National Repository of Dissertations in Serbia
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrilic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   NaRDuS home
  • Универзитет у Крагујевцу
  • Филолошко-уметнички факултет
  • View Item
  •   NaRDuS home
  • Универзитет у Крагујевцу
  • Филолошко-уметнички факултет
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Teritorijalno raslojena leksika u književnom delu Dragoslava Mihailovića

Thumbnail
2018
Disertacija.pdf (5.644Mb)
Tanje_Tanaskovic_FILUM.pdf (10.38Mb)
Author
Tanasković, Tanja J.
Mentor
Ramić, Nikola
Committee members
Kovačević, Miloš
Miloradović, Sofija
Đurović, Sanja
Metadata
Show full item record
Abstract
Osnovni predmet ove doktorske disertacije jeste istraživanje leksike u prozi Dragoslava Mihailovića koje podrazumeva leksikološki pristup teritorijalno obeleženoj leksici. Zastupljenost teritorijalnog raslojavanja jezika u prozi ovoga autora pokazuje veliku raznovrsnost oblika na svim jezičkim nivoima, ali se na leksičkom planu postiže najviši stepen efektivnosti u slikanju pojmovnog sveta nosilaca dijalekta. Pisac u najvećoj meri koristi jezička sredstva koja su karakteristična za kosovsko-resavski dijalekat, koji nije u najužoj osnovici standardnoga srpskog jezika, ali koji, podjednako kao i ostali dijalekti, predstavlja izvor za bogaćenje leksikona srpskog književnog jezika. U tezi se stoga razmatra problem identiteta dijalekatske reči i otvara kompleksno i aktuelno pitanje odnosa dijalekatsko ~ standardnojezičko na leksičkom planu, te se teorijski obrazlažu procesi prelaska jedne pojave u drugu – govorne reči u jezičku reč. Cilj je da lekseme procenjene kao teritorijaln...o markirane dobiju leksikografski opis i leksikološku analizu, a zatim da se u multidisciplinarnom, lingvokulturološkom duhu rekonstruišu segmenti dijalekatske jezičke slike sveta. Sa tim ciljem koristimo i metode lingvističkih disciplina poput tvorbe reči i etimologije, zatim se u okvirima savremene leksikološke teorije oslanjamo na komplementarne pristupe komponencijalne analize, teorije prototipa, te jezičke slike sveta, kao i na metode kognitivne semantike. Narativne strategije u romanima i pripovetkama u kojima je upotrebljena teritorijalno raslojena leksika omogućile su da dela koja su pisana u celini na dijalektu posmatramo kao prototipične dijalekatske tekstove, te da utvrđujemo vrednosti leksema u saodnosu sa drugim jedinicama u dijalekatskom tekstu. Prateći prirodu leksičkih realizacija u takvom okruženju i poredeći vrednosti sa raspoloživim opštedeskriptivnim i dijalekatskim rečnicima, rasvetlili smo poziciju posmatrane leksike u dijalekatskom leksikonu i utvrdili stepen individualizacije u prozi D. Mihailovića. Književni kao dijalekatski tekst omogućio nam je da utvrdimo i tipove teritorijalnog variranja leksike na planu VIII leksičkog sadjestva, tj. na nivou kolokabilnih karakteristika leksema, što su podaci koje dijalekatski rečnici ne mogu pružiti leksikologiji. Pripovedne tehnike koje u nekim delima podrazumevaju uklapanje teritorijalno raslojene leksike u standardnojezički izraz omogućile su da ispratimo procese njene integracije u standardnojezički leksikon, što podrazumeva tipologizaciju stilskih efektata koje ona u takvom okruženju realizuje. Naratološka koncepcija u prozi D. Mihailovića pružila nam je mogućnost da utvrdimo nivoe teritorijalnog variranja leksikona, odnosno da izdvojimo klasu semantičih, leksičko-semantičkih i frazeoloških dijalektizama. Uočeni vidovi teritorijalnog variranja leksikona ukazali su na 1) specifičnosti dijalekatske jezičke slike sveta na nivou konceptualizacije određenih pojmova i 2) na tipove konkretnog jezičkog materijala na kom se varijacije manifestuju (leksika dobijena u tvorbenim procesima, slovensko leksičko nasleđe, pozajmljenice). Vidovi semantičkog izvođenja teritorijalno markiranih značenja leksema pokazuju dominantan način asocijativnog modelovanja sveta (simbolički i logički), dok genetska struktura upotrebljene teritorijalno markirane leksike govori o prirodi dijalekatske jezičke ličnosti, odnosno o kulturnoistorijskim okolnostima u kojima se razvijao dijalekatski