Ženski pokret u postdejtonskoj BiH : inicijative, dometi i kontroverze
Women's movement in post-Dayton B&H: initiatives, achievements and controversies
Doktorand
Popov Momčinović, Zlatiborka Z.Mentor
Pavlović, VukašinČlanovi komisije
Duhaček, Gordana DašaKuljić, Rajko
Metapodaci
Prikaz svih podataka o disertacijiSažetak
Ovo doktorsko istraživanje je nastalo s ciljem sticanja dubljeg uvida u domete,
inicijative, i kontroverze delovanja ženskog pokreta u kontekstu bh. društva kao
postsocijalističkog i postratnog. Pošli smo od okvira da je supstancijalna
demokratizacija društva nemoguća bez rodne ravnopravnosti i proliferacije društvenih
pokreta kao kolektivnih aktera civilnog društva (u ovom slučaju ženskog pokreta).
Imajući u vidu da u načinu delovanja ali i istraživanjima civilnog društva u BiH
dominiraju atomističke pretpostavke kao i orijentacija ka projektnom načinu delovanja i
rada ženskih grupa, smatralo se bitnim artikulisati važnost i značaj društvenih pokreta
kao takvih. Naglasak je bio na kvalitativnim metodama istraživanja koje su
participativne i emancipatorske, imajući takođe u vidu da su društveni pokreti složeni
fenomeni koji izmiču strukturaciji i kvantitativnim tehnikama istraživanja. Istraživanje
je pokazalo da ženski pokret još nije dovoljno profilisan kao takav imajući u vidu
trendo...ve projektizacije, „nvoizacije“, elitizma i fragmentacije, nauštrb normativnih
ideala civilnog društva i društvenih pokreta kao što su solidarnost, autonomija,
antihijerarhija. No, imajući u vidu da se poslednjim teži i da same aktivistkinje kritički
reflektuju postojeći trendove, i da se u društvenom diskursu referira na bh. ženski
pokret, on zauzima vidljivo i značajno mesto u postojećim oblicima razvoja civilnog
društva u Bosni i Hercegovini. Pri tome svakako treba imati u vidu i globalne okvire u
kojima ženski pokret gubi svoju kontrakulturnu oštricu usled dominacije neoliberalne
ideologije, kao i uspona različitih „regresivnih“ ideja i pokreta, a što se reflektuje i na
bh. ženski pokret. Ono što je takođe uočeno je da bh. aktivistkinje imaju ambivalentan
odnos prema feminizmu, i da pokušavaju da stvore poveznicu sa nekadašnjim
socijalisti_kim periodom, insistirajući na kontinuitetu, samodefiniciji i autonomiji. Na
taj način se prevladavaju donatorske politike „agenda setting“ (nametanje dnevnog reda)
i ujedno prevazilaze etnonacionalne i druge razlike unutar pokreta i/ili njegovog
okruženja.
The purpose of this doctoral research is to gain a deeper insight into
achievements, initiatives and controversies of activism of women’s movement in the
context of B&H as a postsocialistic and postwar society. It was conceived within the
framework which proposes that substantial democratization of society is not possible
without gender equality and proliferation of social movements as collective actors of
civil society (in this case of women’s movement). Taking into account that the atomistic
perception and project-driven way of working predominates in the way civil society (as
well as research) in B&H operates, it was perceived as important to articulate the
significance of social movements as such. The stress was on qualitative research
methodology, which is participatory and emancipatory, considering the fact that social
movements are complex phenomena that escape structuring and precise scientific
measurement. The findings show that women’s movement in B&H has not been
profiled ye...t, considering the trends of project-driven approach, „ngoization“, elitism and
fragmentation, at the cost of normative ideals of civil society such as solidarity,
autonomy, and anti-hierarchy. Yet, taking into account that the female activists strive
toward these normative ideals, critically reflect the current trends, and that female
activism is present in significant part in public discourse, women’s movement in B&H
takes visible and significant place within the current streams of civil society
development. At the same time, what also needs to be taken into account are global
trends in which women’s movement loses its counter-cultural features due to the
domination of neoliberal ideology, as well as the rise of different “regressive“ ideas and
movements, which is also reflected on B&H women’s movement. It is also perceived
that female activists in B&H have ambivalent attitudes toward feminism, and they strive
to make connection with previous socialistic period, insisting on continuity, selfdefinition
and autonomy. In that way, donor’s policies of agenda settings are overcome
as well as ethno-national and other boundaries within the movement and/or its
environment.