Приказ основних података о дисертацији

Factors affecting blood pressure in people diagnosed with hypertension in primary health care

dc.contributor.advisorIvanović, Vladimir
dc.contributor.advisorBijelović, Sanja
dc.contributor.otherBjelanović, Jelena
dc.contributor.otherStojšić-Milosavljević, Anastazija
dc.contributor.otherJevtić, Marija
dc.contributor.otherPaunović, Katarina
dc.contributor.otherPetrović, Milovan
dc.creatorNinković Mrđenovački, Olivera
dc.date.accessioned2017-10-09T14:02:54Z
dc.date.available2017-10-09T14:02:54Z
dc.date.available2020-07-03T13:28:40Z
dc.date.issued2017-09-28
dc.identifier.urihttps://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/8649
dc.identifier.urihttp://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija14957889122447.pdf?controlNumber=(BISIS)104728&fileName=14957889122447.pdf&id=9906&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttp://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=104728&source=NaRDuS&language=srsr
dc.identifier.urihttp://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/IzvestajKomisije149578894064751.pdf?controlNumber=(BISIS)104728&fileName=149578894064751.pdf&id=9908&source=NaRDuS&language=srsr
dc.description.abstractUvod. Kardiovaskularne bolesti kao deo grupe hroničnih nezaraznih bolesti predstavljale su i predstavljaju vodeći uzrok obolevanja i umiranja u svetu. Brojni naučni dokazi potvrđuju da je arterijska hipertenzija glavni kardiovaskularni faktor rizika, a da postignute vrednosti krvnog pritiska niže od 140/90mmHg značajno smanjuju kardiovaskularni rizik, odnosno pojavu kardiovaskularnih događaja, prvenstveno infarkta miokarda i moždanog udara. Arterijska hipertenzija je najzastupljenije stanje koje se viđa u ustanovama primarne zdravstvene zaštite, a mere prevencije, rano dijagnostikovanje, lečenje i kontrola arterijske hipertenzije predstavljaju javno-zdravstveni izazov u svim zemljama sveta. Ciljevi. Ciljevi istraživanja su utvrđivanje prevalencije arterijske hipertenzije koja je pod kontrolom; utvrđivanje prevalencije i povezanosti metaboličkih faktora sa ishodom u kontroli krvnog pritiska; utvrđivanje prevalencije i povezanosti nezdravih stilova života sa ishodom u kontroli krvnog pritiska; utvrđivanje prediktora loše kontrole krvnog pritiska i izračunavanje 10-godišenjeg kardivaskularnog rizika. Metode. U studiju preseka (prevalencije) uključeno je 373 ispitanika oba pola starosti od 45 do 75 godina sa dijagnozom arterijske hipertenzije u kartonu koji su u periodu od oktobra 2015. godine do februara 2016. godine dolazili kod svog izabranog lekara. Prikupljanje podataka obavljeno je merenjem krvnog pritiska, antropometrijskim merenjima, biohemijskim analizama i anketiranjem popunjavanjem upitnika. Rezultati. Uzorak ispitanika je činilo 55% žena i 45% muškaraca prosečne starosti 59±6,3 godine. Utvrđena je niska učestalost arterijske hipertenzije pod kontrolom od 39,1%, a visoka učestalost metaboličkih faktora (44,5% predgojaznosti, 34% gojaznosti, 29% šećerne bolesti, 88,2% povišenih masnoća i 41,8% metaboličkog sindroma) kao i njihova povezanost sa ishodom u kontroli krvnog pritiska jer su ispitanici sa nekontrolisanim krvnim pritiskom najčešće imali dva faktora rizika (40,5%), dok su ispitanici sa kontrolisanim krvnim pritiskom najčešće imali jedan faktor rizika (45,9%). Utvrđeno je da su prosečne vrednosti sistolnog, dijastolnog pritiska i pulsa bile značajno (p<0,001) niže u grupi sa kontrolisanim pritiskom kao i da su ispitanici sa nekontrolisanim pritiskom imali značajno veći obim struka (p=0,006), metabolički sindrom (p<0,001) i značajno češće pili veći broj lekova (p<0,001). Utvrđena je visoka učestalost pušenja (26,3%) i visoka učestalost sedentarnog načina života (76,7%) kao i da znanja, stavovi i ponašanja ispitanika u vezi faktora rizika (pušenja, konzumiranja alkohola, fizičke neaktvnosti i prekomerne upotrebe soli) nisu na zadovoljavajućem nivou. Kao nezavisni prediktori arterijske hipertenzije koja nije pod kontrolom dobijeni su obim struka, telesna masa, indeks telesne mase, starost, vrednost pulsa, broj lekova koje ispitanici piju, pasivno pušenje, nesvesnost o postojanju arterijske hipertenzije, neznanje o štetnosti konzumiranja prekomerne količine alkohola, nepreležan infarkt miokarda i moždani udar. Izračunato je da je u visokom i veoma visokom riziku od neželjenih kardiovaskularnih događaja u desetogodišnjem periodu 2,7% ispitanika sa arterijskom hipertenzijom bez dijabetesa i 22,2% hipertenzivnih ispitanika sa dijabetesom. Zaključak. Potrebno je sprovođenje javno-zdravstveno vaspitnih i promotivnih aktivnosti u cilju povećanja znanja, promene stavova i ponašanja kod populacije sa arterijskom hipertenzijom usled loše kontrole krvnog pritiska i prisustva visoke učestalosti pridruženih faktora rizika koji utiču na njegovu kontrolu.sr
