Konceptualna analiza, operacionalizacija i empirijska provera konstrukta informacijske pismenosti

Abstract

Informacijska pismenost (IP) je skup znanja, veština i stavova potrebnih za definisanje i razumevanje informacijskih problema, pretragu, odabir i interpretaciju informacija kao i njihovu sintezu. Ova kompetencija je široko prepoznata kao značajan ishod obrazovanja i ključna kompetencija potrebna ljudima u savremenom društvu. Ovaj rad je imao za ciljeve da teorijski proveri smislenost informacijske pismenosti kao zasebnog konstrukta kao i da ispita mogućnost da se on operacionalizuje i empirijski validira. Kada je reč o prvom cilju, možemo zaključiti da – i ako koncept informacijske pismenosti ima određenih sličnosti sa drugim konstruktima – on nije redundantan u odnosu na njih već ima određene samosvojne elemente i specifičan pedagoški značaj. Kao odgovor na drugi i treći cilj studije, kreiran je instrument sadržan od problemskih zadataka sa ciljem da meri informacijsku pismenost koji je zatim testiran na uzorku 296 srednjoškolaca i studenata sa i bez iskustva relevantnog za informacijsku pismenost poput pohađanja programa za istraživačko mišljenje i rad sa podacima i informacijama. Rezultati istraživanja ukazuju na to da kreirani instrument odlikuju strukturna valjanost kao i inkrementalna valjanost u odnosu na mere čitalačke pismenosti kao već utemeljen konstrukt sa kojim IP deli određene komponente. Takođe, pokazalo se da mera informacijske pismenosti razlikuje grupe ispitanika kako se to očekuje – ispitanici sa relevantnim iskustvom postižu bolje rezultate na testu IP od onih bez iskustva. Istraživanje je dalje pokazalo da su određena akademska i istraživačka iskustva statistički značajni prediktori postignuća na testu IP što podržava hipotezu da se ova kompetencija može razvijati različitim obrazovnim postupcima o čemu posebno diskutujemo na kraju ovog rada.

Information literacy (IL) is a set of knowledge, skills, and attitudes necessary for defining and understanding information problems–searching, selecting, interpreting and integrating information. This competence is widely recognized as a significant educational outcome and a key competence required in contemporary society. This study examined the possibility of (1) conceptualizing, (2) measuring, and (3) empirically validating IL as a meaningful and distinct psychological construct. Regarding the first aim, we conclude that – despite certain overlaps between IL and other literacy constructs (e.g., reading, scientific, and digital literacy) – it is not a redundant concept, but seems to have its unique elements and specific educational relevance. When it comes to the other two goals of this study, an instrument containing problem-based tasks to measure IL was created and then psychometrically scrutinized with a sample of 296 high-school and university students with and without experience relevant for IL such as attending research programs and working with information and data. The results of correlational and confirmatory factor analyses suggest that IL is closely related to reading literacy; nevertheless, in hierarchical regression analyses it incrementally predicted academic achievement over the latter construct. Analyses of group differences also yielded theoretically meaningful and expected patterns, showing those with relevant prior experience to score higher on IL than other respondents. The results further reveal that certain academic and research experiences are statistically significant predictors of the IL score, thus supporting the hypothesis that this competence can be developed through education and bearing important practical implications for building IL.