Implikacije ekoloških programa na socioemocionalni razvoj dece predškolskog uzrasta iz perspektive održive zajednice
Metadata
Show full item recordAbstract
Rad se bavi pitanjem znaĉaja uvoĊenja ekoloških programa utemeljenih na vrednostima odrţive zajednice na socio-emocionalni razvoj dece predškolskog uzrasta. Stoga se u teorijskom delu razmatraju najaktuelnije postavke o odrţivosti, ekološkom vaspitanju i obrazovanju, socio-emocionalnom razvoju dece i drugim vaţnim temama iz oblasti predškolske pedagogije, kao što su valjanost kurikuluma i kompetentnost vaspitaĉa. U okviru emprijskog dela rada predstavljeni su nalazi dobijeni ispitivanjem implikacija ekološki orijentisanih programa na socio-emocionalni aspekt razvoja dece, posebno njihov uticaj na usvajanje ekoloških i humanistiĉkih vrednosti. Izabrani pristup temelji se na premisi da osećanja i emocije imaju nezamenljivu ulogu u uspostavljanju ekoloških normi i ekološke etike, te da je za njihovo usvajanje posebno vaţna adekvatna pedagoška komunikacija sa nosiocima ovih vrednosti. S obzirom da najveći vaspitno-obrazovni uticaj na dete u institucionalnim uslovima ostvaruju kurikulum i v...aspitaĉ koji ga realizuje, u radu su analizirani razliĉiti aktuelni programi ekološkog vaspitanja i obrazovanja i predstavljeni nalazi dobijeni ispitivanjem praktiĉara o tome kako razumeju svoju ulogu u realizaciji takvih programa, te kako procenjuju znaĉaj ekoloških saznanja u svom inicijalnom obrazovanju i dosadašnjem struĉnom usavršavanju. Empirijsko istraţivanje koncipirano je kao ex-post-facto eksperiment ĉiji su istraţivaĉki cilj i zadaci realizovani uz pomoć instrumenata konstruisanih za potrebe ovog rada. Uzorak je obuhvatio 190-oro dece iz 6 pripremnih predškolskih grupa jedne ustanove koje su podeljene u tri klastera – grupe u kojima se vaspitno-obrazovni rad organizuje prema redovnom programu, grupe u kojima se radi prema ekohumanistiĉkom programu ‘‘Mi smo Zemljani‘‘ i grupe koje su ukljuĉene u vaspitno-obrazovni program ekološkog vrtića. Analizom je obuhvaćeno i 10 vaspitaĉa koji su sa ispitivanim grupama predškolske dece realizovali vaspitno-obrazovni rad. Dobijeni rezultati istraţivanja delimiĉno su potvrdili postavljene hipoteze, i što je još znaĉajnije, ukazali na dileme u oblasti ekološkog vaspitanja i obrazovanja i istakli izvesne slabosti u organizaciji vaspitno-obrazovnog procesa kod nas. Oni se, s jedne strane, mogu tumaĉiti kao pokazatelj trenutne situacije na polju uvoĊenja ekološke pismenosti i vrednosti odrţive zajednice, dok sa druge nude mogućnost sagledavanja ―neuralgiĉnih taĉaka‖ u funkcionisanju celine vaspitno-obrazovnog sistema u našoj sredini. Moţe se reći da su nalazi ovog istraţivanja od znaĉaja za dalje koncipiranje vaspitno-obrazovnog procesa utemeljenog na vrednostima odrţive zajednice na svim nivoima sistema vaspitanja i obrazovanja.