Приказ основних података о дисертацији
Samoupravljanje u kulturi: opera Narodnog Pozorišta u Beogradu (1970–1990)
dc.contributor.advisor | Marinković, Sonja | |
dc.contributor.other | Šuvaković, Miodrag | |
dc.contributor.other | Marković, Predrag | |
dc.creator | Spasić, Vanja | |
dc.date.accessioned | 2022-03-28T10:51:54Z | |
dc.date.available | 2022-03-28T10:51:54Z | |
dc.date.issued | 2022-03-22 | |
dc.identifier.uri | https://singipedia.singidunum.ac.rs/izdanje/43899-samoupravljanje-u-kulturi-opera-narodnog-pozorista-u-beogradu-19701990 | sr |
dc.identifier.uri | https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/18978 | |
dc.description.abstract | Temeljna polazišta ovog rada oslanjaju se na istraživanja, analizu i interpretaciju samoupravljanja u kulturi u kontekstu rada i delovanja Opere Narodnog pozorišta u Beogradu od 1970. do 1990. godine. Osnovna hipoteza, koja nameće više pojedinačnih pretpostavki, jeste neadekvatnost ideje samoupravnog sistema i njenog željenog cilja. U ovom smislu, sagledava se pitanje uvođenja samoupravljanja na svim nivoima jugoslovenskog socijalističkog društva, a posebno u oblasti kulture. U strukturi sadržaja ovog rada, ova hipoteza analizira se i sagledava kroz poglavlja koja se odnose na predstavljanje idejnih okvira samoupravljanja u kulturi; na zapažene paradokse između željenog modela socijalističkog samoupravnog sistema u polju kulture i prakse, koja je posebno analizirana na studiji slučaja, odnosno, implementiranja ovakvog sistema u rad Opere Narodnog pozorišta u Beogradu u periodu od 1970. do 1990. godine. Međusobna neadekvatnost ideje i prakse ispituje se, tumači i interpretira uvođenjem pojmova subjekta i prostora i njihovih relacija, što predstavlja teorijsko metodološki okvir rada. Za potrebe tumačenja ovih odnosa, socijalistički čovek razmatra se kao adekvatan subjekt, a elitna kultura/„kultura ugledanja“ kao adekvatan prostor za kreiranje svestrane, aktivne i stvaralačke ličnosti. Diskrepanca između ovih pojmova i njihovih odnosa primećuje se na primeru rada beogradske Opere. U studiji slučaja detektuju se referentni parametri koji izmiču postavci idealnog modela, a to su: Opera kao institucija, opera kao žanr, kao i tri vrste subjekata koji su u relaciji sa Operom/operom (subjekt-radnik u privredi, subjekt-radnik u kulturi, subjekt-umetnik). U tom smislu, cilj rada u celini jeste da ukaže na hibridan model samoupravljanja u kulturi i konkretno, na moguće posledice uvođenja takvog modela u instituciju kulture kao što je Opera. Sledstveno tome, te posledice se mogu identifikovati u njenoj organizacionoj strukturi, u sagledavanju statusa umetnika i u oblikovanju repertoarske politike. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Универзитет Сингидунум, Факултет за медије и комуникацију (ФМК) | sr |
dc.rights | openAccess | en |
dc.source | Универзитет Сингидунум | en |
dc.subject | samoupravljanje | sr |
dc.subject | socijalistički čovek | sr |
dc.subject | kultura | sr |
dc.subject | „kultura ugledanja“ | sr |
dc.subject | Opera Narodnog pozorišta u Beogradu | sr |
dc.subject | odnos (ne)adekvatnosti | sr |
dc.subject | subjekt | sr |
dc.subject | prostor | sr |
dc.subject | umetnik | sr |
dc.subject | repertoar | sr |
dc.subject.classification | Umetnost i mediji | sr |
dc.title | Samoupravljanje u kulturi: opera Narodnog Pozorišta u Beogradu (1970–1990) | sr |
dc.type | doctoralThesis | en |
dc.rights.license | ARR | sr |
dcterms.abstract | Маринковић, Соња; Шуваковић, Миодраг; Марковић, Предраг; Спасић, Вања; Самоуправљање у култури: опера Народног Позоришта у Београду (1970–1990); Самоуправљање у култури: опера Народног Позоришта у Београду (1970–1990); | |
dc.identifier.fulltext | http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/142478/bitstream_142478.pdf | |
dc.identifier.fulltext | http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/142479/bitstream_142479.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_18978 |