Uticaj agroekoloških i zemljišnih uslova Podunavlja i Posavine na morfološke i proizvodne osobine korasan pšenice i mogućnost introdukcije u Libiji
Impact of agro-ecological and soil covitions of Podunavlje and Posavina on morphological and productive properties of khorasan wheat and prospects of its introduction to Libya
Докторанд:Alkhammas, Ayiman Omar Факултет:Универзитет Сингидунум, Факултет за примењену екологију [ФУТУРА]Датум одбране дисертације:13-02-2018Ментор:Janković, Snežana Чланови комисије:Đorđević-Milošević, Suzana Stanković, Slađan Rakić, Sveto МетаподациПриказ свих података о дисертацији |
Остали линкови:
Сажетак:
Proučavan je uticaj agroekoloških i zemljišnih uslova Podunavlja i Posavine na
morfološke i proizvodne osobine korasan pšenice (populacija belog osja) i mogućnost
introdukcije u Libiji. Ispitivanja su izvedena u dve godine (2015. i 2016). Poljski ogledi su
izvedeni po metodi slučajnog blok sistema na dva tipa zemljišta (černozem i ritska crnica) i u
dve, meteorološki različite godine. Uz povećane količine NPK mineralnih hraniva, korišćene
u dopunskoj ishrani biljaka, proučena su variranja morfoloških i produktivnih osobina,
odnosno komponenti prinosa zrna.
Pre postavljanja ogleda urađene su laboratorijske analize agrohemijskih i fizičkih
osobina zemljišta, a u periodu od setve do žetve korasan pšenice, proučeni su meteorološki
podaci koji imaju najveći uticaj na rastenje i razviće ove biljne vrste. Merenja pokazatelja
morfoloških osobina urađena su neposredno na uzorcima, a pokazatelji produktivnosti i
žetveni indeks posle prosušivanja glavnog i sporednih proizvoda. U laboratoriji
za
farmakognoziju određeni su količina skroba, ukupnih proteina, celuloza, ukupnih lipida,
mineralnih soli, količina vode u suvoj supstanci i izračunate su vrednosti BEM.
Dobijeni rezultati pokazali su da se korasan pšenica može uspešno introdukovati u
poljoprivredna područja Podunavlja i Posavine, iako su proučavani tretmani, nekontrolisani
(agroekološki i zemljišni uslovi) i kontrolisani (NPK hraniva) ispoljili statistički značajna
variranja morfoloških i produktivnih osobina ovog pravog žita.
U celini, na morfološke i produktivne osobine, kao i na komponente prinosa, najveći
uticaj ispoljila je dopunska ishrana biljaka što pokazuje dobar genetički potencijal proučavane
populacije, kao sorte podesne za gajenje, ali i za dalji oplemenjivački rad. U interakciji sa
zemljišnim i vremenskim uslovima potvrđene su dobre proizvodne osobine korasan pšenice
koju bi u Srbiji trebalo uvrstiti u redovnu komercijalnu proizvodnju.
Najveći uticaj dopunske ishrane biljaka ispoljen je u procentualnom učešću BEM, gde
su zrna korasan pšenice u kontroli imala dvostruko manje ovih jedinjenja. Analiza ukupnih
količina polifenola i antioksidativne vrednosti zrna korasan pšenice pokazala je da je njeno
zrno veće upotrebne vrednosti u poređenju sa zrnima drugih vrsta roda Triticum.
Primenom EPIC modela (Erosion Productivity Impact Calculator) procenjena je
mogućnost introdukcije ove vrste u tri najvažnija poljoprivredna područja Libije. Izborom
najpodesnije tehnologije proizvodnje korasan pšenica mogla bi se gajiti u ovim područjima
kao ozimi ili fakultativno-ozimi usev. Uvođenjem ove vrste u ratarsku proizvodnju farmeri bi,
dobijanjem zrna povećane nutritivne vrednosti, smanjili ulaganja u gajenju korasan pšenice
koja u svetu postaje sve značajnija sirovina za proizvodnju funkcionalne hrane.
Више
Кључне речи:
korasan pšenica, agroekološki i zemljišni uslovi, NPK hraniva, morfološke i produktivne osobine; Zaštita životne sredine