idiom. Kompetencija maternjeg govornika dijalekta kojim se služi i sofisticiranost u prikazivanju prototipičnih junaka lokalaca D. Mihailoviću je omogućila kreiranje diskursa u kom se jasno iščitavaju nivoi raslojavanja teritorijalno markirane leksike prema različitim kriterijumima (tematskom, socijalnom, situacionom, vremenskom, stilskom). U disertaciji nastojimo da analiziramo ove nivoe i da prirodu leksičkih slojeva dovedemo u vezu sa osobinama dijalekatske jezičke ličnosti i dijalekatske slike sveta, koja se integriše u jezičku sliku sveta govornika srpskog jezika. Utvrdili smo načine organizacije polisemantičkih struktura teritorijalno markiranih leksema, strukturu i obim tematskih skupova, tipove leksičkih slojeva, njihovu raznovrsnost i razgranatost, prirodu konotativnih komponenti semantičkog sadržaja i načine njihove pragmatičke modifikacije u tekstu. Ovi su podaci reprezentovali različite strane duhovne i materijalne kulture dijalekatskih govornika, ukazali na osnovne preokupacije različitih društvenih slojeva, na međuljudske odnose, na društvene norme i osnovne osobine mentaliteta govornika. IX Razmatranje odnosa jezičke ličnosti pisca, dijalekatske jezičke ličnosti i komunikativne ličnosti ukazalo je na stepen semantičke individualizacije u prozi kao na potencijal za bogaćenje leksikona i širenje društvenih koncepata. Relacija na nivou dijalekatska jezička ličnost – komunikativna ličnost razotkrila je i način na koji se pojedinci u lokalnoj zajednici suočavaju sa društvenim normama u datom kolektivu. Ispostavilo se da autor romana kao izvorni dijalekatski govornik jezičke znake datog dijalekatskog sistema nije realizovao van mogućnosti toga sistema, te da su realizacije reči u književnom tekstu samo jedan vid obogaćenja leksičkog podsistema (leksikona pisca i dijalekta) koji je organski deo opšteg sistema jezika. Semantički dijalektizmi u delima D. Mihailovića funkcionišu kao dinamična stilistička kategorija koja je neprekidno na granici kodifikovanosti – kao sasvim uklopljena u lokalne leksičke podsisteme pokazalo se da je sposobna da se na odgovarajući način, preko književnoumetničkog teksta, uključi u onaj deo leksikona koji se smatra standardizovanim. Dobijeni rezultati ukazuju na značaj proučavanja leksikona pisaca kakav je Dragoslav Mihailović, koji leksičke jedinice realizuje u skladu sa sistemskim pravilima srpskog jezika koji se teritorijalno raslojava. Piščevo umeće u jezičkoj inovativnosti meri se kroz neologizaciju u okvirima sistemnosti srpskog jezika, ili kroz funkcionalnu upotrebu postojećih leksema iz dijasistema. Književna dela D. Mihailovića pružaju osnovu za istorijski kontinuitet prožimanja jezičkog standarda i dijalekatskih podsistema na leksičkom nivou, što je jedan od bazičnih zahteva u svim epohama razvoja leksičke norme savremenog srpskog jezika. Onima koji proučavaju jezik njegovih dela omogućeno je da prate i predviđaju razvojne tendencije u leksikonu srpskog jezika.

Faculty:
Универзитет у Крагујевцу, Филолошко-уметнички факултет
Date:
04-09-2018
Keywords:
leksikon srpskoga jezika / lexicon of Serbian language / dialectal lexicon / territorially marked lexems / dialectal literature / systemic meaning – individual realization / enrichment of the lexicon / linguistic worldwide image / dialectal image of the world / dijalekatski leksikon / teritorijalno markirana leksika / dijalekatska književnost / sistemsko značenje / bogaćenje leksikona / jezička slika sveta / dijalekatska jezička slika sveta / individualna realizacija
[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_10510
URI
http://eteze.kg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=6064
https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/10510
https://fedorakg.kg.ac.rs/fedora/get/o:1009/bdef:Content/download

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About NaRDus | Contact us

OpenAIRERCUBRODOSTEMPUS
 

 

Browse

All of DSpaceUniversities & FacultiesAuthorsMentorCommittee membersSubjectsThis CollectionAuthorsMentorCommittee membersSubjects

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About NaRDus | Contact us

OpenAIRERCUBRODOSTEMPUS