Međuzavisnost makroekonomske stabilnosti zemlje i njene otvorenosti prema globalnim finansijskim tokovima na primjeru Crne Gore
Interdependence Between Macroeconomic Stability of the Country and its Openness Toward Global Financial Flows on the Example of Montenegro
Метаподаци
Приказ свих података о дисертацијиСажетак
U ovom radu, ispitana je međuzavisnost makroekonomske stabilnosti jedne zemlje i
njene otvorenosti prema globalnim finansijskim tokovima. To je, na primjeru Crne Gore
učinjeno prikupljanjem, prezentacijom i kritičkim osvrtom na dostupnu literaturu iz
navedenih oblasti što ujedno čini teorijsku podlogu rada, ali i empirijskim potvrdama
dobijenim iz ekonometrijskih modela koji su u radu postavljeni.
Polazeći od činjenice da je Crna Gora unilateralno eurizovana ekonomija, mala i
otvorena prema globalnom tržištu, te imajući u vidu ne tako davne finansijske potrese
koje je svjetska ekonomija doživjela, a koji su se manifestovali u obliku kriza i
posljedično prelili na crnogorsku ekonomiju, pitanje njene makroekonomske stabilnosti
čini se utoliko akutelnijim.
Međuzavisnost pomenutu u naslovu otkrili smo ispitivanjem posljedica koje tokovi
kapitala imaju na ekonomiju zemlje koja se analizira, sprovođenjem istraživanja kojim
je dokazano da je deficit na tekućem računu platnog bilan...sa zemalja u razvoju (poput
Crne Gore) neophodnost kroz koju je zemlja morala proći i sa čime se i danas suočava.
Dalje smo, sa istim ciljem, ekonometrijskim modelom dali uvid u kratkoročne i
dugoročne determinante deficita na tekućem računu platnog bilansa Crne Gore, što je, u
ekonometrijskom smislu, po prvi put učinjeno za istraživanje ekonomije Crne Gore.
Metodološkom analizom postavki teorijske koncepcije o blizanačkom deficitu, došlo se
do važnih zaključaka u radu, među kojima je najznačajniji taj da je u slučaju crnogorske
ekonomije, i pored istog pravca, ali i smjera kretanja promjena ovih deficita, zbog
karakteristika njene privrede, nemoguće govoriti o uticaju jednog na drugi. Ipak, ista
analiza pokazala je da postoji zajednički korijen, uzrok nastajanja oba deficita.
U radu je temeljno teorijski analizirana, u ekonomskom svijetu dobro poznata, teorija o
nemogućem trojstvu. Naučna inovativnost rada postignuta je adaptacijom pomenute
teorije za ekonomske uslove eurizovane ekonomije, poput crnogorske. Ovo
prilagođavanje, ukratko, učinjeno je eliminacijom one dileme koja je irelevantna za
aktuelne crnogorske uslove (odlučivanje za nezavisnu monetarnu politiku nije realno
moguće). Stoga, odstranjivanjem iz već poznatog modela odlučivanja objektivno
nedostižnih makroekonomskih ciljeva u uslovima eurizacije, a dodavanjem cilja
makroekonomske politike na koji kreatori makroekonomske politike u Crnoj Gori imaju
uticaj – a to je targetiranje nivoa deficita na tekućem računu zemlje, adaptirana je
postojeća trilema nemogućeg trojstva po mjeri crnogorskog makroekonomskog
okruženja. Teorijskom dedukcijom i analizom dostupne literature, zaključeno je kako se
eksterna neravnoteža mora manifestovati kroz jednu od dvije pojave: nestabilnost
deviznog kursa ili postojanje deficita na tekućem računu. Imajući to na umu, potvrđena
je jedna od četiri hipoteze iz ovog rada - da fiksni režim deviznog kursa u eurizovanoj
ekonomiji, u kontekstu modifikovane teoreme o nemogućem trojstvu, neizbježno vodi
visokom nivou deficita na tekućem računu za zemlju koja je u razvoju. Posljedično,
zaključuje se da je, za zemlju poput Crne Gore, najveći izazov, a ujedno i ranjivost
njene eurizovane i otvorene privrede, nedovoljan nivo konkurentnosti njene realne
ekonomije, što za sobom ka posledicu izaziva perzistentan deficit na tekućem računu.
