Show simple item record

Contextualist responses to the sceptic: conversational mechanisms for changing of the epistemic standards

dc.contributor.advisorLazović, Živan
dc.contributor.otherLazović, Živan
dc.contributor.otherZorić, Aleksandra
dc.contributor.otherBogdanovski, Mašan
dc.creatorPerić, Marko D.
dc.date.accessioned2018-12-28T09:11:07Z
dc.date.available2018-12-28T09:11:07Z
dc.date.available2020-07-03T09:54:29Z
dc.date.issued2018-11-13
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/10544
dc.identifier.urihttp://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=6405
dc.identifier.urihttps://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:19103/bdef:Content/download
dc.identifier.urihttp://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=50859279
dc.description.abstractOvaj rad bavi se jednom od najaktuelnijih i najznačajnijih tema savremene epistemologije – kontekstualističkim rešenjem problema skepticizma. Konverzacioni kontekstualizam je epistemološko stanovište konstruisano radi objašnjenja mogućnosti ispravnog pripisivanja znanja saznajnim subjektima, uprkos radikalnim skeptičkim argumentima i hipotezama o sistematskoj obmani. Pored toga, konverzacioni kontekstualizam je istovremeno i pokušaj da se analizira i objasni veoma širok spektar različitih upotreba termina „znanje“ u svakodnevnom jeziku, s obzirom na različitost konverzacionih konteksta u kojima se taj termin koristi. Glavni predmet ovog rada jeste detaljna analiza problema koji se tiče mehanizama promene standarda za pripisivanje znanja, kao osnove za razjašnjenje kontekstualističkog odgovora skepticizmu. Posebna pažnja je usmerena na asimetriju koja se javlja između mehanizama za povišavanje i snižavanje standarda za pripisivanje znanja. Jedna od glavnih teza koju kontekstualisti zastupaju je da su mehanizmi povišavanja epistemičkih standarda ključni za objašnjenje načina na koji skeptički argumenti dobijaju na ubedljivosti i odakle crpe svoju snagu. Međutim, u objavljenim radovima na temu kontekstualizma, vrlo je malo reči o mehanizmima za snižavanje epistemičkih standarda u okviru konverzacionih konteksta. Jedna od glavnih tema kojima se rad bavi jeste upravo analiza mehanizama za snižavanje epistemičkih standarda kao ključnog koraka u pokušaju da se (svakodnevno) znanje sačuva od skeptičkih prigovora. U uvodnom poglavlju izlažu se osnovne postavke konverzacionog kontekstualizma. Razmatraju se najznačajnije razlike između kontekstualizma i nekih drugih tzv. varijantističkih pozicija, sa jedne strane, kao i klasičnih invarijantističkih teorija, sa druge strane. Takođe, izlaže se podela kontekstualističkih teorija s obzirom na nekoliko najznačajnijih kriterijuma. Najpre se analizira podela kontekstualističkih teorija s obzirom na kontekst u odnosu na koji se vrši procena istinitosnih vrednosti saznajnih tvrdnji, a zatim i u odnosu na mehanizam kojim se vrši promena standarda za pripisivanje znanja. U poslednjem odeljku autor eksplicira osnovnu ideju skepticizma, razmatrajući jedan od glavnih tipova skeptičkih argumenata. Drugo poglavlje bavi se problemom deduktivne zatvorenosti znanja. Princip prenošenja znanja putem implikacije predstavlja jedan od ključnih koraka u skeptičkoj argumentaciji, kojom se dovodi u pitanje naše svakodnevno znanje. Autor izlaže različita rešenja skeptičkog paradoksa, a zatim detaljno analizira podelu kontekstualističkih teorija s obzirom na odnos prema pomenutom principu. U zavisnosti od toga da li za osnovu uzimaju teoriju relevantnih alternativa ili teoriju protivčinjeničkih kondicionalnih iskaza, neke kontekstualističke teorije odbacuju princip deduktivne zatvorenosti znanja, dok ga druge prihvataju uz fiksiranost konverzacionog konteksta. Treće poglavlje je najznačajniji deo rada. U njemu se definišu epistemički standardi za pripisivanje znanja, a zatim se detaljno analiziraju mehanizmi za njihovo variranje. Autor razmatra nekoliko najznačajnijih kontekstualističkih pravila za povišavanje standarda za pripisivanje znanja, poput pravila pažnje, pravila osetljivosti i upadljivosti greške. Takođe, analizira se razlika između jednostavnog konverzacionog kontekstualizma i inferencijalnog kontekstualizma, s obzirom na različit pristup u objašnjenju mehanizama za variranje epistemičkih standarda. Poslednji odeljak ovog poglavlja bavi se detaljnom analizom mehanizama za snižavanje epistemičkih standarda i resetovanje konverzacionih konteksta, kao ključnog koraka u pokušaju da se svakodnevno znanje sačuva od skeptičkih scenarija. Autor razmatra mnoštvo različitih primera konverzacionih konteksta, stavljajući akcenat na analizu asimetrije koja se javlja između mehanizama za povišavanje i snižavanje epistemičkih standarda. Zaključno poglavlje predstavlja retrospektivu razmatranih problema koja prati osnovnu liniju argumentacije i izlaganja. Autor izlaže najznačajnije rezultate istraživanja, naročito onih koji se tiču mehanizama za promenu epistemičkih standarda. Posebna pažnja posvećuje se značaju objašnjenja mehanizama za snižavanje epistemičkih standarda i promenu konverzacionih konteksta, u nastojanju da se ponudi adekvatno rešenje problema skepticizma.sr
