Show simple item record

dc.contributor.advisorPokrajac, Gordana
dc.contributor.otherPaunović, Zoran
dc.contributor.otherBecanovic-Nikolic, Zorica
dc.contributor.otherScepanovic, Sandra
dc.contributor.otherVladusic, Slobodan
dc.creatorJavor, Igor
dc.date.accessioned2021-02-25T14:53:23Z
dc.date.available2021-02-25T14:53:23Z
dc.date.issued2019-12-20
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija156213504727793.pdf?controlNumber=(BISIS)110834&fileName=156213504727793.pdf&id=13067&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=110834&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije156213505341256.pdf?controlNumber=(BISIS)110834&fileName=156213505341256.pdf&id=13068&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.uri/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije156213505341256.pdf?controlNumber=(BISIS)110834&fileName=156213505341256.pdf&id=13068
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/17960
dc.description.abstractU doktorskoj disertaciji se izlaţu, analiziraju i porede obrade figure homerskog Tersita na dijahronijskoj ravni, od početaka antičke knjiţevnosti do kraja epohe humanizma i renesanse. Interpretacija knjiţevne graĎe sprovedena je iz perspektive razvojnih procesâ dekonstrukcije herojske paradigme u evropskoj istoriji ideja, otelovljenih u načinima na koji Tersitov lik artikuliše svoju kritiku izneverenih i prevaziĎenih herojskih vrednosti. Polazeći od epizode sa Tersitom u drugom pevanju Ilijade (B, 211-277), u radu se prate transformacije lika kroz antičku knjiţevnost u okvirima predanja o Trojanskom ratu, od najstarije graĎe za kikličke epove, preko klasične mitografske literature do njegovih manifestacija u grčkoj i latinskoj knjiţevnosti rimskog perioda. U odnosu na širi formalno-tematski i poetički plan literature zasnovane na materijalu trojanskog predanja, Tersit se pojavljuje u problematičnoj opreci homerskih i nehomerskih obrada po pitanju svog socijalnog, odnosno herojskog statusa pod Trojom te svoje socijalne funkcije. U disertaciji se razvija niz hipoteza kojima se pokušava objasniti na koje je načine Tersitov ambivalentni poloţaj iz perspektive socijalnih ustrojstava i herojskih vrednosti „homerskog društva“ odraţavao krucijalne promene u istoriji antičke civilizacije, obeleţene usponom polisa i raĎanjem demokratskih ideja. Sa aspekta svoje uloge u društvu, Tersitova figura se sagledava kroz antropološko tumačenje rituala progona ili ţrtvovanja pharmakos-a, te se ukazuje na načine kojima se elementi ovoga rituala prenose u knjiţevnost, pretvarajući Tersita u objekat poruge i komičnog izazivača smeha. U ovako odreĎenoj poetičkoj funkciji Tersit se tumači kao jedan od najranijih predstavnika „pesništva pokude“ (Nagy 1979) i kao takav dobija izuzetno vaţnu ulogu u evoluciji razumevanja heroja i herojskog već u najstarijoj evropskoj knjiţevnosti. U osnovi ideje o dekonstrukciji herojske paradigme stoji stav da se u većini drevnih knjiţevnih tradicija herojska paradigma pojavljuje kao socijalni, kulturni, politički i ideološki konstrukt, uobličen prema prevladavajućim normama odreĎenog doba i sredine, pa stoga i podloţan kritici i preobraţaju u prelomnim duhovnoistorijskim situacijama. Razvoj Tersitove figure kao odraza ovih preobraţaja u istoriji evropske knjiţevnosti ispraćen je kroz svoje potonje manifestacije u helenističkoj i rimskoj knjiţevnosti, gde se već uočava postepeno paradigmatsko pomeranje sa klasične koncepcije heroja tradicije na modernu koncepciju heroja istorije. Ovo pomeranje je odraţeno u helenističkim preispitivanjima verodostojnosti epskog medijuma i postupcima demistifikacije klasičnog heroja u rimskim satiričnim ţanrovima. Posle pomeranja Tersitove uloge u ovim procesima u drugi plan tokom epohe srednjovekovlja, Tersit se ponovo vraća u njihov fokus sa pojavom humanizma i renesanse. Zahvaljujući rehabilitaciji većine svojih klasičnih aspekata Tersit će se u poznorenesansnoj knjiţevnosti ostvariti kao nosilac dekonstrukcije herojske paradigme u punom potencijalu svog odreĎenja kao pesnika pokude, satiričara i lude, u obradama engleskih dramatičara N. Udala, V. Šekspira i T. Hejvuda, ukazujući na dalja bitna pomeranja u razumevanju tradicionalnog heroja na pragu modernog doba. Prateći istorijske modalitete figure od antike do renesanse, u ovom radu se pokušava ukazati na to da se kroz preobraţaje Tersita, kao veoma vaţnog predstavnika jedne preispitivačke struje u evropskoj knjiţevnosti, mogu u znatnoj meri shvatiti razvojni procesi koji su uticali na prevazilaţenje tradicionalne ideje o heroju i otvorili put njegovim modernim poimanjima.sr
dc.languagesr (cyrillic script)
dc.publisherУниверзитет у Новом Саду, Филозофски факултетsr
dc.rightsopenAccessen
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
dc.sourceУниверзитет у Новом Садуsr
dc.subjectherojsr
dc.subjectherojsko dobasr
dc.subjectantiherojsr
dc.subjectneherojskosr
dc.subjectdekonstrukcija herojske paradigmesr
dc.subjectpesnik pokudesr
dc.subjectfarmakossr
dc.subjectmitsr
dc.subjecttematologijasr
dc.subjecthomerologijasr
dc.subjectšekspirologijasr
dc.titleFigura Tersita kao dekonstrukcija herojske paradigme od klasične književnosti do književnosti renesansesr
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseBY
dcterms.abstractПокрајац, Гордана; Пауновић, Зоран; Сцепановиц, Сандра; Бецановиц-Николиц, Зорица; Владусиц, Слободан; Јавор, Игор; Фигура Терсита као деконструкција херојске парадигме од класичне књижевности до књижевности ренесансе; Фигура Терсита као деконструкција херојске парадигме од класичне књижевности до књижевности ренесансе;
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/68690/IzvestajKomisije.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/68688/Disertacija.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_17960


Files in this item

Thumbnail
Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record