Ključno istraživanje rada čini finalno ekonometrijsko ispitivanje posljedica koje
otvorenost za tokove kapitala ima na ekonomiju zemlje. Ovo smo analizirali
postavljanjem dva ekonometrijska modela, oba na crnogorskom primjeru. U prvom smo
determinisali kratkoročne i dugoročne efekte tokova kapitala na rast bruto domaćeg
proizvoda, dok smo drugim identifikovali vezu koja postoji između finansiranja i
ekonomskog rasta – kratkoročni i dugoročni uticaj aktivnosti kreditiranja privatnog
sektora na rast BDP-a.
Na koncu kompleksnog istraživanja koje smo u radu sproveli, došli smo do određenih
zaključaka koji potencijalno mogu poslužiti kao pomoć u razumijevanju aktuelnih
trendova iz analiziranih oblasti crnogorske ekonomije, od potencijalnog značaja i za
kreatore makroekonomske i fiskalne politike Crne Gore. Zaključili smo da postoji
snažan uticaj tokova kapitala na makroekonomsku stabilnost Crne Gore, kao i obrnuto,
ali da isti mora biti posmatran kroz prizmu jedinstvenog ekonomskog okruženja zemlje.
Kako sam naslov teze sugeriše, postoji dvosmjeran uticaj između makroekonomske
stabilnosti i tokova kapitala. Ekonometrijskim modelima smo u samom radu dokazali
prisustvo i pokazali elemente uticaja tokova kapitala na makroekonomsku stabilnost.
Takođe, smo objasnili da se ne smije zanemariti ni uticaj makroekonomske stabilnosti
na tokove kapitala. Naime, ovaj uticaj je najbolje vidljiv u ekonomijama koje, popout
crnogorske, tek otvaraju svoje kapije za međunarodne tokove kapitala poput stranih
direktnih investicija. Logičan je zaključak da sa višim stepenom makroekonomske
stabilnosti, rizik investicije u zemlju opada i, ceteris paribus, broj stranih direktnih
investicija raste.
Generalna preporuka rada, na samom kraju, sadržana je u dva zaključka, a sve u cilju
postizanja što je moguće višeg stepena održivog ekonomskog rasta i makroekonomske
stabilnosti. Sa jedne strane, preporučeno je kontinuirano otvaranje prema globalnim
finansijskim tokovima, kojim je moguće i očekivano postizanje još većeg stepena
makroekonomske stabilnosti. Međutim, sugeriše se uvažavanje jednog od značajnijih
rezultata istraživanja, koji se odnosi na potrebu osnaživanja konkuretnosti realne
ekonomije Crne Gore u odnosu na globalno okruženje. Bez aktivnosti sprovedenih u
pravcu prevazilaženja slabosti crnogorske privrede, puko otvaranje ka globalnim
finansijskim tokovima, ne može imati željeni rezultat na kratak, srednji, ali ni na dugi
rok.
Ključne riječi: državni deficit, deficit tekućeg računa, platni bilans, blizanački deficit,
nemoguće trojstvo, eurizacija, rast BDP-a, tokovi kapitala, realna ekonomija,
konkuretnost.U ovom radu, ispitana je međuzavisnost makroekonomske stabilnosti jedne zemlje i
njene otvorenosti prema globalnim finansijskim tokovima. To je, na primjeru Crne Gore
učinjeno prikupljanjem, prezentacijom i kritičkim osvrtom na dostupnu literaturu iz
navedenih oblasti što ujedno čini teorijsku podlogu rada, ali i empirijskim potvrdama
dobijenim iz ekonometrijskih modela koji su u radu postavljeni.
Polazeći od činjenice da je Crna Gora unilateralno eurizovana ekonomija, mala i
otvorena prema globalnom tržištu, te imajući u vidu ne tako davne finansijske potrese
koje je svjetska ekonomija doživjela, a koji su se manifestovali u obliku kriza i
posljedično prelili na crnogorsku ekonomiju, pitanje njene makroekonomske stabilnosti
čini se utoliko akutelnijim.
