Značaj percepcije pravednosti, etičke klime i ličnih karakteristika za predviđanje kontraproduktivnog radnog ponašanja
Author
Slijepčević, VanjaMentor
Majstorovic, NebojsaCommittee members
Matanovic, JelenaČizmić, Svetlana
Šljukić, Marica
Majstorovic, Nebojsa
Metadata
Show full item recordAbstract
Kontraproduktivno radno ponašanje može se definisati kao bilo koji vid namernog ponašanja članova organizacije koje je u suprotnosti sa legitimnim organizacijskim ciljevima i potencijalno ugrožava njene interese. U ovom radu polazi se interakcionističke defininicije organizacijskog ponašanja, prema kojoj se diverzitet kontraproduktivnih postupaka najbolje može razumeti i predvideti ukoliko su nam poznate ličnosne karakteristike zaposlenog, kao i karakteristike organizacije u kojoj radi. Decenije istraživanja o percipiranoj organizacijskoj pravednosti ukazuju da kontraproduktivno radno ponašanje može nastati kao reakcija na percipiranu nepravednost u razmeni ekonomskih i socijalnih resursa u okvirima poslovne i etičke klime organizacije. Iz tog razloga, prediktori kontraproduktivnog ponašanja iz korpusa organizacijskih varijabli odnose se na percepciju pravednosti i percepciju etičke klime u radnoj organizaciji. Imajući u vidu uvrežen stav u literaturi da se devijanta radna ponašanja ...najbolje mogu predvideti preko devijantnih osobina ličnosti, uticaj ličnosnih karakteristika ispitan je putem konstrukta Mračna trijada. Većina dosadašnjih istraživanja bavila su se doprinosom individualnih i/ili organizacijskih činilaca nepoželjnog radnog ponašanja. Stoga je u ovom radu postavljeno pitanje o značaju i organizacijskih i interpersonalnih prediktora kontraproduktivnog ponašanja, kao i o prirodi njihove interakcije. U tu svrhu sprovedeno je istraživanje na 428 zaposlenih ispitanika, oba pola, različitog stepena obrazovanja, prosečne starosti 42 godine, koji u trenutnoj organizaciji rade najmanje godinu dana. Na osnovu rezultata istraživanja potvrđen je doprinos navedenih konstrukata u predikciji kontraproduktivnog ponašanja. Kao značajni prediktori izdvojili su se percepcija informacijske pravednosti, percepcija etičke klime Zakon i kodeks i Makijavelizam. Testiranje moderacije ukazuje da osobine ličnosti utiču na vezu organizacijskih prediktora i kontraproduktivnog radnog ponašanja, dok je na osnovu testova razlika moguće napraviti socio-demografski profil potencijalno rizične grupe zaposlenih. S obzirom na predočen stepen ozbiljnosti posledica po organizaciju u ekonomskom i u etičkom smislu, utvrđivanje faktora koji doprinose razvoju kontraproduktivnog radnog ponašanja i njegova prevencija trebalo bi da predstavljaju prioritetne zadatke istraživanja i intervencija u našim industrijama. Uprkos tome, ovo istraživanje prvo je te vrste u Republici Srbiji. Njegov praktični značaj ogleda se u mogućnosti primene ovih saznanja u rešavanju pitanja gubitaka izazvanih neopravdanim i izostancima usled bolesti, gubitaka izazvanim subverzijom, krađama, mobingom i drugim oblicima kontraproduktivnog ponašanja. Ograničenja se uglavnom odnose na transverzalni dizajn i upotrebu samo-izveštaja. Rezultati ove studije pokazuju da bi buduća istraživanja svakako trebalo da zauzmu holistički pristup, integrišući organizacijske i interpersonalne činioce nastanka kontraproduktivnog radnog ponašanja, kako bi se ostvario viši nivo razumevanja ovog fenomena ali i da bi se obezbedio empirijski osnov za intervencije sa ciljem izbegavanja gubitaka u poslovanju i čuvanja ugleda organizacije.