Приказ основних података о дисертацији

NR Trulež korena i prizemnog dela stabla pšenice

dc.contributor.advisorMaširević, Stevan
dc.contributor.otherJevtić, Radivoje
dc.contributor.otherBagi, Ferenc
dc.creatorStošić, Nemanja
dc.date.accessioned2020-03-13T13:40:31Z
dc.date.available2020-03-13T13:40:31Z
dc.date.available2020-07-03T13:34:14Z
dc.date.issued2019-09-30
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija156266789926390.pdf?controlNumber=(BISIS)110873&fileName=156266789926390.pdf&id=13125&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/12207
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=110873&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttps://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije156266791013761.pdf?controlNumber=(BISIS)110873&fileName=156266791013761.pdf&id=13126&source=NaRDuS&language=srsr
dc.description.abstractПшеница је једна од најзначајнијих ратарских култура у свету. Трулеж корена и приземног дела стабла је обољење које проузрокује велике штете по принос и квалитет зрна, и угрожава производњу ове културе. Због тога су истраживања у овој области јако значајна. Добро познавање особина патогена, климатских и других фактора који доприносе њиховој појави и развијању је од великог значаја за сузбијање истих. Основни циљеви овог истраживања су утврђивање интезитета појаве комплекса проузроковача трулежи корена и приземног дела стабла пшенице у годинама које су по климатским факторима значајно различите (вегетациона сезона 2013/2014, и вегетациона сезона 2016/2017), као и утврђивање биодиверзитета патогених гљива које су заступљене у комплексу ових патогена на испитиваном подручју.  Утврђена је статистички значајна разлика између заражености пшенице проузроковачима трулежи корена и приземног дела стабла, у две вегетационе сезоне. Средња вредност индекса обољења у вегетационој сезони 2013/2014 била је 48,9%, док је та вредност у вегетационој сезони 2016/2017 износила 25,8%. Утврђено је да су фактори који су значајно утицали на разлику у оствареним индексима обољења били: средња месечна температура у јануару месецу, локалитети, број понављања по локалитету, као и интеракција локалитета и вегетационе сезоне, и интеракција броја понављања и вегетационе сезоне. Средња месечна температура у јануару 2014. године (4,2 ºC) била је виша од десетогодишњег просека температура за тај месец (1,8 ºC), док је 2017. године (-5 ºC) температура била нижа од десетогодишњег просека, што је допринело значајно мањој појави трулежи корена и приземног дела стабла пшенице 2017. године у односу на 2014. годину. У вегетационој сезони 2013/2014 индекси обољења на свим локалитетима су били виши од 29%. У вегетационој сезони 2016/2017, која је била мање погодна за развој проузроковача трулежи корена и приземног дела стабла, индекси обољења су били виши од 29% само на 5 локалитета, од испитаних 16 локалитета.  Процењене вредности индекса обољења по локалитетима у две вегетационе сезоне биле су условљене разликом у просторној расподели биљака оцењених  различитим категоријама заражености приземног дела стабла То је довело до статистички значајног утицаја броја понављања, као и интеракције броја понављања и вегетационе сезоне на процену индекса обољења. Доминантан проузроковач трулежи корена и приземног дела стабла у области Мачве био је Fusarium graminearum са заступљеношћу од 72,6% у вегетационој сезони 2016/2017. У вегетационој сезони 2016/2017, неповољној за развој трулежи корена и приземног дела стабла Fusarium oxysporum је био заступљен у далеко већем проценту (27,4%) него што се то наводи у литературним подацима.sr
dc.description.abstractPšenica je jedna od najznačajnijih ratarskih kultura u svetu. Trulež korena i prizemnog dela stabla je oboljenje koje prouzrokuje velike štete po prinos i kvalitet zrna, i ugrožava proizvodnju ove kulture. Zbog toga su istraživanja u ovoj oblasti jako značajna. Dobro poznavanje osobina patogena, klimatskih i drugih faktora koji doprinose njihovoj pojavi i razvijanju je od velikog značaja za suzbijanje istih. Osnovni ciljevi ovog istraživanja su utvrđivanje inteziteta pojave kompleksa prouzrokovača truleži korena i prizemnog dela stabla pšenice u godinama koje su po klimatskim faktorima značajno različite (vegetaciona sezona 2013/2014, i vegetaciona sezona 2016/2017), kao i utvrđivanje biodiverziteta patogenih gljiva koje su zastupljene u kompleksu ovih patogena na ispitivanom području.  