Međuzavisnost pomenutu u naslovu otkrili smo ispitivanjem posljedica koje tokovi
kapitala imaju na ekonomiju zemlje koja se analizira, sprovođenjem istraživanja kojim
je dokazano da je deficit na tekućem računu platnog bilansa zemalja u razvoju (poput
Crne Gore) neophodnost kroz koju je zemlja morala proći i sa čime se i danas suočava.
Dalje smo, sa istim ciljem, ekonometrijskim modelom dali uvid u kratkoročne i
dugoročne determinante deficita na tekućem računu platnog bilansa Crne Gore, što je, u
ekonometrijskom smislu, po prvi put učinjeno za istraživanje ekonomije Crne Gore.
Metodološkom analizom postavki teorijske koncepcije o blizanačkom deficitu, došlo se
do važnih zaključaka u radu, među kojima je najznačajniji taj da je u slučaju crnogorske
ekonomije, i pored istog pravca, ali i smjera kretanja promjena ovih deficita, zbog
karakteristika njene privrede, nemoguće govoriti o uticaju jednog na drugi. Ipak, ista
analiza pokazala je da postoji zajednički korijen, uzrok nastajanja oba deficita.
U radu je temeljno teorijski analizirana, u ekonomskom svijetu dobro poznata, teorija o
nemogućem trojstvu. Naučna inovativnost rada postignuta je adaptacijom pomenute
teorije za ekonomske uslove eurizovane ekonomije, poput crnogorske. Ovo
prilagođavanje, ukratko, učinjeno je eliminacijom one dileme koja je irelevantna za
aktuelne crnogorske uslove (odlučivanje za nezavisnu monetarnu politiku nije realno
moguće). Stoga, odstranjivanjem iz već poznatog modela odlučivanja objektivno
nedostižnih makroekonomskih ciljeva u uslovima eurizacije, a dodavanjem cilja
makroekonomske politike na koji kreatori makroekonomske politike u Crnoj Gori imaju
uticaj – a to je targetiranje nivoa deficita na tekućem računu zemlje, adaptirana je
postojeća trilema nemogućeg trojstva po mjeri crnogorskog makroekonomskog
okruženja. Teorijskom dedukcijom i analizom dostupne literature, zaključeno je kako se
eksterna neravnoteža mora manifestovati kroz jednu od dvije pojave: nestabilnost
deviznog kursa ili postojanje deficita na tekućem računu. Imajući to na umu, potvrđena
je jedna od četiri hipoteze iz ovog rada - da fiksni režim deviznog kursa u eurizovanoj
ekonomiji, u kontekstu modifikovane teoreme o nemogućem trojstvu, neizbježno vodi
visokom nivou deficita na tekućem računu za zemlju koja je u razvoju. Posljedično,
zaključuje se da je, za zemlju poput Crne Gore, najveći izazov, a ujedno i ranjivost
njene eurizovane i otvorene privrede, nedovoljan nivo konkurentnosti njene realne
ekonomije, što za sobom ka posledicu izaziva perzistentan deficit na tekućem računu.
Ključno istraživanje rada čini finalno ekonometrijsko ispitivanje posljedica koje
otvorenost za tokove kapitala ima na ekonomiju zemlje. Ovo smo analizirali
postavljanjem dva ekonometrijska modela, oba na crnogorskom primjeru. U prvom smo
determinisali kratkoročne i dugoročne efekte tokova kapitala na rast bruto domaćeg
proizvoda, dok smo drugim identifikovali vezu koja postoji između finansiranja i
ekonomskog rasta – kratkoročni i dugoročni uticaj aktivnosti kreditiranja privatnog
sektora na rast BDP-a.
