Uloga obrazovanja na tržištu rada i nejednake obrazovne šanse: empirijska analiza za Srbiju i zemlje Centralne i Istočne Evrope
ǂThe ǂrole of education in the labour market and unequal educational opportunities : an empirical analysis for Serbia and Central and Eastern European countries
Doktorand
Vuksanović, NemanjaMentor
Žarković, JelenaČlanovi komisije
Mitrović, ĐorđeStamenković, Mladen
Lebedinski, Lara
Metapodaci
Prikaz svih podataka o disertacijiSažetak
Predmet doktorske disertacije jeste analiza ekonomske uloge obrazovanja na tržištu rada,
posmatrano sa aspekta teorije ljudskog kapitala i teorije signaliziranja, kao i analiza nejednakih
šansi u obrazovanju u slučaju Srbije i drugih zemalja Centralne i Istočne Evrope. Cilj doktorske
disertacije jeste da za zemlje ovog regiona empirijski utvrdi u kojoj meri obrazovanje unapređuje
produktivnost pojedinca, odnosno predstavlja karakteristiku koja signalizira njegove produktivne
mogućnosti, kao i da empirijski ispita u kojem stepenu izabrane zemlje karakterišu nejednake
šanse u obrazovanju, koje negativno utiču na distribuciju obrazovanja te sprečavaju delovanje
obrazovanja kao mehanizma za redukciju dohodne nejednakosti.
Rezultati prvog empirijskog istraživanja, koje je posvećeno ocenjivanju Mincerove jednačine
shodno postavkama teorije ljudskog kapitala, pokazuju da je prosečna negativna premija na
osnovno obrazovanje najveća u Mađarskoj, Rumuniji i Srbiji, a najmanja u Slovačkoj, Češkoj... i
Sloveniji. Prosečna negativna premija na osnovno obrazovanje u Srbiji iznosi -11,9%. Rezultati
ovog istraživanja sugerišu da je prosečna pozitivna premija na visoko obrazovanje najmanja u
Slovačkoj, Češkoj i Sloveniji, a najveća u Hrvatskoj, Srbiji i Rumuniji. U Srbiji je prosečna
pozitivna premija na visoko obrazovanje među najvećima u zemljama Centralne i Istočne Evrope
i iznosi 18,5%. Prema dobijenim rezultatima, među zemljama analiziranog regiona postoje
značajne distinkcije u tome koliko pojedinci sa najviše stečenim visokim obrazovanjem ostvaruju
veću zaradu u odnosu na pojedince sa srednjim obrazovanjem. Pokazano je da obrazovna struktura
i progresivnost oporezivanja zarada umnogome mogu da objasne razlike u ocenjenim stopama
povraćaja na ulaganje u obrazovanje. Na primer, Srbiju karakteriše nepovoljna obrazovna
struktura i niska progresivnost oporezivanja zarada, tako da delovanje oba faktora podiže vrednost
stope povraćaja na ulaganje u visoko obrazovanje. Uočene razlike u obrazovnoj strukturi, kao
jednom od glavnih faktora kojim može da se objasni razlika u ocenjenim stopama povraćaja na
ulaganje u obrazovanje, pre svega su odraz različitih politika kojima su se zemlje Centralne i
Istočne Evrope vodile u tranzicionom procesu. Istaknuto je da je stepen sprovođenja tranzicionih
reformi radi tehnološkog unapređenja ekonomije u velikoj meri uticao na oblikovanje obrazovne
strukture zemalja ovog regiona, a posledično i na visinu stopa povraćaja na ulaganje u određeni
obrazovni nivo.
