Приказ основних података о дисертацији

dc.contributor.advisorProle, Dragan
dc.contributor.otherVlaški, Stanko
dc.contributor.otherJordovic, Ivan
dc.contributor.otherAntolovic, Mihael
dc.contributor.otherProle, Dragan
dc.creatorAtanasković, Lazar
dc.date.accessioned2021-06-28T15:06:44Z
dc.date.available2021-06-28T15:06:44Z
dc.date.issued2021-06-07
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija161764285172170.pdf?controlNumber=(BISIS)117702&fileName=161764285172170.pdf&id=17703&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=117702&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije161764286636757.pdf?controlNumber=(BISIS)117702&fileName=161764286636757.pdf&id=17704&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/18436
dc.description.abstractOva disertacija posvećena je Hegelovom pristupu istoriografiji, njena glavna teza demonstrira kako je Hegelova tematizacija pisanja istorije, kao i kontakt sa istoriografijom, neophodan preduslov njegovog filozofskog pristupa istoriji. U tom smislu, naše istraživanje ukazuje na apstraktni karakter često pretpostavljenog jaza između filozofije istorije i empirijske istoriografije. Opseg studije ograničen je na Hegelovu tematizaciju nefilozofske istoriografije kao predmetnog osnova filozofske istorije. U skladu sa tim, interpretativni fokus je usmeren na mesta u Hegelovim Predavanjima iz filozofije svetske istorije koja se obraćaju istoriografskoj tradiciji, tako da tematizacija Hegelove filozofije istorije u njenom klasičnom obliku ovde izostaje. Umesto toga, istraživanje je usmereno na spoljašnjost filozofske misli o istoriji u vidu njenog odnosa prema istorijskom pripovedanju. Ovaj susret, filozofske misli i istorijske empirije, razmatran je na dva glavna nivoa: 1) Kroz Hegelovu tematizaciju istoriografije, pre svega u Uvodima za Predavanja iz filozofije svetske istorije; 2) Kroz čitanje tekstova istoričara na koje Hegel upućuje – ili koji odgovaraju njegovim opisima različitih načina pisanja istorije. Naš pristup zasnivao se na Hegelovom razumevanju jedinstva pisanja istorije i objektivne političke prakse, kao jedinstva subjektivnog i objektivnog aspekta istorije. Hegelov opis istoriografije kao proze nedovršene sadašnjosti države u Uvodu za Predavanja iz 1830/31, motivisao je naše istraživanje ka propitivanju odnosa između različitih oblika istoriografije i njima odgovarajućih formi političkih zajednica. Na kraju, oba smera ispitivanja – istraživanje Hegelove direktne tematizacije istoriografije, kao i čitanje paradigmatičnih tekstova istoričara – upućuju na odlučujuću važnost pisanja istorije koje se iz perspektive Hegelove filozofije istorije nalazi na ambivalentnom mestu preseka između spoljašnjeg materijala i medijuma u kome je tek svaka filozofska tematizacija istorije moguće.sr
dc.languagesr (latin script)
dc.publisherУниверзитет у Новом Саду, Филозофски факултетsr
dc.rightsopenAccessen
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceУниверзитет у Новом Садуsr
dc.subjectHegelsr
dc.subjectfilozofija istorijesr
dc.subjectistoriografijasr
dc.subjectistorija,filozofija nemačkog idealizmasr
dc.subjectfilozofija politikesr
dc.titleHegel i problem pisanja istorijesr
dc.typedoctoralThesissr
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dcterms.abstractПроле, Драган; Јордовиц, Иван; Влашки, Станко; Aнтоловиц, Михаел; Проле, Драган; Aтанасковић, Лазар; Хегел и проблем писања историје; Хегел и проблем писања историје;
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/72348/Disertacija_11215.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/72349/Izvestaj_komisije_11215.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_18436


Документи за докторску дисертацију

Thumbnail
Thumbnail

Ова дисертација се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о дисертацији