Na koncu kompleksnog istraživanja koje smo u radu sproveli, došli smo do određenih
zaključaka koji potencijalno mogu poslužiti kao pomoć u razumijevanju aktuelnih
trendova iz analiziranih oblasti crnogorske ekonomije, od potencijalnog značaja i za
kreatore makroekonomske i fiskalne politike Crne Gore. Zaključili smo da postoji
snažan uticaj tokova kapitala na makroekonomsku stabilnost Crne Gore, kao i obrnuto,
ali da isti mora biti posmatran kroz prizmu jedinstvenog ekonomskog okruženja zemlje.
Kako sam naslov teze sugeriše, postoji dvosmjeran uticaj između makroekonomske
stabilnosti i tokova kapitala. Ekonometrijskim modelima smo u samom radu dokazali
prisustvo i pokazali elemente uticaja tokova kapitala na makroekonomsku stabilnost.
Takođe, smo objasnili da se ne smije zanemariti ni uticaj makroekonomske stabilnosti
na tokove kapitala. Naime, ovaj uticaj je najbolje vidljiv u ekonomijama koje, popout
crnogorske, tek otvaraju svoje kapije za međunarodne tokove kapitala poput stranih
direktnih investicija. Logičan je zaključak da sa višim stepenom makroekonomske
stabilnosti, rizik investicije u zemlju opada i, ceteris paribus, broj stranih direktnih
investicija raste.
Generalna preporuka rada, na samom kraju, sadržana je u dva zaključka, a sve u cilju
postizanja što je moguće višeg stepena održivog ekonomskog rasta i makroekonomske
stabilnosti. Sa jedne strane, preporučeno je kontinuirano otvaranje prema globalnim
finansijskim tokovima, kojim je moguće i očekivano postizanje još većeg stepena
makroekonomske stabilnosti. Međutim, sugeriše se uvažavanje jednog od značajnijih
rezultata istraživanja, koji se odnosi na potrebu osnaživanja konkuretnosti realne
ekonomije Crne Gore u odnosu na globalno okruženje. Bez aktivnosti sprovedenih u
pravcu prevazilaženja slabosti crnogorske privrede, puko otvaranje ka globalnim
finansijskim tokovima, ne može imati željeni rezultat na kratak, srednji, ali ni na dugi
rok.
Ključne riječi: državni deficit, deficit tekućeg računa, platni bilans, blizanački deficit,
nemoguće trojstvo, eurizacija, rast BDP-a, tokovi kapitala, realna ekonomija,
konkuretnost.U ovom radu, ispitana je međuzavisnost makroekonomske stabilnosti jedne zemlje i
njene otvorenosti prema globalnim finansijskim tokovima. To je, na primjeru Crne Gore
učinjeno prikupljanjem, prezentacijom i kritičkim osvrtom na dostupnu literaturu iz
navedenih oblasti što ujedno čini teorijsku podlogu rada, ali i empirijskim potvrdama
dobijenim iz ekonometrijskih modela koji su u radu postavljeni.
Polazeći od činjenice da je Crna Gora unilateralno eurizovana ekonomija, mala i
otvorena prema globalnom tržištu, te imajući u vidu ne tako davne finansijske potrese
koje je svjetska ekonomija doživjela, a koji su se manifestovali u obliku kriza i
posljedično prelili na crnogorsku ekonomiju, pitanje njene makroekonomske stabilnosti
čini se utoliko akutelnijim.
Međuzavisnost pomenutu u naslovu otkrili smo ispitivanjem posljedica koje tokovi
kapitala imaju na ekonomiju zemlje koja se analizira, sprovođenjem istraživanja kojim
je dokazano da je deficit na tekućem računu platnog bilansa zemalja u razvoju (poput
Crne Gore) neophodnost kroz koju je zemlja morala proći i sa čime se i danas suočava.
Dalje smo, sa istim ciljem, ekonometrijskim modelom dali uvid u kratkoročne i
dugoročne determinante deficita na tekućem računu platnog bilansa Crne Gore, što je, u
ekonometrijskom smislu, po prvi put učinjeno za istraživanje ekonomije Crne Gore.
Metodološkom analizom postavki teorijske koncepcije o blizanačkom deficitu, došlo se
do važnih zaključaka u radu, među kojima je najznačajniji taj da je u slučaju crnogorske
ekonomije, i pored istog pravca, ali i smjera kretanja promjena ovih deficita, zbog
karakteristika njene privrede, nemoguće govoriti o uticaju jednog na drugi. Ipak, ista
analiza pokazala je da postoji zajednički korijen, uzrok nastajanja oba deficita.
