Uticaj deviznih kurseva na izvoz zemalja centralne, istočne i jugoistočne Evrope: analiza na nivou sektora
The impact of exchange rates on the exports of Central, Eastern and Southeastern European countries : a sector - level analysis
Докторанд
Đorđević, AleksandraМентор
Kovačević, RadovanЧланови комисије
Živković, BoškoBjelić, Predrag
Dragutinović-Mitrović, Radmila
Todorović, Miloš
Метаподаци
Приказ свих података о дисертацијиСажетак
Predmet istraživanja ove doktorske disertacije predstavlja istovremeno ispitivanje efekata dve vrste
promena deviznih kurseva na sektorski bilateralni izvoz, uz analiziranje heterogenosti uticaja u
zavisnosti od nivoa izvoza. U tom smislu, istraživanje ima za cilj da ispita kakve efekte volatilnost i
neuravnoteženost deviznih kurseva imaju na kretanje izvoza pojedinih grupa proizvoda, kao i kakav
je uticaj faktor ponude, tražnje i troškova trgovine. Pored toga, cilj je ispitati da li se uticaj faktora
razlikuje i u okviru iste grupe proizvoda u zavisnosti od intenziteta trgovinske razmene konkretnom
grupom proizvoda, što predstavlja važan iskorak u odnosu na dosadašnja istraživanja. Pomenuta
analiza sprovedena je kako na nivou CESEE zemalja, tako i na nivou Srbije, u razdoblju koje
obuhvata period pre, tokom i nakon svetske ekonomske krize.
Metodologija istraživanja zasniva se na primeni pristupa koji omogućava sveobuhvatno i postupno
analiziranje međunarodne trgovine, te je ...istraživanje sprovedeno u dve faze – bez i sa uvažavanjem
multilateralnih faktora otpora. U oba slučaja gravitaciona jednačina je pojedinačno ocenjena za svaku
kategoriju proizvoda i to ne samo u srednjoj vrednosti, što je uobičajen pristup u literaturi, već i na
različitim kvantilima uslovne raspodele izvoza. Za te potrebe u disertaciji je razvijen empirijski okvir
koji omogućava analizu heterogenosti uticaja faktora trgovine na kretanje izvoza u zavisnosti od
nivoa trgovinske razmene, korišćenjem dezagregiranih podataka i uz uvažavanje preporuka i nalaza
važnih istraživanja iz ove oblasti. Konkretnije, u doktoratu je razvijen i implementiran originalan
empirijski okvir koji omogućava ocenjivanje gravitacione jednačine primenom kvantilne panel
regresije, kao novog pravca u ekonometrijskoj literaturi.
Rezultati empirijske analize na nivou CESEE zemalja pokazuju da se uticaj faktora koji određuju
kretanje izvoza zemalja CESEE regiona razlikuje po sektorima i nivoima izvoza. Devizni rizik
značajno utiče na izvoz svih sektora CESEE zemalja, pri čemu se uticaj razlikuje po sektorima i u
zavisnosti od intenziteta trgovinske razmene u okviru svakog sektora. Uzimajući u obzir uticaj obe
vrste promena deviznih kurseva, može se zaključiti da veću prepreku za povećanje vrednosti izvoza
zemalja CESEE regiona predstavljaju kratkoročne fluktuacije deviznih kurseva, tj. volatilnost, nego
njihovo odstupanje od dugoročnog ravnotežnog nivoa. Na promene deviznih kurseva najosetljiviji su
izvoz goriva i maziva, kapitalnih dobara i hrane i pića, s obzirom na to da je kod ovih kategorija
proizvoda zabeležen statistički značajan uticaj obe varijable kojima se ispituje uticaj promena
deviznih kurseva. Izvoz industrijskog materijala beleži najmanju osetljivost na promene deviznih
kurseva. Pored toga, rezultati su pokazali da razvijenost finansijskih tržišta smanjuje negativan uticaj
volatilnosti deviznog kursa na izvoz hrane i pića, kapitalnih dobara i delova, transportne opreme i
delova i potrošnih dobara iz CESEE zemalja. Negativan efekat volatilnosti na izvoz ovih kategorija
proizvoda prestaje na veoma visokim nivoima razvijenosti finansijskih tržišta. Primenjivost rezultata
sprovedenog empirijskog istraživanja ogleda se u formulisanju smernica za nosioce ekonomske
politike CESEE zemalja koje se tiču adekvatnog reagovanja na promene na lokalnom i regionalnom
tržištu, sa posebnim akcentom na načinima redukcije deviznog rizika.