Rezultati drugog empirijskog istraživanja, koje se odnosi na ocenjivanje jednačine Hangerfoda i
Solona prema postavkama teorije signaliziranja, sugerišu da se određeni obrazac kretanja efekata
diploma među zemljama Centralne i Istočne Evrope može uočiti. U svim zemljama posmatranog
regiona efekti diploma visokog obrazovanja su pozitivni. Uticaj dodatne godine školovanja kada
se ona vezuje za sticanje diplome visokog obrazovanja je izrazito veći u privatnom sektoru među
svim analiziranim zemljama bez izuzetka. Najveća razlika između efekata diploma visokog
obrazovanja između privatnog i javnog sektora se uočava u Srbiji, Rumuniji i Hrvatskoj – raspon
iznosi 5-9 procentnih poena, dok je najmanja razlika u ovim efektima zabeležena u Sloveniji,
Češkoj i Slovačkoj – raspon iznosi 2-3,5 procentna poena. U svim zemljama Centralne i Istočne
Evrope rezultati ocenjivanja ukazuju na postojanje negativne premije na dodatnu godinu
školovanja preko onih godina neophodnih za sticanje diplome fakulteta. Pojedinac koji je stekao
diplomu četvorogodišnjeg visokog obrazovanja ostvaruje značajno veću premiju na dodatnu
godinu školovanja u odnosu na pojedinca koji je stekao diplomu trogodišnjeg visokog
obrazovanja, pri čemu je u slučaju onog pojedinca koji se je stekao diplomu četvorogodišnjeg
visokog obrazovanja kasnije efekat te dodatne godine negativan. Imajući u vidu veći pozitivan
uticaj diploma visokog obrazovanja u privatnom sektoru, kao konkurentskom u kojem poslodavci
imaju podsticaj da vrše sortiranje radnika, za razliku od javnog sektora, ovakav rezultat može da
ukazuje da među zemljama Centralne i Istočne Evrope visoko obrazovanje može imati ulogu
signala na tržištu rada. Dobijeni rezultati potvrđuju Vajlsovu hipotezu, prema kojoj identifikovanje
ii
većih efekata diploma u privatnom sektoru ukazuje na značaj obrazovanja kao signalizirajućeg
mehanizma.
The subject of the doctoral dissertation is the analysis of the economic role of education in the
labour market, observed from the aspects of human capital theory and signalling theory, as well as
the analysis of unequal opportunities in education in Serbia and other Central and Eastern
European (CEE) countries. The aim of the doctoral dissertation is to empirically determine for the
CEE countries the extent to which education improves productivity, or represents a characteristic
that signals productive capabilities, as well as to empirically examine the intensity to which
selected countries are characterized by unequal educational opportunities – which prevents
education from acting as a mechanism for reducing income inequality.
The results of the first empirical research, regarding the evaluation of the Mincer equation
according to the human capital theory, show that the average negative premium on primary
education is the highest in Hungary, Romania, and Serbia, and the lowest in Sl...ovakia, the Czech
Republic, and Slovenia. The average negative premium on primary education in Serbia is -11.9%.
Also, the results of the research suggest that the average positive premium on high education is
the lowest in Slovakia, the Czech Republic, and Slovenia, and the highest in Croatia, Serbia, and
Romania. In Serbia the average positive premium on high education is among the highest in the
CEE region and amounts to 18.5%. According to the obtained results, among the countries of the
analysed region, there are significant differences in the extent to which individuals with tertiary
education earn more than individuals with secondary education. It has been shown that the
educational structure and the progressiveness of payroll taxation can largely explain the
differences in the estimated rates of return on investment in education. For example, Serbia is
characterized by an unfavourable educational structure and low progressiveness in payroll
taxation, so that the action of both factors raises the value of the rate of return on investment in
high education. The observed differences in educational structure, as one of the main factors that
can explain the difference in the estimated education premiums, are primarily a reflection of
different policies pursued by the CEE countries in transition. It was pointed out that the degree of
implementation of transitional reforms for the technological improvement of the economy greatly
influenced the shaping of the educational structure of the CEE countries, and consequently the rate
of return on investment in a particular educational level.
The results of the second empirical study, which refers to the evaluation of the sheepskin effects
equation according to the signalling theory, suggest that a certain pattern of diploma effects among
the CEE countries can be observed. In all countries of the region, the effects of high education
diplomas are positive. The impact of the additional year of schooling when it is linked to obtaining
a high education degree is significantly higher in the private sector in all analysed countries without
exception. The largest difference between the effects of high education diplomas between the
private and public sectors is observed in Serbia, Romania, and Croatia – the range is 5-9 percentage
points, while the smallest difference in these effects is observed in Slovenia, the Czech Republic,
and Slovakia – 2-3.5 percentage points. In all countries of the CEE region, the results of the
assessment indicate the existence of a negative premium for an additional year of schooling over
those years necessary for obtaining a university degree. An individual who obtains a four-year
high education degree receives a significantly higher wage premium for an additional year of
schooling compared to an individual who obtains a three-year high education degree. But in the
case of an individual who obtains a four-year high education diploma later the effect is negative.
Given the greater positive impact of high education diplomas in the private sector, as a competitive
sector in which employers have an incentive to sort workers – as opposed to the public sector, this
result may indicate that among the CEE countries high education can play a signalling role in the
labour market. The obtained results confirm the Wiles test, according to which the identification
of greater diploma effects in the private sector indicates the importance of education as a signalling
iv
mechanism.