Interakcije između lekova kod bolesnika sa akutnim koronarnim sindromom u zavisnosti od faze lečenja
Drug-drug interactions in patients with acute coronary syndrome across phases of treatment
Metadata
Show full item recordAbstract
Uvod: Akutni koronarni sindrom (AKS) predstavlja značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta širom sveta. Ciljevi ove studije bili su otkrivanje faze lečenja u kojoj su bolesnici sa AKS izloženi najvećem broju potencijalnih interakcija između lekova, kao i utvrđivanje najčešćih potencijalnih interakcija i faktora koji utiču na njihov broj u tri faze lečenja: od prvog
kontakta sa zdravstvenom službom do koronarografije (1. faza), od koronarografije do poslednjeg
dana hospitalizacije (2. faza) i na otpustu iz bolnice (3. faza).
Materijal i metod: Istraživanje je dizajnirano kao opservaciona retrospektivna kohortna
klinička studija koja je sprovedena na Klinici za kardiologiju, Kliničkog centra u Kragujevcu.
Baze Medscape®, Epocrates® i Micromedex® su korišćene za otkrivanje potencijalnih
interakcija između lekova.
Rezultati: U studiju je uključeno 245 bolesnika. Ukupan broj potencijalnih interakcija bio je
najveći u 2. fazi lečenja prema svim bazama, ali je statistički značajna razl...ika između sve tri
faze pokazana samo za potencijalne interakcije po Medscape® bazi. U 1. fazi lečenja, nezavisno
od kategorije ozbiljnosti i korišćene baze, najčešća potencijalna interakcija bila je između
aspirina i heparina, u 2. fazi između aspirina i enoksaparina, a u 3. fazi između aspirina i
bisoprolola. U barem jednoj fazi lečenja starost, >6 sati od pojave simptoma do prijema, dužina
hospitalizacije, primarna perkutana koronarna intervencija, hronična opstruktivna bolest
pluća, ranije prisutne aritmije, hiperlipidemija, hipertenzija, gojaznost, sistolni krvni
pritisak na prijemu, TIMI rizik skor na prijemu, ALT, CRP, LDL, broj propisanih lekova i
različite farmakološke grupe lekova su povećavali rizik za pojavu većeg broja potencijalnih
interakcija, dok su koronarografija posle 24 sata hospitalizacije, mehanička ventilacija, astma,
cerebrovaskularne bolesti, demencija i podatak o alergiji na lekove u medicinskoj
dokumentaciji delovali protektivno. Efekat pola, tipa AKS-a, Charlson-ovog indeksa
komorbiditeta, delirijuma, srčane insuficijencije, dijabetesa, aPTT-a i broja lekara koji su
bolesniku propisivali lekove zavisio je od faze lečenja i kategorije ozbiljnosti potencijalnih interakcija između lekova.
Zaključak: Lekari bi trebalo da obrate posebnu pažnju na mogućnost pojave potencijalnih
interakcija između lekova kod bolesnika sa AKS kod kojih su prisutni faktori koji mogu
povećati njihov broj.
Introduction: Acute coronary syndrome (ACS) is an important cause of morbidity and mortality
worldwide. The objectives of this study were to reveal the treatment phase in which ACS patients
were exposed to the highest number of potential drug-drug interactions (pDDIs), as well as to
determine the most common pDDIs and risk factors for pDDIs in three phases of ACS treatment:
from the point of first medical contact to the coronary angiography (1st phase), after coronary
angiography to the last day of hospitalization (2nd phase) and at discharge from hospital (3rd
phase).
Material and method: A retrospective observational cohort clinical study was conducted at the
Clinic for Cardiology of the Clinical Centre Kragujevac, a public tertiary care hospital in
Kragujevac, Serbia. Medscape®, Epocrates® and Micromedex® were used to detect pDDIs.
Results: This study included 245 ACS patients. According to all three interaction checkers total
number of pDDIs was highest in 2nd phase, but... a statistically significant difference between all
three phases was shown only for pDDIs detected by Medscape®. The most common pDDIs
across phases of treatment regardless of the severity category and interaction checker were aspirin + heparin (1st phase), aspirin + enoxaparin (2nd phase) and aspirin + bisoprolol (3rd phase).
In at least one treatment phase age, >6 hours from the beginning of the symptoms to admission, longer hospitalization, primary percutaneous coronary intervention, chronic obstructive pulmonary disease, prior arrhythmias, hyperlipidemia, hypertension, obesity, systolic blood pressure at admission, TIMI risk score at admission, ALT, CRP, LDL, number of prescribed
drugs and various pharmacological classes increased risk of pDDIs, while coronary angiography after 24 hours of hospitalization, mechanical ventilation, asthma, cerebrovascular diseases, dementia and drug allergy protected against them. Effects of gender, type of ACS, Charlson
Comorbidity Index, delirium, heart failure, diabetes, aPTT and number of prescribers depended
on the phase of treatment and pDDI severity.
Conclusion: In conclusion, physicians should be vigilant to the possibility of pDDIs in patients
harbouring factors which may increase their rate.