Prikaz osnovnih podataka o disertaciji

Surgical myocardial revascularization in acute coronary syndrome

dc.contributor.advisorMikić, Aleksandar
dc.contributor.otherVelinović, Miloš
dc.contributor.otherBeleslin, Branko
dc.contributor.otherRedžek, Aleksandar
dc.creatorKačar, Saša M.
dc.date.accessioned2018-12-15T09:36:57Z
dc.date.available2018-12-15T09:36:57Z
dc.date.available2020-07-03T08:51:58Z
dc.date.issued2018-09-24
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/10340
dc.identifier.urihttp://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=6347
dc.identifier.urihttps://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:19025/bdef:Content/download
dc.identifier.urihttp://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=50758159
dc.description.abstractAkutni koronarni sindrom (ACS) je dramatična manifestacija ishemijske, koronarne, bolesti srca u čijoj osnovi se nalazi naglo nastalo smanjenje ili prekid dotoka krvi određenim delovima srčanog mišića. U osnovi lečenja ACS je dvojna antitrombocitna terapija. S obzirom na činjenicu da oko 10% pacijenata sa ACS zahteva hirurško lečenje tokom inicijalne hospitalizacije, ovakva terapija predstavlja opasnost zbog moguće pojave povećanog postoperativnog krvarenja i povećane potrebe za transfuzijama krvi, koje dovode do povećane učestalosti postoperativnih komplikacija i potencijalno uslovljavaju povećan mortalitet. Ciljevi istraživanja su bili da se ispita da li je učestalost komplikacija hirurškog lečenja veća kod bolesnika koji su hitno operisani unutar pet dana od davanja poslednje doze klopidogrela, od učestalosti komplikacija kod pacijenata koji su operisani u istoj hospitalizaciji kada je rađena koronarografija, ali nakon više od pet dana od poslednje doze klopidogrela, zatim da se utvrdi da li oni više krvare, da li je količina transfuzija derivata krvi veća kod tih bolesnika kao i da se utvrdi da li je trajanje ukupne hospitalizacije i trajanje boravka u intenzivnoj nezi veće kod bolesnika koji su operisani unutar pet dana od davanja poslednje doze klopidogrela. Materijal i metod: Ovo istraživanje je osmišljeno kao kohortna studija. Obuhvaćeno je 180 bolesnika operisanih u periodu od aprila 2008 godine do decembra 2016 godine. Ispitivanu populaciju su činili bolesnici sa ACS, odnosno oni koji su zbog ACS primljeni na kliniku i koji su, nakon urađene koronarografije operisani u istoj hospitalizaciji od strane jednog hirurškog tima. U prvoj (studijskoj grupi), bilo je 94 pacijenta (oni koji su operisani od prvog do četvrtog dana nakon dobijanja poslednje doze klopidogrela, odnosno nakon koronarografije), dok je u drugoj grupi bilo 86 pacijenata (oni kojima je poslednja doza klopidogrela data pre više od 4 dana). Statistička analiza je uradjena korišćenjem statističkog programa SPSS (SPSS for Windows, release 24.0, SPSS, Chicago, IL)...sr
dc.formatapplication/pdf
dc.languagesr
dc.publisherУниверзитет у Београду, Медицински факултетsr
dc.rightsopenAccessen
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceУниверзитет у Београдуsr
dc.subjectAkutni koronarni sindromsr
dc.subjectAcute coronary syndromeen
dc.subjectCABGsr
dc.subjectAntitrombocitna terapija Krvarenjesr
dc.subjectTransfuzijasr
dc.subjectCABGen
dc.subjectAntiplatelet therapyen
dc.subjectBleedingen
dc.subjectTransfusionen
dc.titleHirurška revaskularizacija miokarda u akutnom koronarnom sindromusr
dc.title.alternativeSurgical myocardial revascularization in acute coronary syndromeen
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/10422/IzvestajKomisije18522.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/10421/Disertacija.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/10421/Disertacija.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/10422/IzvestajKomisije18522.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_10340


Dokumenti za doktorsku disertaciju

Thumbnail
Thumbnail

Ova disertacija se pojavljuje u sledećim kolekcijama

Prikaz osnovnih podataka o disertaciji