Rezultati empirijske analize uticaja volatilnosti i neuravnoteženosti deviznog kursa uz kontrolisanje
uticaja faktora ponude, tražnje i troškova trgovine na kretanje sektorskog izvoza Srbije ukazuju da se
uticaj faktora koji određuju kretanje izvoza Srbije razlikuje po sektorima i nivoima izvoza, što
omogućava da se uoče prepreke za ostvarivanje veće vrednosti izvoza (kada je izvoz na niskom
nivou), kao i faktora koji mogu nepovoljno uticati na kretanje izvoza Srbije ka onim zemljama koje
predstavljaju važno izvozno tržište (odnosno gde se plasiraju visoke vrednosti izvoza), za svaki sektor
pojedinačno. Devizni kurs značajno utiče na izvoz svih sektora Srbije, pri čemu se uticaj razlikuje po
sektorima i u zavisnosti od intenziteta trgovinske razmene u okviru svakog sektora. Kapitalna dobra
i njihovi delovi predstavljaju kategoriju proizvoda čiji je izvoz iz Srbije najmanje podložan deviznom
riziku, dok su transportna sredstva i delovi kategorija proizvoda čiji je izvoz iz Srbije najosetljiviji na
promene deviznih kurseva
The subject of the doctoral dissertation is the simultaneous examination of the effects of two types of
exchange rate changes on sectoral bilateral export, with the analysis of the heterogeneity of the impact
depending on the level of export. In this sense, the research aims to examine the effects of exchange
rate volatility and misalignment on the export of different product groups, as well as the impact of
supply-side and demand-side factors and trade costs. In addition, the aim is to examine whether the
impact of observed factors differs within the same product group depending on the intensity of trade
in a particular product category, which is an important step forward from previous research. The
analysis is conducted both for CESEE countries and for Serbia, covering the period before, during
and after the global economic crisis.
The research methodology is based on the application of an approach that enables a comprehensive
and gradual analysis of international trade. Th...erefore, the research is conducted in two phases –
without controlling for multilateral resistance terms and with taking them into account. In both cases,
the gravity equation is estimated individually for each product category, not only on the conditional
mean, which is an approach that is common in the literature, but also on different quantiles of the
conditional distribution of export. For these purposes, an empirical framework that allows the analysis
of the heterogeneity of the impact of trade factors on export trends depending on the intensity of
sectoral trade is developed in the dissertation, taking into account the recommendations and findings
of important research in this area. More specifically, an original empirical framework that enables
the estimation of the gravity equation using quantile panel regression, as a new direction in the
econometric literature, is developed and implemented in the doctoral dissertation.
The results of empirical analysis at the level of CESEE countries show that the impact of factors
which determine the export trends of countries from CESEE region differs across sectors and levels
of export. Exchange rate risk significantly affects the export of all sectors of CESEE countries, where
the impact varies by sector and depends on the intensity of trade within each sector. Taking into
account the impact of both types of exchange rate changes, it can be concluded that short-term
fluctuations in exchange rates, i.e. volatility, are a major obstacle to increasing the value of CESEE
countries’ export, rather than the exchange rates deviating from long-run equilibrium level. Export
of fuels and lubricants, capital goods and parts and accessories thereof as well as food and beverages
are the most sensitive to exchange rate changes, given that both types of exchange rate changes have
a statistically significant impact on export of these product categories. Export of industrial supplies
showsthe least sensitivity to exchange rate changes. In addition, the results show that financial market
development reduces the negative impact of exchange rate volatility on export of food and beverages,
capital goods and parts and accessories thereof, transport equipment and parts and accessories thereof
as well as consumer goods from CESEE countries. The negative effect of volatility on exports of
these product categories ceases at very high levels of financial market development. The applicability
of the results of the conducted empirical research is reflected in the formulation of guidelines for
economic policymakers of CESEE countries regarding adequate response to changes in the local and
regional markets, with special emphasis on ways to reduce exchange rate risk.
The results of the empirical analysis of the impact of exchange rate volatility and misalignment, while
controlling for the impact of supply-side and demand-side factors and trade costs, on sectoral export
of Serbia indicate that the impact of factors varies across sectors and export levels, which enables the
identification of obstacles to achieving higher export values (when export is at a low level), as well
as factors that may adversely affect the export of Serbia to those countries that represent an important
export market (i.e. where high export values are recorded), for each sector individually. The exchange
rate significantly affects the export of all sectors of Serbian economy, where the impact varies by
sector and depends on the intensity of trade within each sector.
Факултет:
Универзитет у Београду, Економски факултетДатум одбране:
18-10-2021Пројекти:
- Улога државе у новом моделу раста привреде Србије (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179065)