Varijabilnost sadržaja odabranih fenolnih jedinjenja u ekstraktima plodova pet šumskih drvenastih vrsta sa različitih staništa u Srbiji
The variability of selected phenolics contents in fruit extracts of five woody forest species from different habitats in Serbia
Author
Bajić-Ljubičić, JasnaMentor
Popović, ZoricaCommittee members
Matić, RadaŠinžar-Sekulić, Jasmina

Tešević, Vele

Džamić, Ana

Metadata
Show full item recordAbstract
Šumske drvenaste vrste (potencijalno) jestivih i/ili korisnih plodova, označene kao samoniklo
voće, predstavljaju važan deo specijskog diverztiteta u šumskim ekosistemima Srbije. Vrste Rosa
canina L. (Rosaceae), Crataegus monogyna Jacq. (Rosaceae), Prunus spinosa L. (Rosaceae),
Cornus mas L. (Cornaceae) i Cornus sanguinea L. (Cornaceae), iako relativno česte u flori Srbije,
još uvek nisu dovoljno proučene sa fitohemijskog, kao ni sa ekološko-hemijskog aspekta.
Kvalitativna i kvantitativna LC/MS-MS analiza sadržaja određenih hemijskih jedinjenja u
populacijama sa međusobno udaljenih staništa, kao i u pojedinačnim jedinkama na mikrostaništu,
kao osnovni cilj ovog rada, pružila je informacije o sintezi specifičnih sekundarnih metabolita kao
odgovoru na kompleks ekoloških faktora na staništu. Hemijska karakterizacija odabranih vrsta
urađena je identifikacijom i kvatifikacijom fenolne kiseline (neohlorogena kiselina [5-Okafeoilhinska
kiselina]) i pet flavonoida (kvercituron [kvercetin-3-O-g...lukuronid], hiperozid
[kvercetin-3-O-galaktozid], rutin [kvercetin-3-O-rutinozid], izokvercetin [kvercetin-3-Oglukozid]
i kvercitrin [kvercetin-3-O- ramnozid]) u metanolnim ekstraktima svežih plodova
uzorkovanih iz tri prirodne populacije svake vrste. Geografska udaljenost istraživanih populacija
(Avala, Zlatarsko jezero i Ozren) omogućila je analizu povezanosti sadržaja ispitivanih fenolnih
jedinjenja sa različitim sredinskim uslovima.
U metanolnim ekstraktima svežih plodova vrsta R.canina, C. mas i C. sanguinea detektovano je
prisustvo svih šest analiziranih fenolnih jedinjenja: neohlorogene kiseline, kvercetin-glukuronida,
-galaktozida, -rutinozida, -glukozida i -ramnozida, dok kod vrsta C. monogyna i P. spinosa
prisustvo kvercetin-glukuronida nije utvrđeno. U poređenju sa literaturnim podacima ispitivanja
plodova kultivisanih i divljih vrsta koje se smatraju bogatim izvorima analiziranih fenolnih
jedinjenja (prirodnih antioksidanata), predstavljeni rezultati pokazuju da se prirodne populacije pet
šumskih vrsta sa teritorije Srbije odlikuju veoma visokim sadržajem ovih jedinjenja. Ispitivane
vrste se značajno razlikuju kako po sadržaju analiziranih fenolnih jedinjenja u ukupnom uzorku,
tako i po njihovom procentualnom učešću i varijabilnosti sadržaja. Kod svih ispitivanih vrsta je
utvrđen manji ili veći stepen interpopulacione varijabilnosti, a hemometrijskom analizom je
utvrđeno koja od ispitivanih jedinjenja najviše doprinose razlikama između populacija...
Faculty:
Универзитет у Београду, Биолошки факултетDate:
08-06-2018Projects:
- Evaluation of ecophysiological and genetic plant diversity in forest ecosystems (RS-173011)
- Plant Biodiversity of Serbia and the Balkans - assesment, sustainable use and protection (RS-173030)