekle i tržišnog centra. U tom smislu ne iznenađuje da su ustanove poput centra županije sa tvrđavom, sedište nadbiskupije i kaptol bili smešteni u gradu. Ujedno, te ustanove su omogućile da naselje postane i svojevrstan kulturni centar sa relativno brojnim predstavnicima učenih ljudi, sa kontaktima na zemaljskom nivou pa i šire. Crkvene, upravne, sudske, kulturne i vojne funkcije, značaj u trgovini i privredi, uticali su na sticanje odlika koje karakterišu gradove – a pokazali smo da se radilo o gradu od značaja na regionalnom nivou.sr
dc.languagesr (latin script)
dc.publisherУниверзитет у Новом Саду, Филозофски факултетsr
dc.rightsopenAccessen
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceУниверзитет у Новом Садуsr
dc.subjectsrednjovekovni Bačsr
dc.subjectosmanski Bačsr
dc.subjectUgarskakraljevinasr
dc.subjectOsmansko carstvosr
dc.subjectKaločko-Bačkanadbiskupijasr
dc.subjectbački kaptolsr
dc.subjectBačka županija,bačka tvrđavasr
dc.subjectekonomska istorijasr
dc.subjectvojnaistorijasr
dc.subjectdemografijasr
dc.subjectsrednjovekovna istorijasr
dc.subjectistorija ranog modernog dobasr
dc.titleIstorija Bača od poznog srednjeg veka do opadanja moći Osmanskog carstvasr
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dcterms.abstractХарди, Ђура; Гyöре-Ђере, Золтáн; Харди, Ђура; Гyöре-Ђере, Золтáн; Крстић, Aлександар; Стојковски, Борис; Пфајфер, Aтила; Историја Бача од позног средњег века до опадања моћи Османског царства; Историја Бача од позног средњег века до опадања моћи Османског царства;
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/68742/IzvestajKomisije.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/68741/Disertacija.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_17977


Документи за докторску дисертацију

Thumbnail
Thumbnail

Ова дисертација се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о дисертацији