Utvrđena je statistički značajna razlika između zaraženosti pšenice prouzrokovačima truleži korena i prizemnog dela stabla, u dve vegetacione sezone. Srednja vrednost indeksa oboljenja u vegetacionoj sezoni 2013/2014 bila je 48,9%, dok je ta vrednost u vegetacionoj sezoni 2016/2017 iznosila 25,8%. Utvrđeno je da su faktori koji su značajno uticali na razliku u ostvarenim indeksima oboljenja bili: srednja mesečna temperatura u januaru mesecu, lokaliteti, broj ponavljanja po lokalitetu, kao i interakcija lokaliteta i vegetacione sezone, i interakcija broja ponavljanja i vegetacione sezone. Srednja mesečna temperatura u januaru 2014. godine (4,2 ºC) bila je viša od desetogodišnjeg proseka temperatura za taj mesec (1,8 ºC), dok je 2017. godine (-5 ºC) temperatura bila niža od desetogodišnjeg proseka, što je doprinelo značajno manjoj pojavi truleži korena i prizemnog dela stabla pšenice 2017. godine u odnosu na 2014. godinu. U vegetacionoj sezoni 2013/2014 indeksi oboljenja na svim lokalitetima su bili viši od 29%. U vegetacionoj sezoni 2016/2017, koja je bila manje pogodna za razvoj prouzrokovača truleži korena i prizemnog dela stabla, indeksi oboljenja su bili viši od 29% samo na 5 lokaliteta, od ispitanih 16 lokaliteta.  Procenjene vrednosti indeksa oboljenja po lokalitetima u dve vegetacione sezone bile su uslovljene razlikom u prostornoj raspodeli biljaka ocenjenih  različitim kategorijama zaraženosti prizemnog dela stabla To je dovelo do statistički značajnog uticaja broja ponavljanja, kao i interakcije broja ponavljanja i vegetacione sezone na procenu indeksa oboljenja. Dominantan prouzrokovač truleži korena i prizemnog dela stabla u oblasti Mačve bio je Fusarium graminearum sa zastupljenošću od 72,6% u vegetacionoj sezoni 2016/2017. U vegetacionoj sezoni 2016/2017, nepovoljnoj za razvoj truleži korena i prizemnog dela stabla Fusarium oxysporum je bio zastupljen u daleko većem procentu (27,4%) nego što se to navodi u literaturnim podacima.sr
dc.description.abstractWheat is one of the most significant field crops worldwide. Wheat root and crown rot is a disease causing substantial yield loss and grain quality decrease, endangering wheat production, which makes studies such as this one very important. Understanding the pathogen characteristics, climatic and other factors that facilitate incidence and growth of these pathogens is crucial for their control and management. The aims of this trial were to determine the intensity of wheat root and crown rot complex agents in years which differed greatly in terms of weather (growing seasons of 2013/2014 and 2016/2017), as well as biodiversity of pathogenic fungi occurring in the pathogen complex on the analysed area.  There was a statistically significant difference between wheat infection with agents of root and crown rot in two growing seasons. The average value of disease index was 48.9% in 2013/2014 and 25.8% in 2016/2017. Factors which significantly affected the difference in disease indices included: mean monthly temperature in January, locations, number of repetitions per location, location and year interaction, and repetitions and year interaction. The average monthly temperature (4.2 ºC) in January 2014 was above a ten-year average for January (1.8 ºC), but in 2017 the temperature (-5 ºC) was below the ten-year average, which contributed to a significantly lower occurrence of wheat root and crown rot in 2017 than in 2014. In 2013/2014 disease indices on all locations were above 29%, but in 2016/2017, which was less favourable for root and crown rot, disease indices were above 29% on only 5 locations out of 16 analysed locations.   The assessed values of disease index per location in two years were conditioned by the difference in spatial distribution of crops with different infection categories of the wheat crown rot. This caused statistically significant effect of number of repetitions, as well as number of repetitions and year interaction on the assessment of disease index. The dominant agent of root and crown rot in Mačva was Fusarium graminearum with 72.6% incidence in 2016/2017. In 2016/2017, which was unfavourable for root and crown rot, Fusarium oxysporum had a much higher incidence (27.4%) than found in other published studies. Accepteden
dc.languagesr (cyrillic script)
dc.publisherУниверзитет у Новом Саду, Пољопривредни факултетsr
dc.rightsopenAccessen
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceУниверзитет у Новом Садуsr
dc.subjectпшеницаsr
dc.subjectpšenicasr
dc.subjectwheaten
dc.subjectroot and crown roten
dc.subjectFusarium graminearumen
dc.subjectFusarium oxysporumen
dc.subjectтрулеж корена и приземног дела стаблаsr
dc.subjectFusarium graminearumsr
dc.subjectFusarium oxysporumsr
dc.subjecttrulež korena i prizemnog dela stablasr
dc.subjectFusarium graminearumsr
dc.subjectFusarium oxysporumsr
dc.titleNR Трулеж корена и приземног дела стабла пшеницеsr
dc.title.alternativeNR Trulež korena i prizemnog dela stabla pšenicesr
dc.title.alternativeRoot and crown rot of wheaten
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/36373/IzvestajKomisije.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/36372/Disertacija.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/36372/Disertacija.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/36373/IzvestajKomisije.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_12207


Документи за докторску дисертацију

Thumbnail
Thumbnail

Ова дисертација се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о дисертацији