U radu je temeljno teorijski analizirana, u ekonomskom svijetu dobro poznata, teorija o
nemogućem trojstvu. Naučna inovativnost rada postignuta je adaptacijom pomenute
teorije za ekonomske uslove eurizovane ekonomije, poput crnogorske. Ovo
prilagođavanje, ukratko, učinjeno je eliminacijom one dileme koja je irelevantna za
aktuelne crnogorske uslove (odlučivanje za nezavisnu monetarnu politiku nije realno
moguće). Stoga, odstranjivanjem iz već poznatog modela odlučivanja objektivno
nedostižnih makroekonomskih ciljeva u uslovima eurizacije, a dodavanjem cilja
makroekonomske politike na koji kreatori makroekonomske politike u Crnoj Gori imaju
uticaj – a to je targetiranje nivoa deficita na tekućem računu zemlje, adaptirana je
postojeća trilema nemogućeg trojstva po mjeri crnogorskog makroekonomskog
okruženja. Teorijskom dedukcijom i analizom dostupne literature, zaključeno je kako se
eksterna neravnoteža mora manifestovati kroz jednu od dvije pojave: nestabilnost
deviznog kursa ili postojanje deficita na tekućem računu. Imajući to na umu, potvrđena
je jedna od četiri hipoteze iz ovog rada - da fiksni režim deviznog kursa u eurizovanoj
ekonomiji, u kontekstu modifikovane teoreme o nemogućem trojstvu, neizbježno vodi
visokom nivou deficita na tekućem računu za zemlju koja je u razvoju. Posljedično,
zaključuje se da je, za zemlju poput Crne Gore, najveći izazov, a ujedno i ranjivost
njene eurizovane i otvorene privrede, nedovoljan nivo konkurentnosti njene realne
ekonomije, što za sobom ka posledicu izaziva perzistentan deficit na tekućem računu.
Ključno istraživanje rada čini finalno ekonometrijsko ispitivanje posljedica koje
otvorenost za tokove kapitala ima na ekonomiju zemlje. Ovo smo analizirali
postavljanjem dva ekonometrijska modela, oba na crnogorskom primjeru. U prvom smo
determinisali kratkoročne i dugoročne efekte tokova kapitala na rast bruto domaćeg
proizvoda, dok smo drugim identifikovali vezu koja postoji između finansiranja i
ekonomskog rasta – kratkoročni i dugoročni uticaj aktivnosti kreditiranja privatnog
sektora na rast BDP-a.
Na koncu kompleksnog istraživanja koje smo u radu sproveli, došli smo do određenih
zaključaka koji potencijalno mogu poslužiti kao pomoć u razumijevanju aktuelnih
trendova iz analiziranih oblasti crnogorske ekonomije, od potencijalnog značaja i za
kreatore makroekonomske i fiskalne politike Crne Gore. Zaključili smo da postoji
snažan uticaj tokova kapitala na makroekonomsku stabilnost Crne Gore, kao i obrnuto,
ali da isti mora biti posmatran kroz prizmu jedinstvenog ekonomskog okruženja zemlje.
Kako sam naslov teze sugeriše, postoji dvosmjeran uticaj između makroekonomske
stabilnosti i tokova kapitala. Ekonometrijskim modelima smo u samom radu dokazali
prisustvo i pokazali elemente uticaja tokova kapitala na makroekonomsku stabilnost.
Takođe, smo objasnili da se ne smije zanemariti ni uticaj makroekonomske stabilnosti
na tokove kapitala. Naime, ovaj uticaj je najbolje vidljiv u ekonomijama koje, popout
crnogorske, tek otvaraju svoje kapije za međunarodne tokove kapitala poput stranih
direktnih investicija. Logičan je zaključak da sa višim stepenom makroekonomske
stabilnosti, rizik investicije u zemlju opada i, ceteris paribus, broj stranih direktnih
investicija raste.