dc.description.abstractIntroduction. Cardiovascular diseases, as part of a group of chronic noncommunicable diseases, have been and still are the leading cause of morbidity and mortality in the world. Numerous scientific proofs confirm that arterial hypertension is a major cardiovascular risk factor and that the achieved blood pressure values lower than 140/90mmHg significantly reduce cardio-vascular risk, or the appearance of cardio-vascular events, mainly myocardial infarction and stroke. Arterial hypertension is the most common condition that is seen in primary health care institutions and preventive measures, early diagnosis, treatment and control of arterial hypertension are a public health challenge in all countries of the world. Objectives. The objectives of the research were to determine the prevalence of arterial hypertension which is controlled; to determine the prevalence and correlation of the metabolic factors with the outcome in blood pressure control; to determine the prevalence and correlation of unhealthy lifestyles with the outcome in blood pressure control; to determine the predictors of poor blood pressure control and calculate a 10-year cardiovascular risk. Methods. The cross-sectional study (of prevalence) included 373 respondents of both sexes aged 45 to 75 years diagnosed with arterial hypertension who in the period from October 2015 to February 2016 visited their chosen doctor. Data collection was performed by measuring blood pressure, anthropometric measurements, biochemical analyses and surveying by filling out a questionnaire. Results. The sample consisted of 55% women and 45% men, of mean age of 59±6.3 years. The results showed low incidence of arterial hypertension under control of 39.1%, and high incidence of metabolic factors (44.5% of overweight, 34% of obesity, 29% of diabetes mellitus, 88.2% of elevated fat and 41.8% of the metabolic syndrome) as well as their association with the outcome in blood pressure control as the respondents with uncontrolled blood pressure usually had two risk factors (40.5%), while the group with controlled blood pressure usually had one risk factor (45.9%). It was found that the average values of systolic, diastolic blood pressure and heart rate were significantly (p<0.001) lower in the group with controlled blood pressure, as well as that the respondents with uncontrolled pressure had a significantly greater waist circumference (p=0.006), the metabolic syndrome (p<0.001) and more often drunk greater number of medicines (p<0.001). There was a high prevalence of smoking (26.3%) and a high incidence of sedentary lifestyle (76.7%) and it was found that knowledge, attitudes, and behaviors of the respondents related to risk factors (smoking, alcohol consumption, physical inactivity and excessive use of salt) were not satisfactory. As independent predictors of arterial hypertension which was not under the control, the study obtained waist circumference, body weight, body mass index, age, heart rate value, the number of medicines that the respondents drunk, second-hand smoking, unawareness of the existence of arterial hypertension, inexperience on the harmful effects of excessive amounts of alcohol, not overcome myocardial infarction and stroke. It was calculated that 22.2% of hypertensive respondents with diabetes and 2.7% of respondents with arterial hypertension without diabetes were in the high and very high risk of adverse  Conclusion. It is necessary to implement public-health educational and promotional activities in order to increase the knowledge, changes in the attitudes and behavior of the population with arterial hypertension due to the poor control of blood pressure and the presence of the high incidence of associated risk factors affecting its control.en
dc.languagesr (latin script)
dc.publisherУниверзитет у Новом Саду, Медицински факултетsr
dc.rightsopenAccessen
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceУниверзитет у Новом Садуsr
dc.subjecthipertenzijasr
dc.subjectHypertensionen
dc.subjectArterial Pressureen
dc.subjectRisk Factorsen
dc.subjectPrimary Health Careen
dc.subjectRisk Assessmenten
dc.subjectCardiovascular Diseasesen
dc.subjectLife Styleen
dc.subjectarterijski pritisaksr
dc.subjectfaktori rizikasr
dc.subjectprimarna zdravstvena zaštitasr
dc.subjectprocena rizikasr
dc.subjectkardiovaskularne bolestisr
dc.subjectstil životasr
dc.titleFaktori koji utiču na postignute vrednosti krvnog pritiska osoba sa dijagnostikovanom arterijskom hipertenzijom na nivou primarne zdravstvene zaštitesr
dc.title.alternativeFactors affecting blood pressure in people diagnosed with hypertension in primary health careen
dc.typedoctoralThesisen
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dcterms.abstractИвановић Владимир; Бијеловић Сања; Бјелановић Јелена; Стојшић-Милосављевић Aнастазија; Јевтић Марија; Пауновић Катарина; Петровић Милован; Нинковић Мрђеновачки Оливера; Фактори који утичу на постигнуте вредности крвног притиска особа са дијагностикованом артеријском хипертензијом на нивоу примарне здравствене заштите; Фактори који утичу на постигнуте вредности крвног притиска особа са дијагностикованом артеријском хипертензијом на нивоу примарне здравствене заштите;
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/35522/IzvestajKomisije11498.pdf
dc.identifier.fulltexthttps://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/35521/Disertacija11498.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/35521/Disertacija11498.pdf
dc.identifier.fulltexthttp://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/35522/IzvestajKomisije11498.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_8649


Документи за докторску дисертацију

Thumbnail
Thumbnail

Ова дисертација се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о дисертацији