Show simple item record

Vojna neutralnost i nesvrstanost kao strategije bezbednosti malih država: studije slučaja Srbija i Švedska

dc.contributor.advisorEjdus, Filip
dc.contributor.otherEdström, Håkan
dc.contributor.otherEjdus, Filip
dc.contributor.otherSimić, Dragan
dc.creatorRadoman, Jelena M.
dc.date.accessioned2020-09-25T15:02:14Z
dc.date.available2020-09-25T15:02:14Z
dc.date.issued2020-07-17
dc.identifier.urihttp://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=7580
dc.identifier.urihttps://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:22501/bdef:Content/download
dc.identifier.urihttp://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=20835593
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/17430
dc.description.abstractThis dissertation was guided by a main question: How come that the two very different small states, Serbia and Sweden, came to define their security policies in identical terms of military neutrality/non-alignment. The author firstly saw the pitfalls of the available bodies of literature discussing neutrality/non-alignment and small states. The first portion of literature never convincingly elaborated what are the actual security strategies of neutral/non-aligned states, other than a generic assumption that staying outside of military alliances is a war-avoidance technique. The small states scholarship remains largely engaged to define ‗smallness‘ and still fails short to explain when and how ‗smallness‘ actually matters for small states‘ security strategies. A novel theoretical model was built in the dissertation to include multiple variables, emerging from different theoretical frameworks, to explain why certain small states choose to stay outside of military alliances in the 21st century. That model, offering a middle-range theory generalisation, includes three independent variables: war experience and historical account of neutrality/non-alignment, discussed by historical institutionalism; threat perceptions, as discussed by neo-realists, and internal political dynamics, as applied by the rational choice theory. The three independent variables were then applied on a rich empirical material gained from the two case studies. Findings point to the strong resonance of the previous historical experience with the choice of military neutrality/non-alignment and to an absence of a causal link between that choice and threat assessments. Internal political dynamics holds a strong explanatory potential in the both cases, though contextually shaped in different mannersen
dc.description.abstractOva disertacija je voĊena jednim glavnim pitanjem: kako to da su dve veoma razliĉite male drţave, Srbija i Švedska, definisale svoje bezbednosne politike na identiĉan naĉin, kao vojnu neutralnosti/nesvrstanosti. Autorka je najpre utvrdila nedostatke dostupne literature na temu neutralnosti/nesvrstanosti i malih drţava. Prvi deo literature nikada nije uverljivo objasnio koje su to stvarne strategije bezbednosti neutralnih/nesvrstanih drţava, izuzev generiĉke pretpostavke da je neĉlanstvo u vojnim savezima naĉin da se izbegne ulazak u rat. Literatura o malom drţavama je još uvek preteţno zaokupljena naporima da definiše šta je to što odreĊene drţave definiše kao male, i još uvek ne uspeva da objasni kada je i kako to što su neke drţave male relevantno za njihove politike bezbednosti. Inovativni teorijski model izgraĊen u ovoj disertaciji je ukljuĉio razliĉite varijable iz razliĉitih teorijskih okvira kako bi ponudio objašnjenje zašto pojedine male drţave odluĉuju da ostaju van vojnih saveza u 21. veku. Taj model, koji nudi generalizaciju teorije srednjeg dometa, ukljuĉuje tri nezavisne varijable: iskustvo rata i istorijsko iskustvo neutralnosti/nesvrstanosti, koje objašnjava istorijski institucionalizam; percepcija pretnji, onako kako ih diskutuju neo-realisti, i unutrašnja politička dinamika, onako kako je analizira teorija racionalnog izbora. Tri nezavisne varijable su potom primenjena na bogat emirijski materijal dobijen iz dve studije sluĉaja. Nalazi ukazuju na jaku vezu izmeĊu prethodnog istorijskog iskustva i izbora vojne neutralnosti/nesvrstanosti i odsustvo kauzalne veze izmeĊu tog izbora i percepcije pretnji. Unutrašnja politiĉka dinamika ima jak eksplanatorni potencijal u obe studije sluĉaja, ali ona se zavisno od konteksta znaĉajno drugaĉije manifestujesr
dc.formatapplication/pdf
dc.languageen
dc.publisherУниверзитет у Београду, Факултет политичких наукаsr
dc.rightsopenAccessen
dc.sourceУниверзитет у Београдуsr
dc.subjectmilitary neutralityen
dc.subjectvojna neutralnostsr
dc.subjectmilitary non-alignmenten
dc.subjectsmall statesen
dc.subjectalliancesen
dc.subjectSerbiaen
dc.subjectSwedenen
dc.subjecthistorical experienceen
dc.subjectthreat perceptionsen
dc.subjectinternal political dynamicsen
dc.subjectvojna nesvrstanostsr
dc.subjectmale drţavesr
dc.subjectsavezisr
dc.subjectSrbijasr
dc.subjectŠvedska istorijsko iskustvosr
dc.subjectpercepcija pretnjisr
dc.subjectunutrašnja politiĉka dinamikasr
dc.titleMilitary neutrality / non-alignment as security strategies of small statesen
dc.title.alternativeVojna neutralnost i nesvrstanost kao strategije bezbednosti malih država: studije slučaja Srbija i Švedskasr
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseARR
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/65449/Disertacija.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/65450/IzvestajKomisije23248.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_17430


Files in this item

Thumbnail
Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record