Generalna preporuka rada, na samom kraju, sadržana je u dva zaključka, a sve u cilju
postizanja što je moguće višeg stepena održivog ekonomskog rasta i makroekonomske
stabilnosti. Sa jedne strane, preporučeno je kontinuirano otvaranje prema globalnim
finansijskim tokovima, kojim je moguće i očekivano postizanje još većeg stepena
makroekonomske stabilnosti. Međutim, sugeriše se uvažavanje jednog od značajnijih
rezultata istraživanja, koji se odnosi na potrebu osnaživanja konkuretnosti realne
ekonomije Crne Gore u odnosu na globalno okruženje. Bez aktivnosti sprovedenih u
pravcu prevazilaženja slabosti crnogorske privrede, puko otvaranje ka globalnim
finansijskim tokovima, ne može imati željeni rezultat na kratak, srednji, ali ni na dugi
rok.
Ključne riječi: državni deficit, deficit tekućeg računa, platni bilans, blizanački deficit,
nemoguće trojstvo, eurizacija, rast BDP-a, tokovi kapitala, realna ekonomija,
konkuretnost.U ovom radu, ispitana je međuzavisnost makroekonomske stabilnosti jedne zemlje i
njene otvorenosti prema globalnim finansijskim tokovima. To je, na primjeru Crne Gore
učinjeno prikupljanjem, prezentacijom i kritičkim osvrtom na dostupnu literaturu iz
navedenih oblasti što ujedno čini teorijsku podlogu rada, ali i empirijskim potvrdama
dobijenim iz ekonometrijskih modela koji su u radu postavljeni.
Polazeći od činjenice da je Crna Gora unilateralno eurizovana ekonomija, mala i
otvorena prema globalnom tržištu, te imajući u vidu ne tako davne finansijske potrese
koje je svjetska ekonomija doživjela, a koji su se manifestovali u obliku kriza i
posljedično prelili na crnogorsku ekonomiju, pitanje njene makroekonomske stabilnosti
čini se utoliko akutelnijim.
Međuzavisnost pomenutu u naslovu otkrili smo ispitivanjem posljedica koje tokovi
kapitala imaju na ekonomiju zemlje koja se analizira, sprovođenjem istraživanja kojim
je dokazano da je deficit na tekućem računu platnog bilansa zemalja u razvoju (poput
Crne Gore) neophodnost kroz koju je zemlja morala proći i sa čime se i danas suočava.
Dalje smo, sa istim ciljem, ekonometrijskim modelom dali uvid u kratkoročne i
dugoročne determinante deficita na tekućem računu platnog bilansa Crne Gore, što je, u
ekonometrijskom smislu, po prvi put učinjeno za istraživanje ekonomije Crne Gore.
Metodološkom analizom postavki teorijske koncepcije o blizanačkom deficitu, došlo se
do važnih zaključaka u radu, među kojima je najznačajniji taj da je u slučaju crnogorske
ekonomije, i pored istog pravca, ali i smjera kretanja promjena ovih deficita, zbog
karakteristika njene privrede, nemoguće govoriti o uticaju jednog na drugi. Ipak, ista
analiza pokazala je da postoji zajednički korijen, uzrok nastajanja oba deficita.