dc.description.abstractThe main focus of this thesis is one of the most topical and important themes of contemporary epistemology – contextualist solution to the problem of skepticism. Conversational contextualism is an epistemological viewpoint constructed towards explaining the possibility of legitimate knowledge ascriptions, despite the radical skeptical arguments and hypotheses of systematic deception. Conversational contextualism is also an attempt to analyze and explain the wide range of different meanings of the term „knows“ in ordinary language, considering many different conversational context in which that term is used. The principal goal of the thesis is a detailed analysis of the mechanisms for changing of the epistemic standards as a basis for the clarification of contextualist answers to the sceptic. Special interest is focused on the asymmetry between conversational mechanisms for increasing and decreasing of the epistemic standards. One of the main contextualist thesis is that the conversational mechanisms for increasing of epistemic standards are the key for explaining the means by which skeptical arguments get their legitimacy and draw their strength. However, in the most prominent papers on contextualism, there is very little attention towards conversational mechanism for the lowering of epistemic standards. One of the most important topics in this thesis is a detailed analysis of the conversational mechanisms for epistemic standards shifts, as a key step towards saving ordinary knowledge from skeptical arguments. In the opening chapter author discusses the main ideas of conversational contextualism. He explains the differences between contextualism and some classical invariantist theories and presents the main division of contextualist theories given couple of the most important criteria. First, he analyzes the distinction between contextualist theories based on the context relative to which the semantic evaluation of knowledge claims is considered, and then the distinction based on the way the epistemic standards are changed. In the last section author considers main ideas of skepticism by analyzing one of the most prominent skeptical arguments. The second chapter deals with the principle of deductive closure of knowledge. The entailment principle of knowledge is one of the most important steps in sceptic’s argumentation which he uses to question all of our ordinary knowledge. The author examines different solutions to the sceptic paradox and gives a detailed analysis of contextualist theories whether they accept or reject the principle of deductive closure of knowledge. By taking the relevant alternatives theory, or the theory of counterfactual conditionals, as their basis, some contextualist positions reject the closure principle, and some accept it with the fixation of conversational context. The third chapter represents the most important part of the thesis. In that chapter the author defines epistemic standards and then analyzes conversational mechanisms for their contextual shifts. He examines some of the most important conversational rules put up by leading contextualist philosophers, like the rule of attention, rule of sensitivity and the rule of salience. The author also indicates the most significant differences between simple conversational contextualism and inferential contextualism, according to the different approaches to the problem of contextual shifts. The last section of this chapter is dedicated to the most important question considering conversational mechanism for lowering of the epistemic standards, as a key step towards saving the ordinary knowledge from skeptical arguments. The author analyzes various different examples of conversational contexts, pinpointing the asymmetry between increasing and lowering of the epistemic standards. The last chapter is a retrospection of the considered problems, which follows the main line of argumentation and exposition. The author underlines the most significant results of the inquiry, especially those regarding conversational mechanisms for the change of epistemic standards. Special accent is put on the importance of an adequate explanation of conversational mechanisms for lowering of the epistemic standards, in an effort to propose successful resolution to the problem of skepticism.en
dc.formatapplication/pdf
dc.languagesr
dc.publisherУниверзитет у Београду, Филозофски факултетsr
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179041/RS//
dc.rightsopenAccessen
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceУниверзитет у Београдуsr
dc.subjectkonverzacioni kontekstualizamsr
dc.subjectconversational contextualismen
dc.subjectskepticismen
dc.subjectepistemic standardsen
dc.subjectconversational mechanisms for contextual shiftsen
dc.subjectconversational mechanisms for lowering of the epistemic standardsen
dc.subjectskepticizamsr
dc.subjectstandardi za pripisivanje znanjasr
dc.subjectkonverzacioni mehanizmi promene epistemičkih standardasr
dc.subjectmehanizmi snižavanja epistemičkih standardasr
dc.titleKontekstualistički odgovori skeptiku: konverzacioni mehanizmi promene epistemičkih standardasr
dc.title.alternativeContextualist responses to the sceptic: conversational mechanisms for changing of the epistemic standardsen
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25612/Disertacija.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25613/IzvestajKomisije18680.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25613/IzvestajKomisije18680.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25612/Disertacija.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_10544


Files in this item

Thumbnail
Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record