Приказ основних података о дисертацији

Physiological and molecular aspects of sugar beet tolerance to drought

dc.contributor.advisorMaksimović, Ivana
dc.contributor.otherPajević, Slobodanka
dc.contributor.otherNagl, Nevena
dc.creatorPutnik-Delić, Marina
dc.date.accessioned2017-10-30T14:39:33Z
dc.date.available2017-10-30T14:39:33Z
dc.date.available2020-07-03T13:33:21Z
dc.date.issued2013-10-21
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/8732
dc.identifier.urihttp://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija143685821596979.pdf?controlNumber=(BISIS)95411&fileName=143685821596979.pdf&id=4014&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttp://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=95411&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttp://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije143685820794527.pdf?controlNumber=(BISIS)95411&fileName=143685820794527.pdf&id=4013&source=NaRDuS&language=srsr
dc.description.abstractIstraživanja su sprovedena na jedanaest genotipova šećerne repe (Beta vulgaris ssp. vulgaris, L., označeni brojevima 1-11) koji su u poljskim uslovima ispoljili razlike u opservacionom testu nivoa tolerantnosti prema suši (visoko, srednje i nisko tolerantni). U prvom delu eksperimenta biljke su gajene u polukontrolisanim uslovima, u stakleniku u supstratu koji je bio mešavina zemlje i peska. Biljke su svakodnevno zalivane tokom 90 dana, nakon čega je izazvan vodni deficit prestankom zalivanja, dok je kod kontrolnih biljaka zalivanje nastavljeno. Pet dana po prestanku zalivanja analizirani su parametri koji bi trebalo da ukažu na genotipske razlike u smislu tolerantnosti prema nedostatku vode. Utvrđen je sadržaj vode/suve materije u zemljištu i u biljnim tkivima (koren stablo i list). Lisna površina i koncentracija pigmenata hloroplasta su ustanovljeni kod kontrolnih biljaka s ciljem utvrđivanja genotipskih specifičnosti. Osim toga, mereni su parametri fluorescencije hlorofila (F0, Fm, Fv, Fv/Fm i t1/2) kako bi se utvrdio efekat stresa izazvanog nedostatkom vode na inhibiciju transporta elektrona kroz PSII, i koncentracija slobodnog prolina, amino kiseline koja se nakuplja u uslovima stresa. U drugom delu eksperimenta ovi genotipovi su testirani u kontrolisanim, in vitro uslovima gajenja. Aksilarni izdanci su gajeni na podlozi za mikropropagaciju sa 0 (kontrola), 3 i 5% polietilen glikola (PEG 6000) pune četiri nedelje, a potom su vršene analize. Utvrđena je sveža masa izdanaka, sadržaj suve materije i koncentracija slobodnog prolina. U trećem delu eksperimenta upoređene su razlike u ekspresiji 13 kandidat-gena, koji su povezani sa reakcijom biljaka na uslove stresa, posebno suše, u listovima biljaka gajenih u polukontrolisanim uslovima. Biljke izložene stresu u polukontrolisanim uslovima gajenja su u proseku imale oko tri lista manje, za četiri procenta veći udeo suve materije i sedmostruko veći sadržaj prolina. Koncentracija prolina u listovima je bila viša u uslovima nedostatka vode u polukontrolisanim uslovima kod svih genotipova, a posebno kod nekih iz slabo tolerantne (2, 6) i visoko tolerantne (4) grupe. U in vitro uslovima usled tretmanom PEG-om smanjila se ukupna suva masa i više nego prepolovio broj aksilarnih izdanaka. PEG u koncentraciji od 3% je doveo do povećanja ukupne sveže mase, a koncentracija prolina se povećala se porastom koncentracije PEG. Koncentracija prolina u uslovima stresa je kod oba eksperimenta bila značajno povećana u odnosu na kontrolu i to u in vitro uslovima šest puta, a u polukontrolisanim uslovima u stakleniku šesnaest puta u odnosu na odgovarajuće kontrole. Povećanje sadržaja prolina u biljkama gajenim u polukontrolisanim uslovima je bilo tri puta veće u odnosu na eksperiment sa PEG-om. Koncentracija slobodnog prolina, kao jedan od potencijalnih parametara - pokazatelja tolerantnosti genotipova šećerne repe prema suši, je adekvatniji od ukupne suve mase. Rezultati su pokazali da je test u in vitro uslovima (posebno tretman 3% PEG-om) efikasiji za ocenu tolerantnosti prema suši od eksperimenta u polukontrolisanim uslovima. Grupisanje genotipova prema nivou tolerisanja nedostatka vode na osnovu koncentracije prolina ustanovljene u ekperimentu in vitro dalo je isti rezultat kao i opservacioni test u poljskim uslovima. Utvrđene su promene u ekspresiji kandidat-gena u uslovima suše u odnosu na kontrolu, a ustanovljene su i razlike između genotipova. Jedan od analiziranih kandidat-gena može da posluži za dalji razvoj markera. Ovi rezultati mogu da se primene u procesu oplemenjivanja šećerne repe koje je usmereno na povećanje tolerantnosti prema ovom abiotičkom činiocu.sr
dc.languagesr (latin script)
dc.publisherУниверзитет у Новом Саду, Пољопривредни факултетsr
dc.rightsopenAccessen
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/
dc.sourceУниверзитет у Новом Садуsr
dc.subjectBeta vulgarissr
dc.subjecttolerantnost prema sušisr
dc.subjectkoncentracija slobodnog prolinasr
dc.subjectkultura tkivasr
dc.subjectPEGsr
dc.subjectekspresija kandidat genasr
dc.titleFiziološki i molekularni aspekti tolerantnosti šećerne repe prema sušisr
dc.title.alternativePhysiological and molecular aspects of sugar beet tolerance to droughten
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseBY-NC
dcterms.abstractМаксимовић, Ивана; Пајевић, Слободанка; Нагл, Невена; Путник-Делић, Марина; Физиолошки и молекуларни аспекти толерантности шећерне репе према суши; Физиолошки и молекуларни аспекти толерантности шећерне репе према суши;
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/36140/IzvestajKomisije13382.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/36140/IzvestajKomisije13382.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/36139/Disertacija13382.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/36139/Disertacija13382.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_8732


Документи за докторску дисертацију

Thumbnail
Thumbnail

Ова дисертација се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о дисертацији