U radu je temeljno teorijski analizirana, u ekonomskom svijetu dobro poznata, teorija o
nemogućem trojstvu. Naučna inovativnost rada postignuta je adaptacijom pomenute
teorije za ekonomske uslove eurizovane ekonomije, poput crnogorske. Ovo
prilagođavanje, ukratko, učinjeno je eliminacijom one dileme koja je irelevantna za
aktuelne crnogorske uslove (odlučivanje za nezavisnu monetarnu politiku nije realno
moguće). Stoga, odstranjivanjem iz već poznatog modela odlučivanja objektivno
nedostižnih makroekonomskih ciljeva u uslovima eurizacije, a dodavanjem cilja
makroekonomske politike na koji kreatori makroekonomske politike u Crnoj Gori imaju
uticaj – a to je targetiranje nivoa deficita na tekućem računu zemlje, adaptirana je
postojeća trilema nemogućeg trojstva po mjeri crnogorskog makroekonomskog
okruženja. Teorijskom dedukcijom i analizom dostupne literature, zaključeno je kako se
eksterna neravnoteža mora manifestovati kroz jednu od dvije pojave: nestabilnost
deviznog kursa ili postojanje deficita na tekućem računu. Imajući to na umu, potvrđena
je jedna od četiri hipoteze iz ovog rada - da fiksni režim deviznog kursa u eurizovanoj
ekonomiji, u kontekstu modifikovane teoreme o nemogućem trojstvu, neizbježno vodi
visokom nivou deficita na tekućem računu za zemlju koja je u razvoju. Posljedično,
zaključuje se da je, za zemlju poput Crne Gore, najveći izazov, a ujedno i ranjivost
njene eurizovane i otvorene privrede, nedovoljan nivo konkurentnosti njene realne
ekonomije, što za sobom ka posledicu izaziva perzistentan deficit na tekućem računu.
Ključno istraživanje rada čini finalno ekonometrijsko ispitivanje posljedica koje
otvorenost za tokove kapitala ima na ekonomiju zemlje. Ovo smo analizirali
postavljanjem dva ekonometrijska modela, oba na crnogorskom primjeru. U prvom smo
determinisali kratkoročne i dugoročne efekte tokova kapitala na rast bruto domaćeg
proizvoda, dok smo drugim identifikovali vezu koja postoji između finansiranja i
ekonomskog rasta – kratkoročni i dugoročni uticaj aktivnosti kreditiranja privatnog
sektora na rast BDP-a.
Na koncu kompleksnog istraživanja koje smo u radu sproveli, došli smo do određenih
zaključaka koji potencijalno mogu poslužiti kao pomoć u razumijevanju aktuelnih
trendova iz analiziranih oblasti crnogorske ekonomije, od potencijalnog značaja i za
kreatore makroekonomske i fiskalne politike Crne Gore. Zaključili smo da postoji
snažan uticaj tokova kapitala na makroekonomsku stabilnost Crne Gore, kao i obrnuto,
ali da isti mora biti posmatran kroz prizmu jedinstvenog ekonomskog okruženja zemlje.
Kako sam naslov teze sugeriše, postoji dvosmjeran uticaj između makroekonomske
stabilnosti i tokova kapitala. Ekonometrijskim modelima smo u samom radu dokazali
prisustvo i pokazali elemente uticaja tokova kapitala na makroekonomsku stabilnost.
Takođe, smo objasnili da se ne smije zanemariti ni uticaj makroekonomske stabilnosti
na tokove kapitala. Naime, ovaj uticaj je najbolje vidljiv u ekonomijama koje, popout
crnogorske, tek otvaraju svoje kapije za međunarodne tokove kapitala poput stranih
direktnih investicija. Logičan je zaključak da sa višim stepenom makroekonomske
stabilnosti, rizik investicije u zemlju opada i, ceteris paribus, broj stranih direktnih
investicija raste.
Generalna preporuka rada, na samom kraju, sadržana je u dva zaključka, a sve u cilju
postizanja što je moguće višeg stepena održivog ekonomskog rasta i makroekonomske
stabilnosti. Sa jedne strane, preporučeno je kontinuirano otvaranje prema globalnim
finansijskim tokovima, kojim je moguće i očekivano postizanje još većeg stepena
makroekonomske stabilnosti. Međutim, sugeriše se uvažavanje jednog od značajnijih
rezultata istraživanja, koji se odnosi na potrebu osnaživanja konkuretnosti realne
ekonomije Crne Gore u odnosu na globalno okruženje. Bez aktivnosti sprovedenih u
pravcu prevazilaženja slabosti crnogorske privrede, puko otvaranje ka globalnim
finansijskim tokovima, ne može imati željeni rezultat na kratak, srednji, ali ni na dugi
rok.
Ključne riječi: državni deficit, deficit tekućeg računa, platni bilans, blizanački deficit,
nemoguće trojstvo, eurizacija, rast BDP-a, tokovi kapitala, realna ekonomija,
konkuretnost.